ADVERTISEMENT

Análize Filozofia Pozitivizmu Liga ba Situasaun Labarik Iha Timor-Leste

Liduway Xavier - Opiniaun
  • Share

Husi: Hermenegido da C. Tilman

Ema nu’udar objetivu ida husi filozofia umana. Ko’alia kona-ba labarik partikularmente interesante tebes. Ema ida-idak hahú husi labarik to’o adultu depois sai ferik-katuas no fila fali hanesan labarik.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ohin loron ema hotu nia pensamentu ba labarik ki’ik oan sira mak “Labarik mak futuru nasaun nian”. Parte pozitivu maibé negativu balun mosu katak ikus-ikus ne’e hanesan akompaña iha media sosiál katak ema ou grupu balun uza labarik sai hanesan instrumentu ba polítika ema boot sira nian hodi espresa sira nia emosaun ba fenómenu ne’ebé akontese iha terenu.

Ko’alia kona ba direitu labarik redasaun husi Kódigu ba Labarik ne’e hetan inspirasaun iha norma no prinsípiu ne’ebé tau iha Konvensaun Nasoins Unidas nian kona ba Direitu ba Labarik (Konvensaun), ne’ebé Asembleia Jerál Nasoins Unidas iha loron 20 Fulan Novembru tinan 1989 adota ona, no Timor Leste ne’ebé ratifika ona, iha loron 17 Fulan Setembru tinan 2003.

Filozofia Jurídika hanesan fundamentu Lei Pozitivu ba Protesaun Labarik. Ko’alia kona ba fundamentu lei pozitivizmu mosu pergunta tanba sá, lei ne’e mosu no bainhira lei ne’e nia validasaun hotu?. Ko’alia kona-ba ne’e, difisil ba ema atu lembra “time immemorial”. Entaun bainhira mak ema sei la argumentu tan kona-ba lei? entaun resposta sei hanesan ho resposta ba pergunta: ema sei para ko’alia kona ba lei bainhira  sosiedade umanu rasik lakon ona husi mundu. “Et un wird mit dem voelke.”
Ko’alia kona ba Protesaun labarik mak tópiku ida ne’ebé sempre hamosu diskusaun furak tanba labarik mak jerasaun ida futuru nasaun ne’e nian. Liuhusi analiza filozofia legal “Hukum”, bele proteje labarik no garantia protesaun direitu ba labarik.

Nu’udar ema sosiál independente, ema hotu iha variedade oioin tuir tipu direitu atu garante no kontinua moris iha “sosiedade” ne’ebé nia inkilina an ba.

Liga ba kontestu agora labarik sira presiza edukasaun envezde responsabilizasaun ekonómika ba família. Tanba saida mak ema sempre uza labarik sai hanesan instrumentu ida hodi espresa interese grupu nian. Iha ka lae lei ida hodi regula aktu refere. Tanba iha parte ida labarik sira lahatene saida mak sira halo maibé sira hanesan labarik tuir de’it.

Lee Mós :
Firaku-Kaladi “Fratelli Tutti” (II – filosofia política): Preâmbulo dehan “... desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna”

Labarik sai futuru nasaun nian iha ameasa tanba ema sempre envolve labarik ki’ik sira iha kualkér atividade polítika nian. Protesaun labarik seidauk bele hala’o ho efetivu tanba sei iha nafatin problema barak entre lei setorial no regulamentu relasiona ho definisaun labarik. Iha parte seluk, ida-ne’e barak tebes krime hasoru labarik iha sosiedade, hanesan krime seksuál, lakon direitu ba eskola, ba moris saudavel liga ba saúde.

Aman ba Filozofia pozitivizmu Augusto Comte husi Fransa iha nia lójika hatete mudansa moris ema nian ne’e forma husi maneira ema nia pensamentu liga ba fenómenu ne’ebé iha. Liu husi ema nia hanoin empíriku rasionál no pozitivistiku, hodi esplika realidade moris nian la’ós  espekulativamente maibé  konkretu, definidu, no absolutu.

 Filozofia pozitivizmu nu’udar ramu ida husi filozofia ko’alia kona ba baze legál (hukum) ba protesaun labarik sira nia direitu atu moris livre. Filozofia legál (Filozofia pozitivizmu) hanesan baze ba lei pozitivu oinsá atu fó protesaun ba labarik sira liu husi protesaun legál responsivu ba labarik sira  no proteje husi regra legál pozitivu ne’ebé eziste. Konseitu ideia protesaun labarik sira ne’ebé sustentavel nu’udar rezultadu husi lei pozitivu iha Timor-Leste mak pontu ida-ne’ebé importante tebes, ida-ne’e atu asegura labarik sira-nia moris nu’udar nasaun nia jerasaun tuir mai.

Dezde independénsia, Timor-Leste ratifika ona instrumentu internasionál importante balun iha area direitu labarik, hanesan Konvensaun Direitu Labarik (KDL), no prodús lejizlasaun relevante hodi garantia direitu labarik, asesu ba sistema justisa formal. Maski nune’e, implementasaun lei sira ne’e hatudu dezafiu no padraun internasionál kona-ba justisa labarik barak mak seidauk halo tuir.

To’o agora, asuntu labarik iha sistema justisa iha Timor-Leste seidauk hetan konsiderasaun ho maneira holistiku.

Iha nasaun hotu-hotu, partikularmente labarik sira vulneravel iha sosiedade. Bainhira asesu ba justisa dala barak hasoru dezafiu lubuk ida tanba fatór sira hanesan menus informasaun kona-ba sira nia direitu rasik no dependénsia ba sistema justisa ba adultu no menus prosedimentu ne’ebé amigável ba labarik.

Lee Mós :
Justisa Sosial; Utopia ka Distopia

 Iha nasaun postu-konflitu hanesan Timor-Leste, vulnerabilidade labarik ne’e boot liu no obstákulu sira ne’ebé sira hasoru hodi asesu ba sistema justisa dala barak aat liu tanba lei/estadu-de-direitu fraku no instituisaun públiku frajil.

Bainhira ko’alia kona-ba justisa labarik, Timor-Leste presiza loos. Maski nune’e, sistema justisa Timor-Leste no servisu sosiál ne’e sei iha faze inisiu hosi dezenvolvimentu, ho rekursu ne’ebé limitadu, no susar/krítiku liu ho limitasaun rekursu umanu kualifikadu. Ne’e katak atendimentu ba nesesidade justisa labarik ne’e limitadu no iha fallansu barak.

Alende ne’e, lejizlasaun ne’ebé kontinua laiha, hanesan justisa juveníl no lei protesaun labarik halo difisil liu tan hodi halo knaar hodi dezenvolve sistema justisa ne’ebé efetivu no sensivel ba labarik.

Ita seidauk bele hatene oinsá atu respeita direita labarik sira nian iha soberanu ne’e no barak husi ita uza labarik sai hanesan instrumentu ba fenómenu no interese partikulár nian.

Lian ba labarik sira komesa mihis, direitu ne’ebé konsagrada iha konstituisaun regula direitu labarik nian sai amburadu tanba grupu balun sei uza labarik espresa sira nia intensaun hodi espresa sira nia polítika.

Labarik barak sai hanesan kortina atu grupu sira espresa sira nia intensaun. Ne’e emerjénsia tebes iha nasaun ne’e tanba la’ós foin mak akontese maibé fila-fila akontese to’o lahatene lei ida hanesan fundamental para regula aktu husi sidadaun ne’e iha ka la’e.

Karik iha bainhira mak implementa. Ita dehan labarik sira mak futuru nasaun nian tanba saida iha Konferénsia Imprensa balun, demonstrasaun asaun sentiment balun grupu balun sempre inkilina labarik ki’ik sira ita atu eduka labarik sira ou ita atu destroy direitu no futuru labarik ki’ik sira nian.

Los dunik katak, konflitu entre polítika nasionál no internasionál ne’ebé trata asuntu espesífiku ba direitu labarik Timor leste no adaptasaun sira ne’ebé tuir instrumentu direitu internasionál ne’ebé Timor leste ratifika tiha ona, barak liu husi konvensaun sira ne’e la reflete ba situasaun no kondisaun real iha Timor Leste.

Lee Mós :
Hanoin-Lisuk (II) ‘Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmao’ nia artigu sobre Patriotismo Constitucional  (Jürgen Habermas dehan Verfassungspatriotismus)

Ho ida ne’e presiza polítika protesaun labarik ne’e atu bele asegura labarik sira nia seguransa husi risku no abuzu bainhira sira partisipa iha kualkér programa Polítika sira ne’e l iha vantajen ba moris saudavel labarik sira nian.

Polítika protesaun labarik nia objetivu atu kria ambiente ida ne’ebé nakloke no iha sensibilidade ba preokupasaun sira ba labarik nia seguransa bele mosu no hodi jere ho justu iha maneira ne’ebé bele próteze direitu sira ne’e hotu.

Polítika protesaun labarik ne’e sei sai nu’udar mata dalan ba ema seluk kona ba oinsá atu servisu ho dignidade no efetivu ho labarik no oinsá atu responde preokupasaun no alegasaun abuzu ba labarik. Polítika ida ne’e sei kria ambiente servisu ne’ebé seguru ba parseiru hotu. Labarik sira iha Timor-Leste hasoru dezafiu oioin relasiona ho protesaun, hahú husi momentu moris nian. Maské iha atensaun no foku, maibé kobertura rejistu moris la mellora dezde 2002 ate adata.

Parte seluk Eskola sira iha Timor-Leste falta fasilidade BESI sira. Kuaze sorin ida (porsentu 46) hosi eskola primária 1.259 iha Timor-Leste laiha asesu ba fonte bee melloradu no porsentu 35 falta fasilidade saneamentu báziku. Taxa repetisaun aas, idade-liu no susesu aprendizajen ladi’ak mak dezafiu xave sira ba labarik Timor-oan sira-nia edukasaun.

Violénsia doméstika ne’ebé afeita labarik sira ne’ebé sai testemuña no vítima. Iha informasaun no dadus konfiavel limitadu tebes disponivel kona-ba violénsia hasoru labarik sira iha Timor-Leste.

Ita hein katak kondisaun no situasaun ne’ebe iha sei fo resposta ne’e adekuadu mai ita hotu..laos hotu ho retorika de’it maibe asaun importante iha futuru. Tinan 24 ona nasaun ne’e labele nafatin frajil “pensamentu primitiva”, maibe oinsa atu ita buka solusaun ne’e adekuadu hodi ajuda futuru jerasaun foun sira ho maneira konstrutivu ne’ebe demokrasia, hodi lori nasaun ne’e ba mudansa konstrusaun nian ida ne’ebe armonia.

 957 total views,  21 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Análize Filozofia Pozitivizmu Liga ba Situasaun…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No