ADVERTISEMENT

Opiniaun; Governasaun Elektroniku (E-GOV)

Timor Post - Opiniaun · Siensia
  • Share
Ilustrasaun

Hosi : Victor Soares

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ita koalia governasaun elektronika ne’ebe hetan mudansa husi governasaun tradisional ou manual ne’ebe akontese iha tempu uluk, ho atividade atendementu ba komunidade iha fase ida ne’ebe kleur liu, susar liu, dok liu, nst. Ita moris iha era globalizasaun ho teklnologia avansadu obriga  sidadaun husi kualkér país bele hetan koñesimentu ne’ebé la-lais no luan tebes no presiza kria kondisaun hodi asesu ba teknolojias informasaun no komunikasaun hirak ne’e ho diak no los. Belun le’e nain sira, iha parte ida ne’e hakerek nain hakarak lori ita bot sira, ba hatene klean kona-ba Governasaun Elektronika (E-gov) ne’e rasik. Razaun fundamentu hakerek nain lori ita bot sira ba intende diak governasaun elektronika, tamba departamentu politika publika iha tinan 2015 hahu ona hanorin siensia konesementu ida ne’e ba estudante semester VII.

Departamentu Politika Publika serbisu hamutuk ho Professor Camila husi Brazil rekomenda hatama disiplina governasaun elektronika iha kurikulum depatamentu politika publika hodi hanoin iha semester VII. Iha tinan 2019, Agencia Nacional Avaliasaun Akreditasaun (ANAA) rekomenda hanorin fali disiplina ida ne’e iha semester IV hodi troka fali disiplina Metodelogia Para Politika Publika ba hanorin fali iha semester VII.

Departamentu Politika Publika implementa politika governasaun elektronika kabe ba Governu Timor-Leste nia politika implementa governasaun elektronika hodi habelar ba instituisaun publika sira hodi konvida partisipasaun ativa iha produsaun, diseminasaun no utilizasaun ba koñesimentu Teknolojia Informasaun no Komunikasaun hodi kontribui ba kualidade ensinu, formasaun, jestaun administrasaun públika ida ne’ebe di’ak liu iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

Timor-Leste hanesan nasaun foun no kiak iha mundu, labele ses an husi desenvolvimentu governasaun elektroniku iha mundu ohin loron. Atu realiza governasaun elektroniku iha Timor-Leste, persiza investementu ida ne’ebe bot ba rede INTERNET hodi implementa sistema governasaun elektroniku para fasilita atendementu ida ne’ebe diak liu, fasil liu, lais liu, besik liu ba komunidade Timorense bele asesu.

B. Politika Governasaun Elektronika iha Timor-Leste

Implementa Polítika kona-ba Teknolojia, Informasaun no Komunikasaun. Dezenvolve kuadru legál kona-ba fó apoiu hodi utiliza Teknolojia, Informasaun no Komunikasaun, hodi propoin ba Parlamentu Nasionál kona-ba aprovasaun lejizlasaun iha matéria kriminalidade informátika, jestaun, no protesaun ba dadus pesoais eletrónika. Kapasita Ajénsia Teknolojia, Informasaun no Komunikasaun IP – TIC TIMOR, ne’ebé nia misaun mak atu jere rede informátika husi Governu ho entidades públikas seluk tan. Halo modernizasaun Estadu no hadi’a funsionamentu ho prestasaun servisu iha instituisaun públikas siran. Reforsa kapasidades iha instituisoens, no iha infraestruturas no rekursus umanus iha setór ida ne’e.

Implementa estratéjia kona-ba modernizasaun administrativa, hodi dezenvolve valor adisionál husi Governu Eletróniku, inklui estabelesimentu plataformas konektividade ho asesu ba internet, iha instituisoens Estadu no Governu nian tomak. Proporsiona asoens formasaun iha Teknolojias de Informasaun no Komunikasaun ba líderes, administradores, diretores ho funsionárius públikus hotu. Kria infraestruturas ne’ebé presiza, ba asesu jeneralizadu ba internet iha País tomak, inklui iha áreas rurais, liuhusi kriasaun Espasus Internet ka Sentrus de Teknolojias de Informasaun no Komunikasaun.

Kontinua realiza akampamentus ba Teknolojias de Informasaun no Komunikasaun nian iha País tomak. Promove kriasaun konteúdus ne’ebé adapta ba sirkunstánsias ho nesesidades lokais. Promove no fasilita asesu Feto sira-nian ba Teknolojias de Informasaun no Komunikasaun foun. Promove investigasaun sientífika, inovasaun ho kompetitividade ne’ebé uza teknolojias de informasaun no komunikasaun. Kria parserias ho setór privadu Nasionál no internasionál, atu bele dezenvolve Teknolojias de Informasaun no Komunikasaun, nu’udar instrumentu ne’ebé útil ka di’ak ba akizisaun, produsaun no difuzaun koñesimentus. Kontinua oferese formasaun gratuita, iha área informátika, husi ótika utilizador nian, dezeñu gráfiku no uzu teknolojias de informasaun foun ba peskiza ho investigasaun no kriasaun negósius.

C. Elektronika

Belun le’e nain sira, iha mundu globalizasaun ita koalia governasaun elektronik ne’e, interesante los. Tuir industria elektronika ho hanoin katak elektronika ne’e, hanesan siensia konesementu espesial ida ne’ebe aprende kona-ba instrument teknologia hirak ne’ebe utiliza enerjia eletrisidade hodi halo servisu izemplu hanesan computer. Elektronika ne’e siensia ida ne’ebe nia sanak ne’e, mai husi siensia fisika ho nia format dezenu hanesan ramu ida husi siensia tekniku elektro, tekniku computer  no siensia tekniku elektronika instrumentasaun.

Elektronika ne’e ita koalia kona-ba intrumentu hirak ne’ebe serbisu bazeia ba sistema ou prinsipiu serbisu elektronika ne’e rasik, ne’ebe konesidu liu ho naran intrumentu elektroniku. Izemplu hanesan Televizaun, Radio, handphone, kaset rekaman, compact disc, kamera digital, kamera video nst. Atu haklean le’e nain sira nia konesementu kona-ba elektronika ne’e rasik, hakerek nain konvida belun sira mai ita hare hamutu peritus sira iha mundu nia hanoin kona-ba elektronika ne’e hanesan tuir mai:

Tuir Fitzagerald, Higginbotham no Grabel deklara katak:

“Elektronika ne’e hanesan ramu siensia konesementu ida ne’ebe mai husi Siencia Eletrisidade, tamba atu asesu ba informasaun hotu tenki utiliza enerjia eletrisidade”.

Turi J.Millma sita katak:

“Elektronika ne’e ita koalia kona-ba siensia no teknologia ida ne’ebe utiliza enerjia eletrisidade hodi halao servisu no hetan informasaun”.

Tuir E.Carol Young deklara katak:

“Elektronika ne’e kobre estudu planeamentu no utilizasaun piranti hirak ne’ebe bazeia ba forsa enerjia eletrisidade”.

Tuir H.C. Yohannes deklara katak:

“Elektronika ne’e ita kolaia Siensia konesementu ida ne’ebe aprende kona-ba karakter hirak ne’ebe utiliza piranti ou devices ou instrument ida ne’ebe nia fundamentu serbisu depende ba enerjia eletrisidade”.

Kabe ba peritus sira nia hanoin ne’ebe sita iha leten, premite hakerek nain foti konklusaun ida katak Elektronika ne’e siensia konesementu ida ne’ebe kobre instrumentu ou sasan sira hanesan komputador, televizaun, handphone nst ne’ebe iha relasaun metin ho siensia konesementu sira seluk hanesan siensia konesementu fisika no siensia konesementu eletrisidade.

D. Electronic Book (E-book)

 Belun le’e nain sira, iha parte ida ne’e hakerek nain hakarak lori ita bot sira, ba hatene klean kona-ba libru electronika electronic book (E-book). Realidade manorin nain sira tantu iha nivel ensinu basiku, sekundaria geral, tekniku vokasional, universidade publiku no privadu sira iha Timor maioria, ita sei kaer hela libru (manual) hodi hamoin, iha parte seluk estudante sira mos hanesan, maibe hakarak k lakohi ita mos tenki hatene no kumpriende kona-ba libru elektronika ida ne’e influenza makaas husi mundu globalizasaun ho sistema governasaun elektronika. Atu haklean belun le’e nain sira nia konesementu hakerek nain lori ita bot sira ba hare hamutuk peritus sira iha mundu sira nia hanoin   kona-ba libru elektronika ne’e rasik.

Tuir Situs Wikipedia deklara katak:

“Libru elektronika (E-book) ne’e koalia kona-ba publikasaun libru sira ne’ebe rai ho format digital, bazeia ba testu no foto parte rua ne’e bele le’e iha layar ou ispelu komputador, telephone android no sasan elektronika sira seluk tan”.

Tuir Situs Whalts sita katak :

“Libru elektronika ne’e koalia kona-ba versaun elektronika husi libru cetak tradisional ida ne’ebe bele le’e, ho instrument personl computer diretamente ou bele utiliza e-book reader”.

Tuir Oxford Dictionaries deklara katak:

“Libru elektronika ne’e koalia kona-ba versaun elektronika husi libru cetak ida ne’ebe bele le’e ho instrument personal komputador ou telephone android ne’ebe dezenu especial hodi le’e libru elektronika”.

Tuir Widodo deklara katak:

“Libru Elektronika ne’e, koalia kona-ba libru digital versaun elektronika husi libru. Geralmente libru ne’e, mai husi surat tahan hirak ne’ebe rai hamutuk sai libru ida, nakonu kontedu teste no foto, transmite informasaun digital ho testu no foto”.

Tuir Shiratuddin deklara katak:

Libru Elektronika mai husi kontestu oi-oin entre hirak ne’e maka hanesan libru ho format elektronika ne’ebe nia konteudu koalia kona-ba informasaun iha kontestu testu no foto. Agora ne’e da-dauk e-book hetan desenvolvimentu makaas. Ema barak interesante ho desenvolvimentu libru elektronika, utiliza fasil, labele aat lalais, fasil lori ba ne’ebe deit, iha parte seluk e-book mos hamosu ilustrasaun multimedia ho formatu animasaun. Iha kontestu ida ne’ebe  klot e-book hanesan versaun digital elektronika husi libru ida, e-book sai hanesan instrument ida”. “Initially, paper books that had been converted to a digital format, usually through digitizing processes which allow them to be displayed on computers, were defined as a-books. Then the term also began to encompass multimedia, hypertext or hypermedia systems that are based on a book metaphor. The definition of an e-book has been extended to include book titles that are available online, that can be read as email, can be retrieved by a portable electronic reading device, or as a file that can be downloaded on to a computer, E-book as an instrument”.

Bazeia ba peritus sira nia hanoin ne’ebe sita iha leten, premite hakerek nain foti konklusaun katak:

“Libru Elektronika ne’e koalia kona-ba utilizasaun instrumentu elektronika hanesan komputador, telephone android no lina internet hodi asesu ba libru sira ne’ebe publika ba publiku liu husi media elektronika hodi fasilita atendementu ida ne’ebe diak liu, fasil liu, besik liu no baratu liu ou karun liu depende ba situasaun ekonomia no lina internet tuir  nasaun ida-idak nia kondisaun ekonomia”.

D.1. Asesu Livru Elektronika liu husi utiliza internet

  1. PDF (Portable Document Format)
  2. EPUB (Electronic Publication)
  3. MOBI (Format MobiPocket)
  4. AZW (Amazon World)
  5. KF8 (Format Kindle Fire Base on Amazon)
  6. PDB (Palm File Database)
  7. HTML (Hyper Text Markup Language)
  8. PRC (Palm Resource File
  9. CHM (Compressed HTML)
  10. WA (WhatpsApp)
  11. FB (Face book)
  12. nst

D.2. Livru sira ne’ebe Timor oan sira produs no hetan distribuisaun Nomor International Standar Book Number (ISBN) husi Agencia Nacional ISBN Portugal Asociasao Portuguesa Editores do Livrarios (APEL) bazeia ba rekomendasaun husi edificio central Agencia Internacional Standar Book Number (ISBN) iha Inggris, ne’ebe iha kompetencia atu autoriza nasaun ida bele iha rasik nia agencia nasional (ISBN). Timor-Leste seidauk iha rasik nia agencia Nasiocnal ISBN. Ita koalia libru ne’e parte ida husi industria libru iha mundu. Timor-Leste mos asesu ona ba agencia internasional ida ho naran MARY MARTIN BOOKSHOP ne’ebe hari iha tinan 1945 iha Adelaide, Australia husi Ms. Mary Martin. Mary Martin Booksellers Pte Ltd was estabilished in Singapore in 2007. The Biographu of Ms. Mary Martin was published in 1997 by University Queensland Press ho nia web hanesan: https://www.marymartin.com/web/homePage

Timor-Leste asesu tama iha agencia Internacional Mary Martin Booksellers iha tinan 2015-2023. Hakarak hatene libru sira ne’ebe Timor oan sira hakerek tantu ho lian Tetum, Portugues, Ingles no Indonesia klick website:

https://www.marymartin.com/web/homePage enter. Tuir mai ba klik iha catalog country, ba klik bendara Timor-Leste foin hetan titlu libru sira ne’ebe Timor oan sira hakerek ne’ebe hetan ona nomor ISBN husi agencia nasional ISBN APEL Portugal.

Libru elektroniku ne’ebe Mary Martin booksellers halibur hamutuk 865.281. Mary Martin Booksellers update hela deit libru foun sira loron-loron husi kontinente sira iha mundu hanesan: Kontinente SOUTH ASIA kobre nasaun sira hanesan: Bangladesh, Bhutan, India, Maldives, Nepal, Pakistan no Sri Lanka. Kontinente SOUTH EAST ASIA kobre nasaun sira hanesan: Brunei, Cambodia, Indonesia, Laos, Malaysia, Myanmar, Philippines, Singapore, Thailand, Timor-Leste no Vietnam. Kontinente EAST ASIA kompostu husi nasaun sira hanesan: China, Hong Kong Sar, Macau, Japan, Mongolia, South Korea no Taiwan. Kontinente MIDDLE EAST kompostu husi nasaun sira hanesan: Israel, Egypt, Jordan, Turkey, Lebanon, Kuwait, UAE, no Saude Arabia. PACIFIC ISLANDS kobre nasaun sira hanesan: Papua New Guenea, Fiji no The Pacific Islands (Micronesia, Melanesia no Polynesia. Kontinente AFRICA hafahe ba NORTH AFRICA kobre (Maroco, Libya, Tunisia, Algeria no Egypt) SOUTHERN AFRICA kobre (Angola, Botwana, Lesotho, Malawi, Mozambique, Namibia, South Africa Swanziland, Zambia no Zimbabwe. EAST AFRICA kompostu (Benin, Burkina Faso, Cameroon, Capo Verde, Chad, Cote d’lvoire, Gambia Ghana, Guinea, Guenea-Bissau, Liberia, Mali, Mauritania, Niger, Nigeria, Senegal, Siera Leone no Togo. CENTRAL AFRICA kompostu (Central African Republic, Congo, Democratic Republic of Congo, Equatorial Guinea, Gabon, and Sao Tome Principe. CENTRAL ASIA kompostu husi nasaun sira hanesan: Kazakhstan, Turkmenistan, Tajikista no Uzbekistan.

Kontinente EUROPA kobre nasaun sira hanesan: France, Spanya, Sweden, Norwegia, German, Finlandia, Polandia, Italia, United Kingdom, Romania, Greece, Bulgaria, Iceland, Hungary, Portugal, Austria, Republica Ceko, Serbia, Irlanda, Lithuania, Latvia, Croasia, Bosnia Herzegovina, Slovakia, Estonia, Denmark, Switderland, Netherlands, Belgium, Albania, North Macedonia, Turkey, Slovenia, Montenegro, Kosovo, Cyprus, Azerbaijan, Luxembourg, Georgia, Andorra, Malta, Liechtenstein, San Marino, Monaco no Sidade Vaticano.

Rusia no CIS Countries kobre nasaun sira hanesan: Russia, Armenia, Belarus, Kyrgyzstan, Moldova no Ukrainea. Kontinente North Amerika kobre nasaun sira hanesan Estadus Unidus Amerika, Canada no Mexico. CENTRAL AMERICA kobre nasaun sira hanesan Belize, Costa Rica, El Salvador, Guatemala, Honduras, Nicaragua, no Panama. South America kompostu husi nasaun sira hanesan: Brazil, Colombia, Argentina, Peru, Venezuela, Honduras, Chile, Ecuador, Bolivia, Paraguaiy, Uruguay, Guyana, Suriname, French Guiana (Franca), Falkland Islands. Belun le’e hakerek nain no le’e  nain sira ne’ebe publika libru  no hakarak asesu libru relasaun ho kontinente ida-idak  nian ami nia agencia bele atende ita bot sira nia publikasaun ho inggris no lian nasional sira seluk ne’ebe ixiste iha kontinente no lian nasional kada nasaun ida-idak nian. Ami iha agencia iha kontinente hotu ne’ebe temi iha leten, hodi fasilita atendementu ba belun sira ne’ebe persiza asesu ba libru foun sira no belun sira ne’ebe hakarak hatam libru. Ami bele atende ita bot sira liu husi EDI/E-mail/Fax/Pos.

Ami bele manda libru sira ne’ebe ita bot sira persiza bazeia ba nota ne’ebe selu ona Ita bot sira sei simu libru hirak ne’ebe persiza ho nia kondisaun diak.

E. Konklusaun

Bazeia ba isplikasaun iha leten, koalia kona-ba governasaun elektroniku engeralmente no especialmente libru elektroniku, maka hakerek nain foti konklusaun katak libru elektroniku (E-Book) ne’e koalia kona-ba versaun elektroniku husi libru cetak tradisional ida ne’ebe bele le’e, ho utilizasaun komputador, telephone android no instrument elektroniku seluk. Le’e nain sira utiliza aplikasaun software (intrumentu mamar/ perangkat lunak) ne’ebe programa iha komputador hanesan aplikasaun Microsoft word, Excel nst. Utilizador sira bele hola libru elektronika liu husi disket ou CD, WA, FB maibe motode ida ne’ebe popular liu hodi hetan e-book ne’e maka sosa file ida ne’ebe iha rasik nia website para bele asesu le’e husi komputador rasik. Geralmente bele asesu libru elektroniku (e-book) iha minute lima hanesan ne’e kuandu rede internet lao diak. Anexa ho libru sira ne’ebe Timor oan sira hakerek husi tinan 2015-2023.

  1. Referensia
  2. “Electronics | Devices, Facts, & History | Britannica”. www.britannica.com (dalam bahasa Inggris). Diakses tanggal 2023-05-16.The Art of ElectronicsISBN 978-0-521-37095-0
  3. Julie Lewis, Mary Martin: A Double Life: Australia-India, 1915-1973, St. Lucia, Queensland : University of Queensland Press, 1979.
  1. https://elektronika64.wordpress.com/2016/08/14/pengertian-elektronika-dan-menurut-para-ahli/
  2. https://rifqimulyawan.com/blog/pengertian-e-book/
  3. https://smpn1lumajang.sch.id/2020/01/16/coba-posting/
  4. http://timor-leste.gov.tl/?p=18203&lang=tp
  5. FGD: Victor Soares, Reno Do Carmo, Heronimo Cope, Cornelio Abilio Dias, Julio de Jesus Borges, Gabriel Soares Gomes snt

 2,367 total views,  63 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Opiniaun; Governasaun Elektroniku (E-GOV)” A few seconds ago
Lee Mós :
Implementasaun Estratéjia GEM-TL; Solusaun ba Problema Eskazas no Promosaun Saúde Públiku

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No