(Reflexaun badak ba domingo 33 tempo komun. Mal. 3, 19-20; Sal. 97 (98); 2Tes. 3, 7-12; Lc. 21, 5-19)
Husi : Luis Pereira S,J
Kontexto!
Ita tama ona ba penúltimo domingo tinan liturjiku nian katak domingo 33 tempo komun nian. Domingo tuir mai ne’e, ita celebra domingo Kristo Liu-rai hodi taka kalendario liturjiko. Nuné, Santa Kreda, liu husi leitura sira ohin, koalia ba ita konaba loron ikus: mate, parusia, julgamento, inferno no Lalehan. Destinasaun sira ba ita nia viazem iha mundo ne’e nia rohan. Tamba ne’e, ita ema sarani hetan bolu atu tau matan ba ita nia moris lor-loron nian. Basá, husi ne’ebá, mak ita hetan rekompensa husi Naí Maromak.
Ponto 3 ita bele reflete:
- Justisa!
Leitura dahuluk husi livro profeta Malaquias haktuir katak povu Israel liu tiha exílio hasoru realidade moris ida ladun diak. Hahu mosu iha sira lét dezanimo no la mehi ona konaba moris ida diak liu ou mundo ida diak liu, iha ne’ebé existe justisa, paz, no moris diak. Tamba ne’e, Profeta Malaquias konkronta atitude sira ne’e, no koalia ba povu sira konaba esperansa hodi dehan ba sira katak Nai Maromak la husik/abandona nia povu. Nia sei intervem iha sira nia istoria, nia sei destroi buat ne’ebé ladiak. Nia sei halo atu buat ne’ebé diak no lós sei manan: justisa, paz no moris diak.
Problema bót ba povu mak sira haré ema sira ne’ebé hanehan ema seluk, explora ema seluk, sira moris diak no ema respeita sira. Tamba ne’e, prosperioridade ema la justo sira nian, sai eskandalo ida no tentasaun ba ema justo sira. Ema bele dehan ba nia an: ita mós bele sai hanesan sira. Maibé, sira ne’ebé moris ho valores kristan, sei hetan rekompensa husi Naí Maromak. Nuné, Malaquias dehan Nai Maromak sei halo Justisa iha loron justisa nian. Sei kondena ema injusto sira. Tamba ne’e, importante mak ema ne’ebe lós/justo permanese fiel iha Nai Maromak.
- Serbisu nafatin!
Leitura daruak husi Saun Paulo nia surat ba sarani sira iha Tessalonica, Paulo hanorin sarani sira ho nia ezemplo katak ema sarani labele han gratuita deit. Sira preciza serbisu makás mak bele han. Sira preciza sai ema ne’ebe folin ba ema seluk ho serbisu . Paulo haré ou nota iha Tessalonica, ema balun hahu la serbsiu ona. Tamba hatene/rona konaba Nai nia mai ba dala rua/parusia. Nuné, sira hili hein deit. Sira hahu aliena an husi realidade moris nian. Ida ne’e halo Paulo preokupa no husu sira atu lao tuir nia ezemplo: tenki serbisu makas ba moris.
- Fiel iha Maromak!
Iha evanjelho Saun Lucas, Jesus predikta destrusaun templo Jerusalém. Templo ne’ebé sai símbolo relasaun Nai Maromak ho povu escolhido. Jesus mós asegura ema sira ne’ebé tuir Nia atu keta tauk, tamba Nia sei hamutuk ho sira to’o mundo nian rohan. Jesus ho nia espírito sei ajuda ita atu hasoru no tahan iha situasaun susar sira no terus sira, naran katak ita kontinua fiel iha Nia. Fidelidade iha fiar sei asegura salvasaun iha loron ikus. Tamba ne’e, ita preciza: *). Ha-abut ita-an iha Kristo no laós iha sasan sira temporário nian. *). Hamrík metin iha ita nia fiar iha Jesus mesmo ke hasoru tentasaun no tribulasaun moris nian. So nuné deit mak ita bele hananu ho Salmista “Naí hit-an mai ukun ho justisa”. Amen!*(lupersj)
*(Hakerek nain Jesuita, hela iha Monserrat-Kasait, Liquiçá no Full-time lecturer iha Instituto São João de Brito (ISJB), Kasait-Liquiçá!
2,172 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :