ADVERTISEMENT

Gratifikasaun no Subornu

Timor Post - Opiniaun · Polítika
  • Share
Rosário de Araújo

Gratifikasaun no suborno lia fuan rua mak hahu popular  no kuñesidu ona iha sosiedade liu-liu iha kapital ka sidade sira, mezmu nune’e ema barak ladauk hatene kona ba lia fuan ne’e rasik, liafuan hirak ne’e familiar liu iha termus judisiariu nian, tamba ne’e antes atu konta tuir lalaok gratifikasaun no subornu ne’e, uluk nanai hau hakarak fo’o hanoin uluk saida mak gratifikasaun no suborno ne’e lolo’os.

Gratifikasaun mai husi lian ingles husi lia fuan “Gratitude” nia signifika mak dehan gratuitu simu no fo’o sasan ka osan ruma seim husu buat ruma, katak fo’o lakohi atu simu kedas maibe bele tau hela fukun atu loke dalan ba ligasaun diak iha futuru oin mai, gratifikasaun nia kontestu sei luan demais, iha pontus ida ne’e gratifikasaun hahu nia servisu hodi buka dalan atu atinze objetivu ruma, tuir fali mai.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“ Subornu “ katak hahalok fo’o osan ka sasan ou promezas ruma ba autoridade ruma hodi hetan buat ruma tuir dezisaun autoridade nian, iha ne’e suborno hakarak  esklarese mai ita katak fo’o  sasan ruma maibe hakarak hetan kedas nia rezultadu husi autoridade nebe kaer kompetensia.

Entre Gratifikasaun no Subornu hahalok foer no kontra lei hotu, mezmu akuntese husi autoridade ida ou husi populasaun kiik bai-bain ida, tamba nia objetivu hanesan deit hakarak buka lukru liu husi dalan nakukun nian hodi atinze hakarak rasik, iha intensaun no interese teb-tebes atu buka dalan oinsa bele to ba objetivu, normalmente hanesan umanu buka dalan oi-oin hodi besik ba autoridade sira, maibe autoridade sira tenke nafatin iha nia prinsipiu katak nasaun no povu  mak importante iha dezisaun hotu.

“Gratifikasaun no Subornu” Toman ka kustume tuan nebe eziste horik  fazista nia tempu  sei dait  nafatin to’o agora, kultura ida ke sai tradisaun hodi  transforma an sai kultura hegemonio ida iha momentu reinu sira adora Liurai no empregado sira liu husi oferta material ka sasan sirak hanesan, manu tolun, manu isin, osan mean no mutin, animal no plantasaun sira hanesan prezente  nebe espesial hodi halulik liurai sira hanesan embot nebe mak perfeitu tebes iha sira nia tronu, ida ne’e mak sinais  diak katak reinu nia lealdade laiha rohan ba  Liurai sira iha momentu neba.

Kustume hanesan kuaze eziste iha  rai lubun ida iha mundu, ezemplu kustume Tiongkok sira kunesidu ho naran “ Angpao “ iha ema Sunda sira kunesidu ho naran “Seba” iha Mambae kuñesidu ho naran “Tabauca”, tempu okupasaun Indonezia nian kunesidu ho naran “ Uang rokok, uang terima kasih, uang pelicing, uang bensin no seluk tan“, tradisaun hirak ne’e mosu tamba atitude ne’ebe hakarak konserva ka hakiak nafatin hahalok sira mak laos ona diak iha tempu ukun an nian,  maibe hahalok hirak  ne’e eziste nafatin iha sosiedade sira hahu hori uluk antigu verdade sira nian, ate mai to’o tempu ida mak sosiedade ida moderna ona, no kuñese buat barak kona ba evolusaun mundu  nian iha era ida mak teknologia invade ona mundu tomak.

Kultura Gratifikasaun no suborno ka fo’o no simu hahu kedas wainhira koloniu sira hahu invade rai ida, haktuir deit tuir  boatus no istoria katuas sira nian,  ladauk iha estudu ruma mak lolos no pertinente hodi relata kona ba atituide hirak ne’e hahu iha tempu saida, mezmu ke laiha estudu ruma mais profunda maibe nia sinais sira buras no daet metin  daudaun no halekar hela iha ita  nia servisu fatin sira liu-liu iha tempu loron importante sira hanesan Natal no tinan foun, festa kazamentu, oan sarani, simu krisma, selebra tinan, agradedesementu ba susesu sira, no hetan nomeasaun ba posisaun  foun sira.

Lee Mós :
“Mate ho Bala Musan Sai Evidénsia Internasionál”

Parsel ka prezente sira sai instrumentu komunikasaun naun verbal hodi fasilita atendimentu sira entre setor privadu, grupu ka ema pesoal sira nia relasaun ba hakbesik setor publiku sira nebe responsabiliza husi ema lubun nebe hakna’ar  an hanesan funsionário públiku ka kargu polítiku sira hodi felizita ka kumprimenta no fo’o honra ba dedikasaun tomak ba Estadu no povu durante nia vida tomak.

Mmezmu ke iha parte seluk Estadu  fo’o rekuñesimentu formal ho onra ba dedikasaun sira liu husi  distinsaun no prémiu tuir Artigu 64 ,Lei No.08/2004 de 16 de Junho,  Estatutu Funsaun Públika katak; Ba Funsionáriu Administrasaun Públika nia sira ne’ebé naktuduk-aas tan fó banati halo tuir ninia obrigasaun sira, haláo servisu ho lais-mamar, fó laran profisionál, no hadia lala’ok servisu nian, nomos hahalok nabilan selu-seluk tan, bele hetan distinsaun no prémiu sira tuirmai ne’e:(a) Apresiasaun hakerek; (b) Louvór hato’o iha públiku; (c)Funsionáriu nia naran tama iha kuadru-de-onra (d) hetan diploma onra nian. Prémiu sira; (a) Preferensia ba haraik bolsa –de-estudu, eh hili tuir kursu formasaun no resiklajen no valorizasaun oin seluk nian; (b) haraik prémiu nu’udar osan ka sasán seluk nian.

Saida mak dehan iha artigu 64  lei funsaun publika ne’e bele kabe mos konseitu funsionário  tuir kodigu penal artigu 302 nebe haktuir katak; (1) Ba lei penal nia efeitu, tama iha expresaun funsionáriu, (a)Funsionáriu sivil; (b) Ajente administrasaun; (c) Forsa armada no polisiál  sira nia membru;(d)Ema ne’ebé, maski provisoriamente ka temporariamente ho remunerasaun ka gratuitamente, voluntariamente ka obrigatoriamente, simu funsaun atu kaer ka kaer ho ema seluk aktividade iha funsaun públika administrativa ka jurisdisional, ka iha sirkunstansia hanesan sira-ne’e, kaer ka kaer ho ema seluk funsaun iha organizmu ho utilidade públka ka partisipa iha funsaun sira-ne’e, (2) Ba lei penal nia efeitu, sei aplika mós títulu ida ne’e nia dispozisaun ba ema ne’ebé ezerse funsaun polítika, governativa ka lejislativa.

Husi pontu de vista lei nian klaru katak funsionáriu  mak servidor públiku sira nebe sai servente ba estadu ida hodi servi ho responsabilidade tomak tuir lei, laiha ezepsaun ida atu servi tuir vontade no interese rasik, hau sita no temi  funsionáriu iha artigu ida ne’e tamba bainhira koalia gratifikasaun  ka suborno iha interdependensia ba malu entre parte rua, tamba ne’e klaru liu presiza mos tenke hatene lalaok gratifikasaun ne’e nia finalidade ikus sei monu ba funsionáriu ne’e rasik.

Regras sira kona ba suborno no gratifikasaun diferente iha nia difinisaun no sangsaun sira tuir lei, visibelmente bele dehan suborno né bele prezente ka promesas sira, gratifikasaun né mak fo sasan ka material ruma iha kontestu nebe luan demais no laos promesas, tamba  ne’e wainhira hare fila fali regras hirak né suborno kompostu husi elementus  prinsipal sira mak hanesan,” autorizasaun” ou ”aprova” husi autoridade ruma tamba ne’e mak merese duni atu diskunfia, nune  suborno ne’e rasik  iha potensia bele fo influensia ba poder nain sira wainhira foti dezisaun públiku sira, gratifikasaun iha sorin seluk bele signifika katak fo’o sasan ka material ruma iha kontestu nebe luan tebes nebe laos  deit  promezas, maibe bele kunsidera hanesan suborno wainhira iha ligasaun ho poder politiku ka posisaun servisu nebe iha risku hodi fo konsekuensia ba viola no kontra dever servisu nian.

Lee Mós :
Xanana Luta ba Jerasaun Foun

Prezente oi-oin sira nia prezensa atu fo’o influenzia ba desizaun sira mak superior sira foti, karik ida ne’e mak akuntese mak bele signifika kontra no viola dever kargu nian tuir lei hanesan esplika iha kodigu penal artigu 281 kona ba suborno no artigu 292 korrupsaun ativa ba aktu ilísitu. Husi ne’e refleta sintidu lubun ida kona ba objeitu sira kona ba gratifikasaun hanesan tuir mai: fo’o osan, sasan, diskontu, komisiu, imprestimu no laiha  funan, tikete ou bilete viagen, fasilidade akomodasaun ka hotel, viagen turístiku, kurativu gratuitu no fasilidade sira seluk tan. Prezente hirak ne’e bele simu iha rai laran ou rai liur,  utiliza teknologia modernu sira.

Iha mos ezemplu real sira  nebe kunsidera hanesan  estudu kona ba gratifikasaun mak hanesan, selu no prepara viagen estrengeiro ba orgaun legislador sira ida ne’e parte ida hodi influensia iha legislasaun nia implementasaun husi orgaun ezekutivu sira, fo’o rekordasaun sira tuir nia valor ki’ik ka boot hanesan ezemplu tara tais sira, tara osan mean ka mutin ruma, husu osan ka kobransa ilegal iha Estrada ninin sira depois de pasa revista kareta no motorizadas sira husi polisia ou ema ilegais sira no laiha ordem servisu outorizasaun ruma hodi husu osan sein asina dokumentus, karta, surat ka bilete ruma ho nia objetu la klaru, karik ida ne’e mak akuntese sidadaun sira bele hato’o keiza ba  autoridade relevante sira no mos bele publika ba media sira atu deskobre faillansu sira mak mosu, iha parte seluk mos la selu retribuisaun ka taxa wainhira ema  mai tama iha portu ka alfandegas seim dokumentu ka tiket ruma, parsel seluk sira mak hanesan prezente handphone foun no karun sira fo’o ba autoridade sira mak iha kompetensia iha servisu fatin refere nebe sempre iha ligasaun ba malu, fo’o pakote fasilidade  viagen turistika estrengeiro ba autoridade sira wainhira sira  remata sira nia mandatu ikus nian, fo’o prezente iha festa kazamentu sira liu-liu familia autoridade sira nian, trata ho lais kartaun, bilete identidade, pasaporte, BI,  estatutu kumpania  tamba simu osan sigaru, sai sponsor ba konferensia internasionais sira no orsamentu viagen sira mak laiha relatóriu kona ba utilizasaun  no simu osan dobru husi servisu fatin no mos doadores sira nebe laiha justifikasaun ida mak razoavel, parte seluk mak hasusar no demora tratamentu dokumentu ema nian tamba laiha osan obrigadu nian.

Dala barak mak prezente hirak ne’e iha nia forsa moral nebe bot tebes hodi tuku no tuku nafatin autoridade no superior sira nia konsiensia wainhira foti desizaun nebe liga ho nasaun no povu tomak nia destinu, mezmu iha parte ida ita bele hatete katak prezente hirak ne’e folin laiha, maibe momentu prezensa gratifikasaun ou prezente ne’e bele sai ameasas ba nai autoridade sira nia integridade servi nian, tamba prezente hirak ne’e hakarak deit atu mai felizita  no visita servisu fatin sira atu hase’e no louva hela servisu nain sira, liu husi prezente espesial hirak ne’e atu hatete hela buat ruma ba ita boot sira ho lia fuan “ Boas festa do Santo Natal no Tinan Foun ou parabens ka kongratula ka happy  birthday no seluk tan, ou bele mos parsel hirak ne’e atu fo parabens ba servisu nain balun mak nia loron moris iha loron natal ou parabens ba posisaun ka kargu ruma mak foin hetan nomeasaun no seluk tan.

Lee Mós :
Komemora 12 Novembru, ESG 01 Baukau Halo Limpeza Jerál

Prezente hirak ne’e normalmente laos mai husi oan sarani ruma atu mai hakuak no hola benza , laos mos husi oan sira balun eskola ka servisu iha rai liur, ou familia ka parente balun, prezente hirak ne’e mai husi kumpania ka pesoal balun ke laiha ligasaun familia, perguntas maka mak ne’e tamba sa tenke fo’o prezente ba ema hirak mak iha kna’ar no poder iha Estadu ida, nusa laos hato prezente refere ba ema kiak sira nebe halerik hela iha luron ninin tamba laiha uma, be mos, eletrisidade, aihan laiha, moras, mukit, kbit laek, servisu laiha, tua lanu loron kalan tamba hanoin barak ? Ka aileba sira nebe servisu sukat ain iha luron buka moris ba sira an no familia,  servisu nain sira presiza atu kunsidera nafatin katak servisu fatin Estadu nian laos fatin atu simu sasan ka prezente, maibe fatin atu servi ba públiku ho gratuitu tamba Estadu selu ona servisu nain hirak ne’e nia kolen iha fin do mez, no hetan salariu 13 iha tinan ikus fulan dezembru nian, kumpania ka pesoal sira la presiza ona prekupa ho prezente loron boot nian ba servidor estadu, servidor sira jura ona ba Maromak no rai lulik ida ne’e iha tempu simu toma de poze, katak sei servi ho fuan no responsabilidade hodi  lakohi tan atu tau todan ba sidadaun se deit atu fo lae sasan ruma mak foin servi ho diak selae servi ho laran rua hela, ba Timor-leste nia diak  servidor sira  diak liu prekupa maka servi duke simu hafoin servi, tamba ita boot sei labele muda oitoan mos saida mak akuntese horiseik tamba ne’e diak liu ohin kedas tenke muda buat ruma foun atu aban sei la repende.

Referensia : KPTL, Buku Saku Gratifikasi KPK Indonesia, Kajian Implementasi  aturan trading in influence ICW, lei kriasaun CAC.

Opiniaun rasik  no pesoal, Hakerek nain hanesan  Estudante Universidade De Dili Fakuldade de Direitu

Hp:+ 670  7732 6592 Email: rlelosae@yahoo.com

 1,818 total views,  18 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Gratifikasaun no Subornu” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No