ADVERTISEMENT

Bele ka KI Hasai Liafuan ‘Arguida’ ba Jornalista

Timor Post - Lei no Justisa · Opiniaun
  • Share
Hosi: Isabel Ermelita, Jestóra no Editóra TVTP

Hosi: Isabel Ermelita, Jestóra no Editóra TVTP

Jornalista mak ema ne’ebé hala’o servisu no iha responsabilidade atu halo atividade jornalistiku, hanesan hakerek, halo analiza no relata kualkér situasaun ou insidente ruma ne’ebé akontese iha públiku, liuhosi mídia, tantu mídia imprime, eletróniku no online. Ida ne’e mak papél sagradu husi jornalista.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


No papél produtu husi jornalístiku nian mak oinsá promove valór umanidade, influénsia no estimula koñesimentu sosiedade (audiénsia), forma karakter sidadaun no nasaun nian ba moris armonia iha família no sosiedade, iha ne’ebé de’it bainhira eziste no pertense bá, la’ós katak atu di’ak liu maibé diferente.

Jornalista sempre forma ho nia programa planu rua, sai hanesan save iha prosesu mak Framing no ajenda setting. Elementu rua ne’e sai hanesan save iha polítika redasaun nian hodi valoriza lia los ba lian la’ek sira.Ho ida ne’e, jornalista sai hanesan matan, tilun no ibun ba públiku en jerál, liuliu ba povu, tanba mídia hanesan pillar importante ida hosi pillar estadu nian ne’ebé iha, sai ‘watch dog’ ba prosesu tomak ne’ebé la’o iha nasaun laran.

Ohin loron ho teknolojia modernu no avansadu, hanesan ema komete iha infrasaun barak iha obra jornalístiku iha servisu loro-loron nian, hanesan umanu ne’e hanaran “mudansa pensamentu” tanba husi erru no infrasaun sira bele hadi’a di’ak liután obra jornalista nian, la’ós tanba erru ou infrasaun, julga ema tuir gostu no la legal.

Infrasaun ou erru ne’e normal no la’ós de’it akontese iha Timor-Leste, kuaze iha nasaun hotu hasoru. Buat ne’ebé presiza hatene maka bainhira mosu infrasaun ruma no fontes ne’ebé sai vítima ba publikasaun notísia, bainhira iha krítiku ou lamentasaun ruma husi fonte ba produtu jornalista balun, liuhosi mídia ne’ebé nia haknaar ba, iha responsabilidade halo ‘direitu ba resposta no retifikasaun’ tuir Lei Komunikasaun Sosiál artigu 34, nune’e mós halo ‘ralat’ hodi públika fali iha edisaun tuir mai.

Haree fali husi kauza ne’ebé foin liu ba Mídia Timor Post hasoru hanesan esperiénsia akademia ida mai mídia tomak, katak responsabilidade ne’e importante bainhira iha ou mosu infrasaun ou erru ruma, tenke “ralat” ou auto direitu de resposta iha edisaun tuir mai no bainhira entre fonte no mídia nafatin laiha solusaun, maka Konsellu Imprensa (KI) hanesan mediadór ba mídia sira, buka maneira oinsá mak atu bele hetan solusaun ba infrasaun refere, la’os atu julga jornalista tuir hakarak, maibé haluha tiha estatutu prinsipál KI nian hanesan mediadór ba servisu jornalista nian.

Erru boot ida ne’ebe mídia Timor Post simu karta notifikasaun hosi Konsellu Imprensa dala haat tuituir malu hodi notifika eis Xefe Redasaun interina Santina da Costa Araújo, ho liafuan pezada ‘Arguida’ ne’e erru. Tanba KI halai sees ona husi espiritualidade Konsellu Imprensa nian rasik hanesan mediadór ba media sira.

Tuir Lei Komunikasaun Sosiál (Komsos), bainhira jornalista no editor ida komete erru ruma ou infrasaun balun liga ba publikasaun notísia, mídia refere iha direitu atu halo direitu de resposta dentru de loron 30 nia laran.

Husi esperiénsia mídia Timor Post nian ne’e sai ona lisaun ba jornalista sira atu hatene, katak buat hotu tenke la’o tuir legal, labele justifika sidadaun (jornalista) sees husi ezisténsia ida-idak nian tanba nasaun ne’e hamriik iha lei nia okos, no lei sai komandu ba sidadaun hotu. Ho ida ne’e, atu husu fil-fali katak bele ou la’e Konsellu Imprensa hasai liafuan ‘arguida’ hasoru jornalista ou editor ida, bainhira komete infrasaun ruma liga ho obra jornalistíku?. Karik bele iha artigu saida no oinsa papél KI nian hanesan mediadór ba jornalista sira.

Papel Konsellu Imprensa

Konsellu Imprensa la’os órgaun judicial, la’os Ministériu Públiku ou Tribunál.  Konsellu Imprensa, nu’udar pesoa koletiva ida direitu públiku nian, ho natureza entidade administrative independente (Lei Komunikasaun Sosiál artigu 42, 43). No kompeténsia Konsellu Imprensa nian maka promove liberdade imprensa no espresaun tuir Konstituisaun RDTL, artigu 40 no 41 no Lei Komunikasaun Sosial artigu 44 alínea a no b. Papél Konsellu Imprensa nian atu promove independénsia ba komunikasaun sosiál, asegura asesu jornalista sira bainhira hala’o sira nia atividade jornalístika, promove no asegura kualidade profisaun jornalístika nian. No ida tan mak, Konsellu Imprensa tenke sai ‘mediadór’ bainhira mosu erru ou infrasaun ruma hosi jornalista ga editor ida liga ho publikasaun notísia, bainhira fontes ne’ebé sai vítima hosi informasaun ne’e halo protesta ka la simu, ne’e papél Konsellu Imprensa nian atu halo mediasaun entre parte rua ne’e.

Maibé pelu kontráriu, Konsellu Imprensa ne’ebé sai hanesan mahon ba jornalista sira, sira mak tata fali jornalista ou editor hodi prega liafuan ‘arguida’ ba jornalista. Konsellu Imprensa tenke sai Mediadór, ida ne’e mak loos.

Sai Mediadór, katak Konsellu Imprensa tenke sai parte ne’ebé netral hodi ajuda parte rua (jornalista no fontes informasaun), koko meius hotu oinsa mak bele buka solusaun hodi resolve tiha problema ne’ebé mosu, sein julga parte ida.

Parte legal

Portantu, kulturál instituisaun labele konstitui ema hanesan arguidu ka arguida, so Ministériu Públiku de’it ka Tribunal. Laiha tan instituisaun seluk maka konstitui ema arguidu ka arguida, inklui polísia mós labele prega arguidu ga arguida ba ema. Iha kodigu prosesu penál, liuliu iha artigu 59, iha númeru 1, hateten hetan kualidade hanesan arguida, ema ne’ebé hasoru akuzasaun iha prosesu penál.

Kuandu ema ruma hasoru ona akuzasaun efeitu ona, Ministériu Públiku ofisializa ema ne’e hanesan arguidu ka arguida, ida ne’e hateten iha artigu 59.

Enkuantu, iha N°² mós hateten aliña A, dehan inkeritu kuandu la’o daudaun hasoru ema ida, iha sede Ministériu Públiku ka sede polísia, entaun ema ne’e ofisialmente hanesan arguidu ka arguida.

Ita haree iha art.59 aliña B, hateten karik ema ruma Ministériu Públiku aplika ona medida koasaun TIR ba nia, signifika nia hanesan arguidu ka arguida. Nune’e mós iha artigu 59 N°² aliña C mós, dehan bainhira kuandu polísia detein ona sidadaun ne’e iha sela detensaun, ne’e ofisiozamente nu’udar arguidu ka arguida.”

Nune’e iha art. 59 aliña D,  kuandu polísia halo ona auto nutisia ruma ba informasaun kona-ba krime ruma, ne’ebé akontese, sidadaun ne’e mós ofisializa hanesan arguidu.

Alende ne‘e iha N° 3 mós dehan, bainhira arguidu ka arguida ne’e presta tiha ona ninia deklarasaun perante iha polísia ka iha Ministériu Públiku, ofisializa mós nia hanesan arguidu ka arguida.

Ne’ebé laiha tan instituisaun seluk, mak hasai liafuan arguidu ka arguida ba ema ruma, inklui mós ba jornalista no editor sira. Tanba  liafuan ne’e, ninia konotasaun halai liu ba iha prosesu penal, karik  ema prátika krime ruma, foin mak bele konstitui nu’udar arguidu ka arguida.

Konkluzaun

Nasaun Timor –Leste adopta sistema Estadu Direitu Demokrátiku, ne’e haktuir ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor-Leste (RDTL) artigu 40, koalia konaba liberdade koalia no informasaun nian, katak ema hotu iha direitu atu koalia no hetan informasaun ruma ho lolos, nune’e mós iha artigu 41, koalia konaba liberdade imprensa no komunikasaun sosial, katak garante Liberdade Imprensa no Komunikasaun Sosial no  meius sira seluk tan konaba komunikasaun social.

No alinea 2 hola parte mós iha liberdade imprensa nian, liberdade koalia no hamoris ka hakiak jornalsita asesu ba fontes informasaun, nune’e bele fahe informasaun ba mundu konaba akontesimentu ga insidente ruma, tantu iha rai liur no mós rai laran ho lolos no sistemátiku.

 Iha kontextu mundu jornalizmu nian, iha meiu komunikasaun sosial barak maka mídia na’in sira uza hodi tranzmite informasaun ba públiku, hanesan televizaun, rádiu, jornal, no média online. Maske nune’e entre mídia hirak ne’e hotu, hato’o informasaun ho maneira ne’ebé diferente. Tanba naturalmente ema hatene, katak média rádiu bele rona de’it nia lian,televizaun ema bele haree imajen movel no rona mos lian (audiovisual).  Jornál (imprime) haree de’it liafuan no imajen ne’ebé estátiku, katak la movimentu, maibé nia iha forsa husi titulu headline ne’ebe bele dada no influensia leitór sira iha vontade atu lee.

Papél produtu husi jornalístiku nian, mak oinsá promove valór umanidade, influénsia no estimula koñesimentu sosiedade (audiénsia), forma karakter sidadaun no nasaun nian ba moris armonia iha família no sosiedade, iha ne’ebé de’it bainhira eziste no pertense bá, la’ós katak atu di’ak liu maibé diferente.

Dala barak públiku kestiona kona ba infrasaun ou erru ne’ebé komete husi produtu jornalista nian, maibé iha polítika redasaun sempre mai ho maneira ida hanaran “ralat” atu bele konfirma fali erru ne’ebé iha. Bainhira hatún tiha direitu de resposta bazeia ba lei komsos nian, jornalista nafatin hala’o nia knar hanesan baibain.

Jornalista nia mediadór mak Konsellu Imprensa (KI), se bainhira KI rasik prega liafuan “arguido/a” ba nia jornalista, ne’e hamosu pergunta boot, ba se mak jornalista atu sadere ba no bele ka la’e KI prega liafuan “arguido/a” ba jornalista?.

Tuir analiza barak, hatudu katak, KI nia kompeténsia atu regula jornalista sira bainhira hasoru infrasaun ruma iha terenu, la’os atu julga jornalista. Tanba kompeténsia julga ne’e so Ministeriu Publiku no Tribunal.

 Nune’e, esperiénsia ne’ebe Mídia Timor Post hasoru, sai ona matéria ida mai ita hotu, atu reflete no servisu tuir ida-idak nia dalan, la’os halai sees husi kompeténsia primer no tama fali ba kompeténsia parte seluk nian. Ida ne’e presiza halo koreksi fraterna ba ida-idak nia an, atu iha futuru mai, labele hamosu tan erru sira hanesan ne’e.

Portantu, papél KI nian hatete lolos ona, katak Konsellu Imprensa la’os órgaun judicial, la’os Ministériu Públiku ou Tribunál.  Konsellu Imprensa, nu’udar pesoa koletiva ida direitu públiku nian, ho natureza entidade administrative independente (Lei Komunikasaun Sosiál artigu 42, 43).

No kompeténsia Konsellu Imprensa nian, maka promove liberdade imprensa no espresaun, tuir Konstituisaun RDTL, artigu 40 no 41 no Lei Komunikasaun Sosial artigu 44 alínea a no b. Papél Konsellu Imprensa nian atu promove independénsia ba komunikasaun sosiál, asegura asesu jornalista sira. Ne’e hatudu klaru ona, tanba ne’e ita hotu optimizmu, katak iha futuru sei la akontese tan erru sira ne’e.*

 1,959 total views,  45 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Bele ka KI Hasai Liafuan ‘Arguida’ ba Jornalista” A few seconds ago
Lee Mós :
Opiniaun-PRAZO LORON 60 NO DEMISSAUN GOVERNU TUIR CRDTL

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No