ADVERTISEMENT

Justisa Sosial; Utopia ka Distopia

Mario da Costa - Opiniaun
  • Share
Hermenegildo Bubun, Imajen Esp.

Hakerek na’in: Hermenegildo Bubun, Alumnus Universidade da Paz

Parlamentu Nasionál no Governu Timor-Leste laiha empatia ba povu nia sofrimentu ne’ebé oras ne’e daudaun Povu Maubere enfrenta, liuliu situasaun no kondisaun ekonomia ne’ebé sai kolapsu globalmente. Membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál nu’udar mos reprezentante Povu Maubere oras ne’e la’ós ona sai reprezentante povu maibe sai fali reprezentante grupu no individualmente.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Situasaun hirak ne’e akontese tanba reprezentante povu nian iha Parlamentu Nasionál utiliza sira nia lejitimidade no podér iha uma fukun Parlamentu Nasional hodi kontinua hanehan no halo terus Povu Maubere ne’ebé loloos iha direitu tomak hodi hetan atensaun no tratamentu másimu husi reprezentante povu nian iha Parlamentu Nasionál no mós Governu maibé situasaun no kondisaun ne’e nakfilak sai oin seluk.

Arrogánsia no egoízmu husi makaer ukun sira liuliu órgaun Lejizlativa (Parlamentu Nasionál) no Ezekutivu (Governu), hamate no taka dalan ba Povu Maubere ninia esperansa ba moris di’ak no la garantia prosperidade komún iha Estadu no Nasaun ida ne’e. Povu Maubere sei kontinua halerik tan arogansia no egoízmu setoriál makaer ukun sira nian.

Konstituisaun RDTL Artigu 6 kona-ba (Objetivu Estadu nian) Estadu nia objetivu fundamentál sira maka ne’e: a) Defende no garante nasaun nia soberania; b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira; d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar; f) Proteje didi’ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian; g) Hakarak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál. h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho estadu hotu-hotu; i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane.

Konstituisaun RDTL artigu 6 kona-ba objetivu husi Estadu Timor-Leste sai utopia tan furak iha imajinasaun no sai de’it mehi furak ka (an imaginary  place  or  state  in  which everything  is  perfect), povu nia mehi no interese oras ne’e sai utopia, realidade Povu Maubere dystopia (an imaginary place where people are unhappy andusually afraid because they are not treated fairly), tan la hetan tratamentu ne’ebé justu no diskriminasaun iha Estadu Timor-Leste ninia rai rasik.

Lee Mós :
Implementasaun Estratéjia GEM-TL; Solusaun ba Problema Eskazas no Promosaun Saúde Públiku

Governu Timor-Leste nia polítika ohin loron kontráriu tebes ho orden konstituisaun tanba la reflete ba espíritu konstitusionál ne’ebé ezije kualkér Timoroan ne’ebé hetan oportunidade ba kaer ukun tenke iha tratamentu ba Povu Maubere ho justu, kria estabilidade polítika no laiha diskriminasaun ba Timoroan tomak. Polítika ne’ebé nakonu ho diskriminasaun no traisaun hasoru Povu Maubere ida ne’e kontinua ba beibeik tan Governu no membru Deputadu sira iha uma fukun Parlamentu Nasionál, la tane aas interese no povu nian ne’ebé sei halerik no moris ki’ak no mukit iha Estadu RDTL.

Injustisa sosiál ne’ebé kontinua eziste no buras iha sosiedade nian leet, tan Governu no Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál halo polítika ne’ebé afavor liu ba grupu no individual sira liuliu elite polítiku sira no tratamentu ne’ebé diferente tebes entre elite polítiku no Povu Maubere, Governu la iha seriedade ba atendimentu públiku, liuliu tratamentu ne’ebé iguál, justu ba povu.

Iha estatístika maioria 42% populasaun Timor-Leste ki’ak no 47% mal nutrisaun, kuantidade populasaun ne’ebé ki’ak iha Timor-Leste ho volume ne’ebé aas tebes maibé Governu no membru deputadu sira iha Parlamentu Nasionál taka matan no finje lahatene kona-ba kestaun hirak ne’ebé oras ne’e daudaun povu enfrenta hela, loloos Governu tenke investe maka’as iha setór saúde hodi redús mal nutrisaun iha Timor-Leste maibé la akontese (timorpost, 09/09/2022).

Violénsia doméstika kontinua aumenta iha tinan hirak ikus ne’e, Ministériu solidariedade ne’ebé servisu hamutuk ho tékniku sira identifika no rejista vitima vulneravel husi violénsia doméstika hahú tinan 2020 to’o 2022 ho total 1.059. husi númeru ida ne’e hatudu kuantidade aas ne’ebé Governu presija tau atensaun ne’ebé másimu atu nune’e bele redús violénsia doméstika iha Timor-Leste (jornál independente, 22/10/2022).

 Alokasaun orsamentu jerál do estadu ba Ministériu Agrikultura no Peska Millaun $31.964 (1.69% husi total OJE 2021), ida la sufisiente hodi hadi’a no dezenvolve setór agrikultura, tanba ne’e Governu presiza aumenta alokasaun orsamentu jerál estadu ba setór agrikultura tenke liuhusi ida ne’e atu bele hasa’e produtividade no produsaun atu hadi’a di’ak liután povu ida ne’e ninia moris. Alende hare ba atividade tomak MAP nian, la investe didi’ak oinsá bele promove ai-han lokál hodi hadi’ak problema nutrisaun iha rai laran. Iha atividade ida de’it mak ko’alia kona-ba nutrisaun maibé programa no atividade tomak ladún foku atu orienta ba hadi’ak problema nutrisaun, kiak, inseguransa ai-han no oinsá bele hadi’ak liután família agrikultór sira nia moris (HASATIL, pag.3)

Lee Mós :
Kampanha ELPAR 2023 ho konsiénsia moos?

Oinsá maka Povu Maubere ida ne’e hetan prosperidade ka moris di’ak iha Estadu Timor-Leste kuandu makaer ukun sira tau prioridade aas liu ba sira ninia interese individual no grupu hodi hetan fasilidade ne’ebé luxu no tenke sa’e karreta sport ba ninia servisu fatin hodi haluha tiha interese povu nian nu’udar na’in ba ukun ne’e rasik, estrañu maibé ida ne’e mak realidade.

Polítika ne’ebé la lori benefísiu no vantajen ba Povu Maubere sai prioridade liu iha membru Deputadu sira no Governu atuál, ne’ebé prevee orsamentu lubun boot ida hodi sosa pajero sport ho total unidade 30 ba membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ne’ebé falta fulan balun de’it termina sira ninia mandatu. Prioridade Governu nian loloos tenke investe maka’as iha setór edukasaun, saúde liuliu setór agrikultura ne’ebé sai nu’udar sentru no mákina Estadu nian hodi asegura krize hahán iha futuru no mós hamenus importasaun husi estranjeiru, ne’ebé tinan barak ona Estadu Timor-Leste dependénsia maka’as ba produtu importasaun sira.

Programa polítika Governu tuir mai tenke reflete ba situasaun no kondisaun Povu Maubere nian, nune’e bele fó benefísiu direita no indireta ba Povu Maubere iha Estadu no Nasaun ida ne’e, konkretiza promesa ka kompromisu polítika sira iha kampaña eleitorál. Tau prioridade aas liu ba Povu Maubere ninia interese ba moris di’ak atu nune’e bele hasai povu ida ne’e husi ki’ak no mukit nia laran.

Tanba ne’e atu hamenus dependénsia ba sasán no produtu importasaun sira husi estranjeiru Governu presiza investe maka’as iha setór agrikultura hodi nune’e bele garantia produsaun produtu no mós harii indústria ki’ik sira nune’e bele dezenvolve sai di’ak liu tan iha futuru oin mai. Tan setór agrikultura nu’udar forsa no aliserse nasaun nian ne’ebé presiza dezenvolve ho di’ak, hodi fó vantajen direita no garantia prosperidade Povu Maubere.

Lee Mós :
VALORES UKUN RASIK A’AN HO TINAN 18, POVO KIAK NIA VIDA KONTINUA DEZVIA HUSI UKUN NAIN SIRA, MESMU ITA RIKU HO MINA-RAI

Atu rezolve buat hirak ne’e hotu, Governu tenke aplika Paradigma “Reinventing Government” fomula husi Osborne no Gaebler (1992), ne’ebé dezenvolve konseitu “public service” iha ninia livru ho títulu Reinventing Government hanesan tuir mai:

a). Streering rather than rowing, sujere ba Governu atu nune’e sai catalisator ne’ebé la implementa dezenvolvimentu mesak maibé kontrola de’it rekursu ne’ebé eziste iha komunidade nia le’et.

b). Empower communities to solve their own problems rather than merely deliver services, Governu tenke iha kapasidade atu kapasita komunidade kona-ba implementasaun atividade sira liuhusi instituisaun komentáriu, sosiedade sivíl no organizasaun naun-govermental nst.

c). Promote and encourage competition rather than monopolies, Governu tenke kria kompetisaun iha kada servisu nune’e seitor privadu no Governu kompete hodi obriga dezempeñu servisu, professional no efisiénsia.

d). Be driven by missions rather than rules, Governu tenke hala’o atividade sira hodi atinje meta ka objetivu ne’ebé sai nu’udar misaun doque atividade sira ne’ebé ho regra rigida.

e). Result oriented by funding outcomes rather than outputs, Governu tenke iha orientasaun ba prestasaun servisu ne’ebé di’ak no fó oportunidade ba instituisaun ne’ebé halo servisu ho di’ak doque ida ne’ebé la hatudu prestasaun servisu ne’ebé di’ak.

f). Meet the ne’eds of the customer rather those of the bureaucracy, Governu tenke prioritiza nesesidade povu nian la’os nesesidade birokrata sira.

g). Concentrate on earning money rather than just spending, Governu tenke iha funsionáriu ne’ebé hatene jere no buka osan husi ninia instituisaun (liuhusi taxa) nomos ekonomiza kustu ne’e rasik.

h). Invest in preventing problems rathet than curing crises, Governu tenke antisipativu: di’ak liu kombate, di’ak liu prevene epidemia doque kura moras.

i). Decentralize authority rather than build hierarchy, Governu tenke muda padraun gestaun nian husi orientasaun ierarkia partisipativu no dezemvolve servisu hamutuk ka kooperasaun servisu hodi hasa’e kriatividade no inisiatividade.

j). Solve problem by influencing market forces rather than treating public programs, Governu tenke tau atensaun ba forsa merkadu no regula tuir nesesidade ka demanda merkadu nian.

 3,486 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Justisa Sosial; Utopia ka Distopia” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No