ADVERTISEMENT

Carta Pastoral husi Bispo sira iha Timor ba Páscoa tinan 2024

Liduway Xavier - Nasionál · Opiniaun · Relijiaun
  • Share
Logo CET

Na’ilulik, diácono, madre, irmão, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu nebé iha hakaran di’ak:

Ksolok no dame Cristo moris hi’as nian ba imi hotu!

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ksolok no esperança, laran-susar no neon-taridu ema ohin loron nian – liu-liu sira nebé kiak no terus – mak ksolok no esperança, laran-susar no neon-taridu, escolante sira Cristo nian…”.i

Ho roman liafuan maklokek Gaudium et spes nian ne’e, mak ami Bispo sira Timor nian hakerek Surat Pastoral ida ne’e hodi fanun fali sarani sira nia consciência kona ba ita nia realidade moris nu’udar timoroan nebé celebra daudaun festa Páscoa. Páscoa katak, “hakat liu” eh “passagem husi” terus ba ksolok, atan ba liberdade, mate ba moris hi’as, nakukun ba naroman, nebe hetan nia sentido lolós iha Jesus Cristo nia Terus, Mate no Moris-hi’as deit.

Páscoa tinan ida ne’e nian acontece iha mundo ida nebe nakonu ho laran taridu. Ita neon susar wainhira ita acompanha problema social sira nebe halo ema barak laran taridu no halerik. Iha nível global ita haré funu iha rai sira hanesan Ucraina, iha Gaza no iha fatin seluk nebe sei continua nafatin lori terus no mate ba ema barak. Iha situação sira ne’e, halo ema barak mate tanba deit kbiit na’in sira nia interesse. Mai ita reza husu paz ba povo ucraniano no povo sira iha médio-oriente no dame ba mundo tomak hodi hatán menon Amo Papa Francisco nian atu ita uza dalan espiritual Páscoa nian hodi hasoru “funu nia bén-moruk”.

Iha Timor mos, ita hasoru problema oioin iha aspeto social, política, economia, justiça, saúde, educação, ecologia no seluk tan. Iha problema boot hirak ne’e nia oin, ami Bispo sira mos preocupado tebes, tanba dalan oi-oin ona mak lider politico sira, sociedade civil sira no ema wa’in be iha hakaran di’ak koko atu resolve ona, maibé ladauk hatudu resultado di’ak. Buat sira ne’e hotu sai preocupação ita hotu nian. Ita labele hakuak liman hodi haré deit, maibe hamutuk buka dalan oinsá bele hakman halerik sira ema wa’in ohin loron nian hanesan tuir mai ne’e.

Lee Mós :
Partidu KHUNTO Realiza Kongresu Nasional ba Dal-Haat

Aspeto oioin halerik sira

Iha aspeto moral, ita haré Timoroan barak mak hahú lakon consciência ka lakon sentido pecado nian. Hahalok pecado nian moris buras iha sociedade ida nebe nakonu ho sentimento autossuficiente (sente an naton ho an rasik deit), egoísta (hanoin an deit), hedonista (hakarak ksolok isin nian deit) no materialista (kán sasan sira mundo nian deit). Iha tendência ema hakarak hasés Maromak husi nia moris, hodi troca ho sasan, ídolo ka maromak falso no ksolok loron-baluk nian. Wainhira valor moral mak laiha ona halo ema lakon direção no laiha tan princípio moris nian; ema sai atan ba nia paixão, inclinação ba buat aat no ba hahalok pecado sira.

Iha aspeto social, ita hasoru hela crise iha valor social katak relação entre ita ema nebe beiala sira uluk kuda ona iha Timoroan sira nia fuan hahu mihis, sentimento unidade nudar timoroan nebe moris husi rai ida ne’e hahu lakon tan deit infiltração husi ideia sira grupismo nian, nebe halo foinsae barak hali’is ba grupo ida hodi sai funu-baluk ba grupo seluk. Existe movimento no grupo balun iha sociedade nia leet nebe hanorin kona ba ódio, vingança, violência no crime maun-alin oho malu nian. Iha mos família barak ohin loron halerik tan kuran domin iha uma laran, fidelidade iha moris matrimónio nian sai mihis ba bebeik, oan sira abandonado tan deit arrogância inan aman sira nian, imaturidade iha decisão atu hari família hamosu aborto no halo uma kain barak naksobu lalais.

Iha aspeto político, seidauk iha educação politica ida ba consenso nacional hodi acomoda interesse ema barak nian atu hakiak cultura politica saudável ba loron aban bainrua: seidauk iha educação no caderização política ida nebe neon-na’in no lolos hodi carateriza hanoin geração foun sira nian; seidauk iha mos solução diak ida atu combate problema corrupção, colusão no nepotismo.

Lee Mós :
Familia Hanesan Santuario: Lisaun Ne'ebé Bele Aprende Hosi José, Maria no Jesus

Iha aspeto económico ita nia setor privado sei frágil lós no tan ne’e la bele fó campo de trabalho ba foin-sa’e sira. Nu’udar consequência sira barak ba buka serviço iha rai liur. Roda economia rai laran sei la’o hakdasak hela, falta campo de trabalho, laiha sistema emprego ida nebe estável hodi garante trabalhador sira nia moris. Los duni, ita reconhece nia beneficio boot ba rai-doben ida ne’e. Maibe ita hakiak dadaun mito do ocidente ba timoroan barak katak iha malae rain mak fo garantia serviço, salário no moris diak liu.

Iha aspeto educação, qualidade ensino sei sai preocupação boot sociedade tomak nian: currículo nebe inconsistente, infraestrutura nebe seidauk preenche critério, qualificação professor sira nian seidauk tuir exigência sira ensino nian, no sei kuran atenção adequada ba professor sira. Graduado barak la hetan serviço tuir sira nia formação acadêmica.

Iha aspeto saúde nian, qualidade atendimento serviço saúde sei hasoru desafio boot: ema moras barak tauk ba hospital, paciente barak lakon esperança, aimoruk laiha, facilidade saúde nian la suficiente, problema mal nutrição aas hamosu ra’es no moras oi-oin, liu-liu ba labarik kiik oan sira. Buat hirak ne’e hotu afeta qualidade moris timoroan sira nian.

Na’ilulik, diácono, madre, irmão, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu nebé iha hakaran di’ak:

Páscoa convida ita ba ksolok!

Ita haksolok tamba ita ema livre; ita hasolok tamba ita roman nia oan; ita haksolok tamba Cristo Moris-hi’as.

Wainhira ita lee Sagrada Escritura, ita descobre beibeik passagem sira nebé koalia kona ba Maromak nebé sensível ho Nia povo nia terus hodi la husik hela sira moris nafatin iha terus laran.ii Iha Testamento Tuan, Livro Êxodo sai nu’udar história emblemática kona ba acção concreta Maromak nian nebé, ho Moisés nu’udar mediador, sói Maromak Nia povo husi fatin terus atan nian iha rai Egipto, iha ukun aat Faraó nian lori ba Terra Prometida.

Lee Mós :
PR Horta Sadik Sosiedade Sivíl Debate Adezaun TL ba OMK

Iha Testamento Foun, figura Jesus Cristo nian mak modelo perfeito kona ba Maromak nebé sensível no compassivo ho ema seluk nia terus. iv Ita bele afirma katak, missão hotu Jesus Cristo nian mak: “atu haklaken lia foun diak ba ki’ak sira; maksoin ba dadur sira; halo matan-delek sira haré, atu soi sira nebe ema hanehan, hodi haklaken Na’i nia tinan rahun kmanek nian”.

Nune’e, ita mos simu-lia-bolu atu hola parte nafatin iha missão libertadora Jesus nian ne’e, iha tempo hotu-hotu no iha fatin hotu-hotu nebé ita moris no serbí ba.

Sala no terus barak mosu tamba ita hakarak buka solução fácil no lalais ba problema difícil sira. Wainhira problema sira ema hare fácil los mak nia solução sai dificil liu tan. Tamba la iha solução fácil bainhira problema ne’e difícil.

Páscoa sei sai realidade wainhira Timor oan sira hatene hadomi malu, respeita malu, simumalu, tulun malu, lolo liman tula-dikur no kahe kbas ba malu hodi resolve problema sira nebe ita hasoru ohin loron. La iha solução fácil maibe mos la iha problema nebe la bele resolve wainhira ita loke laran hodi serviço hamutuk harí rai Timor Lorosa’e nebe nabilan no kmanek liu.

Mai ita la’o hamutuk iha comunhão hodi participa iha missão ida nebe Cristo Moris-hi’as fo fiar mai ita iha Páscoa ida ne’e.

Díli, 31 de março de 2024, Domingo de Páscoa da Ressurreição do Senhor

 3,153 total views,  42 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Carta Pastoral husi Bispo sira iha Timor ba Pás…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No