ADVERTISEMENT

Firaku-Kaladi “Fratelli Tutti” (II – filosofia política): Preâmbulo dehan “… desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna”

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Martinho G. da Silva Gusmão

Movimento Patriotismo Constitucional

São Francisco de Assis (1181/1182 – 1226) husik hela modelo moris “fraternidade” nian ba sarani sira. Liu-liu sarani sira nebe hakarak hola espiritualidade franciscana banati tuir santo ida ne’e hodi moris nudar “Fratelli tutti” – hotu-hotu maun-alin! Liu husi encíclica ida ne’e, Papa Francisco hakarak hanas fali sarani tomak nia moris iha politica “PAI NOSSO” hodi hametin economia “PÃO NOSSO”.

Iha filosofia politica, conceito “fraternidade” ohin loron hahu hamanas fali debate iha palco académico. Iha 1970, John Ralws hakerek livro A Theory of Justice, hodi dehan nune’e … “The ideal of fraternity is sometimes thought to involve ties of sentiment and feeling which it is unrealistic to expect between members of the wider society. And this is surely a further reason for its relative neglect in democracy theory” (1999: 90-1). Ho liafuan badak, nia atu dehan katak fraternidade ne’e hanesan sentimento mamuk ida nebe halakon deit teoria konaba democracia. Iha 1988, Jürgen Habermas hakerek artigo “Popular Sovereignty as Procedure”, lori hatudu katak “[…] we must build needs the forces of fraternity, of mutual aid and solidarity, so that the weak, the needy, and the unemployed are also able to accept … na advance over existing conditions. This appeal for the promotion of fraternity, connected with the idea of citizenship, must be the central message of the celebration of two-hundredth anniversary of the French Revolution” (cf. Between Facts and Norms, 1998: 466).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Los duni, iha 14 de julho de 1789 mosu Revolução Francês! Tan ne’e, 1989 halo bicentenário ka tinan 200 hodi hanoin fali slogan revolucionário “libertè, égalité, fraternité”. Tuir historia ideologia sira nian, husi biban ida, “libertè” hamosu liberalismo politico, hamutuk ho capitalismo iha sistema ba economia nian. Husi biban seluk, “égalité” hamoris ideologia socialismo nebe hamrik hamutuk ho economia comunismo nian. Husi ne’e ba oin, historia hakerek konaba liberalismo-capitalismo iha dialética, dala barak hamosu confrontação ho socialismo-comunismo.

Pergunta mak ne’e – tanba saida mak “fraternité” la hamosu ideologia foun ida iha constelação política? Tuir Gerald Antoine nia hanoin katak, “le concept de fraternité a de puissantes racines chrètiennes qui lui interdisent d’être un signe de ralliement gènèral” – katak, conceito konaba fraternidade ne’e mai husi hun-abut cristã (sarani) sira nian nebe sei taka dalan ba ema sira seluk atu moris (cf., Libertè, Ègalitè, Fraternitè, UNESCO 1981: 134). Nune’e mos, Prof Antoni M. Baggio (hanorin hau iha Gregoriana, Roma) hakerek katak, “fratenità … ha delle potenti radici cristiana” – fraternidade ne’e hakesi metin liu ba fiar sarani nian (cf., Il principio dimenticato, Roma 2007: 9). Objectivo boot ida iha Revolução Francês mak hakarak fokit triumfalismo Igreja Católica hodi hamoris laicismo radical (ohin loron bele dehan: secularismo brutal).

Iha livro Histoire de l’Eglise Catholique, hakerek-na’in Pierre Pierrard haktuir katak Revolução ida ne’e lori duni “laïcisation des mentalités” (difícil atu traduz), katak, mentalidade foun tuir moris rai ne’e nian (lalika tuir dalan ba lalehan nian). Liu deit semana nen husi Revolução ne’e iha 26 de agosto de 1789 mosu ona “Déclaration des droits de l’homme” (declaração ba direito ema sira nian) hodi sai hanesan “le catéchisme philosophique du nouvel ordre” (katesismu filosófico ba orde baru). Ho ida ne’e, hakarak ka lakohi, França hamosu ona “descristianização” (halakon tiha religião cristã). Estado ho brutal no terror halo lalais kedas “nacionalização” ba Igreja nia propriedade hotu.

Tanba saida mak mosu odio no vingança ba Igreja Católica husi revolucionário sira? Ne’e tanba grupo jansenismo, galicanismo ho “pensée libre” (pemikiran bebas) nebe haketak’an husi hirarquia Igreja nian hodi halo sira nia politica rasik. Grupo sira ne’e hanorin katak moris rohan laek ne’e la iha, mate ona rai taka tilun labele rona ona. Nune’e moris iha rai ne’e tenki “halo hela kedas etun”. Grupo hirak ne’e mak domina tiha Assembleia Constituinte hodi decreta atu foti sasan Igreja nian avontade. Bispo no Padre sira nebe la halo “juramento” ba grupo seitas sira ne’e, hodi Estado nia naran hatama hotu ba Tribunal no tesi kakorok ho “guillotine”.

Lee Mós :
“GRANDE SALTO NA VERDADE”: Discurso Nicolau Lobato 20 de Maio de 1978 (2020)

Povo hare ona katak, “[…] les révolutionaires d’aujourd’hui seront certainment les traîtres de demain” (ka, hanesan ema barak rona husi Nicolau Lobato nia liafuan, “os revolucionários do momento serão os traidores de amanhã”). Hatene tiha nune’e mak veterano sira, na’ilulik sira hamutuk ho cidadão sira hari’i “sociétés populaires” (sociedade popular). Sira hamosu sanak ida ho naran “la section de la fraternité” (seksaun ba fraternidade) nian. Husi ne’e mak mosu “Sociétés fraternelles de deux sexes” – atu dehan karik hanesan klibur fraternidade husi sexo rua (feto ho mane). Sira seidauk bele hanaran socialista ka feminista. Hare katak movimento ida ne’e hahu maka’as ne’e mak iha 5 dezembro 1790, Robespierre hato’o Decreto foun no iha artigo 16 hatur moto “libertè, égalité, fraternité” hanesan mos sira nia bandeira (drapeau français) ho tricolore azul-mutin-mean.

Ho liafuan “fraternité”, sira hakarak hatudu relação “Maun-Boot” ho “Alin-Kiik” sira nebe hamutuk nafatin ho “paternidade”, Liurai Boot nudar Aman ba Nação. Iha decreto ne’e Robespierre dehan kadas katak “fraternité” tenki “patriótica”, la’os hakruk delek ba Liurai. Ne’e atu hatudu katak “fraternidade patriótica” lori hatudu katak ema hotu nebe luta iha Revolução nia laran, la iha elite no la iha monarquismo, la iha kasta aas-okos la iha “sua excelência”. Hotu-hotu maun-alin bin-feton.

Hanesan Mona Ozouf hakerek livro L’homme régénéré (1989) katak, “reprendre de la tradition chrétienne la promesse d’unité qu’apporte le sentiment de fraternité, pour lui donner une version séculière et volontaire, celle vécue dans la construction commune de la nation” (p. 9) – atu dehan, “foti hikas husi lisan sarani sira nian konaba lian murak unidade (moris hamutuk) hodi hamosu sentimento fraternidade nune’e fo roman foun nebe sekular no volutario atu hamutuk halo construção ba nação. Nune’e mak mosu PADRE PATRIOTA sira nebe hamoris hikas IGREJA PATRIOTICA, katak, Igreja haklaken moris foun iha “condição originaria” hanesan Evangelho hanorin konaba “politica PAI NOSSO” no “economia PÃO NOSSO”; nudar fiar na’in labele iha tan riku no ki’ak, matenek no beik, metan ka mutin, fiar nain ka ateu …!

Karl Marx hakerek artigo “The Eighteenth Brumaire of Louis Bonaparte” (Cf., Selected Writings, Oxford 2002: 329ff), dehan wainhira Napoleão Bonaparte manan iha coup d’état (2 dezembro 1851) nia hamosu fali conceito foun “liberté, égalité, propriété”. Ho ida ne’e, liafuan “fraternité” mos apaga tiha husi palavra de ordem francês nian. Marx hatudu momos kedas katak, revolução Bonaparte nian hamosu “lumpenproletariat” – ema sira nebe ukun na’in sira usa no instrumentaliza ba halo revolução; wainhira manan funu, ema hirak ne’e kaer soe lakon deit ka husik moris iha luron deit. Wainhira hadau tiha ukun husi Assembleia Nacional, Napoleão foti’an rasik nudar His Highness Imperial, nia hamosu Napoleonic Code atu hatur kedas nia hanoin katak, “la recherche de la paternité est interdite” (p. 147), katak atu buka tuir fali konaba paternidade ne’e hahalok la los nian. Ne’e katak, “fraternidade” la iha ona fatin. Napoleão hatur liu código foun tuir “meritocracy, equality before the law, property rights, religious tolerance … the abolition of feudalismo and the greatest codification of laws since the fall of the Roman Empire”.

*****
Tuir hau nia hanoin, “Fratelli tutti” mai husi Papa Francisco nebe moris iha America Latina ho sira nia TEOLOGIA DA LIBERTAÇÃO. Iha 21 de Maio de 1960, rai-nakdoko maka’as iha Chile hodi halo capital Concepcion namtate ba rai, liu-liu Universidade nebe sai simbolo ba civilização naksobu hotu kedas. Tinan tuir mai, 1961, Caritas CNBB (Conferencia Nacional dos Bispos Brasileiros) lança CAMPANHA DA FRATERNIDADE. Nune’e mos amo-lulik sira no professor barak nebe hanorin iha universidade hamosu “Boletin Teologico de la Fraternidad Teologica Latinoamericana”. Husi ne’e, liu-liu Igreja Catolica iha Brasil foti tópico boot rua – (1) “Educar para a vida em fraternidade, com base na justiça e no amor, exigências centrais do Evangelho” (hanorin ba moris iha fraternidade, hodi hatur iha justiça no domin, tuir Evangelho nia exigência); hatutan ba (2) “Renovar a consciência de responsabilidade de todos pela acção em vista uma sociedade justa e solidária” (hafoun consciência ba responsabilidade husi ema hotu atu halao knar hari’i sociedade moris diak no fo liman ba malu). Liu husi campanha ida ne’e, Igreja Catolica la’os de’it halo renovação husi laran no iha uma laran de’it maibe foti lian hodi ko’alia konaba “PECADO SOCIAL E PROMOVENDO A JUSTIÇA”.

Lee Mós :
Traballador Nia Terus, Se Nia Responsabilidade?

Hau sei hanoin, iha 1995-1996, wainhira tuir Cruz Jovem iha Becora hau rona mos konaba “CAMPANHA DA FRATERNIDADE”. Nune’e, ita bele foti to’ok ideia ruma husi “Fratelli Tutti” nebe Papa Francisco lori husi experiencia America Latina mai ita. Idea chave mak hanesan tuir mai:

COLONIZAÇÃO CULTURAL – ABANDONO, Santo Padre fo hanoin katak mundo ohin loron ne’e hamoris de’it “la società sempre più globalizzata ci rende vicini, man no ci rende fratelli” (§12) – sociedade ida nebe globalizada ba bebeik halo ita besik malu hela, maibe la halo ita moris hanesan maun-alin. Osan no projecto (poder económico) kaer metin tudik kroat los “devide et impera” (fahe no ukun). Ema barak la’os de’it hamlaha no lakon dalan ba moris di’ak, maibe liu-liu hamosu “colonizzazione culturale” (§14), hanesan halo sira nia “UMA LISAN ka UMA LULIK” sai instrumento politico, halo sira nia “UMA KREDA” hakneak ba golpe politico. Hodi dehan ho liafuan seluk, ba interesse politica, político sira halo buat hotu atu falun “marketing” maibe falun ho “interesse nacional” (ka, ko’alia paralon “osan ba povo nia moris”). Politico sira halo ema hotu lakon hanoin atu hari’i fali “[…] un ‘noi’ che abita la Casa comune” (§17) – ITA mak hela hamutuk iha Uma ida. Ida ne’e hatudu ba politico sira nebe halo buat ki’ik oan ida maibe tebe-retek fali dehan “Hau mak hari’i Estado”.

Ba hau, Santo Padre nia liafuan forte tebes mak ko’alia mak “Diritti umani non sufficientemente universale” (§22-24) iha biban ida, no iha biban seluk konaba media sira dehan, “L’ilusione della comunicazione” (§42-52).

Papa Francisco ko’alia momos kedas katak “Direitos humanos la naton ka la too universal”. Liafuan rua nebe Papa dehan mak “igualdade” (kesamaan) no “equidade” (keselarasan). Los duni, “Direito humano” ne’e ba ema hotu. Maibe to’o ona ba osan no projecto, ne’e político (partido) sira ko’alia fali konaba “igualdade”: oinsa hotu-hotu hetan hanesan tuir modelo “economical profit”. Sa tan, liu husi Comunidade Internacional nebe assina pacto barak maibe depois hamoris de’it “organizações criminais” nebe liu husi tecnologia informática hodi hamosu de’it “modern slavery” (atan moderna). Exemplo boot liu mak Amo Papa caso CORVID19. Tuir Summo Pontefice nia hanoin, pandemia ida ne’e halo ita hotu tauk, nakdedar, sulan’aan. Maibe, ema sira nebe buka “untung” (politica no economia) aproveita fuik hodi hanaruk peste ida ne’e, haluha tiha fo solução concreto; liu-liu lakohi hare katak ida ne’e halo ita metin “l’appartenenza come fratelli” – fo liman ba malu nudar maun alin bin feton.

Seluk tan, Papa Francisco ko’alia konaba Media Comunicação ne’e “just an illusion”. Mundo ohin loron globalizado duni, maibe lakon fraternidade. Nia razão rua – “agressività senza pudore” (§44-46), katak, agressividade lakohi sukat ema seluk nia moras ka kanek iha fuan laran; no “informazione senza saggessa” (§47-50), katak, hakarak atu sira nia media nee hetan popularidade no osan jornalista sira halo noticia hodi sokar sociedade atu estraga malu; hamosu conflito maibe sira kaer ultima bala ba sira nia vitoria mak “liberdade de imprensa” ka “liberdade de expressão”. Wainhira hatene katak lakon ona, sira koko atu ameaça cliente hodi hasai noticia foun. Amo Papa dehan, media sira nia jornalista “la hatene rona ema seluk” (sa tan rona Maromak nia FutarLia), nune’e la hatene hakerek no hatun noticia nebe ajuda ema atu moris hakmatek.

Liu husi reflexao ida ne’e, Papa lori sarani sira hotu nia hanoin konaba BOM SAMARITANO (§56-126). Ninia mensagem furak tebes, “Samaritano” nebe dehan ema aat no muturbau, fiar la los moral ladiak, sira ne’e mak hatene hare ema seluk nebe “abandonado” – kanek no moras, terus no halerik, tanis no hamlaha. Sarani nebe di’ak no los, hare uluk lai ema nia mata-wen no kosar-wen hodi ba hamos ho domin. Ita nia “próximo” (ka, sesama) ne’e mak ida nebe terus liu no abandonado.

Lee Mós :
Vida Pemulung Iha Lixeiru Tibar: Buka Sorte Iha Fatin Ne'ebe “La Fo Sorte”

LOKE FUAN HO NEON TOMAK – iha ne’e Papa Francisco foti hanoin murak ida nebe nakloken ba debate, konaba “piena cittadinanza” (cidadania nakonu) versus “minoranze” (minoria); kona ba “Occidente” ho “Oriente”. Rai ida-idak, ema hotu hetan cidadania tuir sira nia Constituição nudar “direito humano”. La iha categoria “maioria” ho “minoria”. Maibe, dala barak liu wainhira politico sira (ka, activista) tama klaran ona ko’alia konaba “igualdade” mak mosu ona sentimento “inferior”, nune’e ema hahu hare malu ladi’ak, haksesuk malu to’o sukit ema nia religião. Santo Padre nota iha fatin barak katak “Occidente” ho “Oriente” to’o ohin loron sedauk hariku malu iha civilização; sei mosu desconfiança ba malu. Nune’e, Papa husu “il fecondo interscambio” – intercambio nebe haburas malu.

SANTIDADE POLITICA – tuir Santo Padre nia hanoin, politica ohin loron nakonu ho foer “populismo” ho “liberalismo” nian. Iha politica “populismo” nia laran, ema gosta mak ko’alia konaba Povo kbiit laek, Povo ki’ak no Povo terus maibe atu habokur de’it an ka partido ka grupo ka família. POVO ne’e sai deit “categoria logica, categoria mística … categoria angelica” ba politico sira, maibe halakon fali sira nia identidade social no cultural. Iha fali “liberalismo” nia kakutak laran, POVO ne’e sai de’it “somma di interessi che coesistono” (penjumlahan kepentingan yang saling berdampingan). POVO ai de’it categoria mítico no romântico nebe la existe. Atu bele hametin demagogia ida ne’e, media no organização sociedade civil dala barak liu halo “servizio” ba sira nebe iha ona poder. Papa Francisco halo critica maka’as laos ba media no organizações sira, ba sasan sira no rikusoy rai ne’e nian, maibe “nel modo in cui le persone utilizzano” (§106). Santo Padre fo sugestão atu ema hotu halo hamutuk “carità sociale e politica”. Na’ilulik Boot ne’e fiar katak politico ka makaer-ukun sira iha virtude boot ida hodi halo “processi sociale di fraternité e di giustizia per tutti” (proses sosial ba fraternidade no justiça ba ema hotu). Ho liafuan badak, sarani católico político sira hala’o política ho principio SOLIDARIEDADE no SUBSIDIARIDADE. Tan saida de’it mak ita halo ba ema nebe ki’ak liu no mukit liu, ita halo ba Maromak. Ne’e mak santidade política.

SORUMOTU BADAME NEON IDA DE’IT – parte ida ne’e mak furak liu wainhira Papa Francisco convida ema hotu no convoca sarani sira tomak atu halo “dialogo e amicizia sociale” (§198-224) hodi loke dalan ba “un nuovo encontro” (§225-270). Proposta nebe Sumo Pontífice husik hela mai ita lubuk boot ida atu hanoin lisuk, no lori ba acção concreta atu bele hametin JUSTIÇA no PAZ, RECONCILIAÇÃO no PERDÃO. Tan ikus mai, Maromak sei sisi tuir ema nia moris ba ema, ba ida-idak nia maun-alin. Se mak fakar ema nia ran, ema nia ran mak sei fo haris nia” (Gn 9, 5-6).

RELIGIÃO SIRA HAMORIS NO HABURAS FRATERNIDADE – tuir Papa Francisco nia hanoin, religião hotu-hotu nebe iha tenki halibur malu atu harohan no hamulak, halo DIALOGO ho objectivo mak “stabilire amicizia, pace, armonia e condividere valori ed esperienze morali e spirituali in uno spirito di verità e amore” (hametin amizade, damen, harmonia no hadaet valor sira ho experiencia moral no espiritual iha espirito lia-los no domin nian). Declaração iha Abu-Dhabi (3-5 Fevereiro 2019) bele sai hanesan sasukat ida ba politico sira, liu-liu CRISTÃO (católico ho protestante) no ISLAM atu hametin FRATERNIDADE HUMANA ka UKUWAH INSANI. Halo nusa ba mos, iha fatin sira nebe iha religião maioria … religião sira ne’e sai alvo husi “crime organizado” atu sobu paz no harmonia, fera unidade no fraternidade ho religião minoria. DIALOGO husi religião sira mak sei sai alicerço ba justiça, paz e integridade da criação.

 1,315 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Firaku-Kaladi “Fratelli Tutti” (II – filosofia …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No