ADVERTISEMENT

Jerasaun Saudozu SIKAT SELUK Husu Governu Harii Monumentu Levantamentu 09 Novembru 1998

Timor Post - Manufahi
  • Share

Timor – Post (01 Dezembru 2020)- Oan mane husi saudozu Vicente Xavier ho kódigu “Sikat Seluk”, Nelson Fernandes (28), husu governu harii monumentu eroiku no halo jardín iha Postu Administrativu Alas hodi hanoin asaun eroiku povu alas ho FALINTIL halo hasoru  Komandu Royal Militár (Koramil) Alas iha 09 Novembru 1998.

Nelson hato’o asuntu ne’e iha semináriu loron ida hodi hanoin hikas tinan 22 Levantamentu Alas ho tema “Ho espíritu 9 Novembru Ita Hametin Unidade Nasionál Tane Ita Nia Istória no harii Futuru”, iha Salaun Parókia Nossa Senhora de Fatima Alas 30 Novembru 2020.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Ami hakarak tenke halo jardín dos erois no monumentu ba levantamentu 09 Novembru 1998 iha aldeia Lurin, suku Tatudak, postu administrative Alas atu nune’e istória labele lakon”, Nelson rekomenda liuhosi entrevista ho  jornalista iha salaun igreja parókia Alas, Segunda, (30/11).

Oan mane dahaat husi saudozu justifika, katak laiha monumentu no jardín ba fatin akontese entaun istória ba jerasaun tuir mai sei lakon.

Jerasaun patriota ne’e toka mós sobrevivente hosi levantamentu ne’e to’o oras ne’e sidauk hetan atensaun hosi governu, no balun lakon ona sira nia vida.

“Durante ne’e ita hare ema barak hetan pensaun maibé balun ne’ebé sofre iha levantamentu hetan sona, hetan sunu, hetan  baku too ruin rahun, sira moris laiha atensaun hosi Governu, no balun mate ona tanba laiha osan hodi halo tratamentu. Ha’u nia aman mate hetan rekoñesimentu husi estadu maibé atu hateten de’it katak osan nunka sosa ema nia Vida, nu’udar oan ami lakon lakon domin husi aman”, Nelson espresa sai.

Lee Mós :
Instituisaun Seguransa Kontinua Buka Suspeitu Oho Rozalina Iha Riatu

Saudozu Sikat Seluk maka fundadór idea ba asaltu komandu Koramil Alas no  organiza joven aldeia Lurin hamutuk ho FALINTIL Rejiaun III lidera hosi atuál deputadu Cornelio Gama L-7, halo asaltu ba koramil alas hodi hasai kilat 36, Munisoens rihun resin inklui dilagrama ida hodi entrega ba komandu da luta libertasaun nasionál.

Liu tiha loron hat hosi atake refere Saudozu Sikat Seluk hetan oho hosi militár indonézia to’o oras ne’e ruin saudozu nian seidauk haloot iha jardín dos herois.

Hatán kona bá jardim dos herois prezidente konsellu veteranus munisipiu Manufahi, Tobias Amaral ‘Maksakur’ ne’ebé hola parte iha semináriu ne’e hatete preokupasaun família matebian sira nian sei aprezenta ba nasionál.

“Hanoin atu halo monumentu ne’e ami hanoin tiha ona no la’ós Alas de’it, maibé postu Turiskai, Fatuberliu no postu Same ideia tama hotu ona mai no ami aprezenta tiha ona”, informa Maksakur.

Nune’e mós Prezidente Autoridade  Munisípiu Manufahe Arantes Isaac Sarmento informa, hatete kona bá kondisaun moris sobrivente, oras ne’e iha ona pontu vokál sira ne’ebé atu rekolla informasaun kona bá sobrevivente sira ne’ebé sei moris atu halo tratamentu saúde.

“Polítika oitavu governu atu harii jardín kuaze iha postu sira, Ita harii jardín ida ho valor istória atu nune’e komunidade sidadaun no jerasaun hotu-hotu bele hatene hodi asegura ninia valor. Parte governu mós hanoin hela ba fatin akontesimentu 09 de Novembru 1998 ne’ebé asuwain sira halo asaltu ba militár Indonézia nune’e jerasaun bele hatene. Governu kontinua liberta antigu kombatente no libertasaun. Tanba ne’e munisípiu iha ona pontu vokál ida ba iha Ministériu veteranu no antigus kombatentes hodi hare família balun ne’ebé atu hetan tratamentu ba saúde, bainhira pontu vokál identifika hotu sei serbisu hamutuk ho munisípiu no prezidente konsellu veteranu munisípiu hodi haruka ba ministériu relevante nune’e serbisu hamutuk ho ministériu de saúde hodi halo tratamentu”, hatán Arrantes.

Lee Mós :
Xanana-Horta Vizita Saudozu Nicolau nia Mate Fatin, Aviaun Tula Lori ba Ne'ebe Ami La Hatene”

Entretantu ukun liu ona tinan 22 saudozu sira nee’ebe mate ba loron ne’e sira nia restus mortais sedauk haloot iha jardim dos herois, nune’e mós komunidade sira ne’ebé hola parte no sai sobrevivente ba atake refere oras ne’e sedauk asesu ba estrada, eletrisidade no seluk tan.

Kronolojia Levantamentu FALINTIL iha Alas 9 Novembru 1998

ABRI (Angkatan Bersenjata Republik Indonezia ) husu ba KORAMIL (Komandu Royal Militár) Alas katak iha loron 10 Novembru 1998 atu halo check point ba komunidade aldeia Lurin tanba deskonfia servisu hamutuk ho FALINTIL.

Maibé  informasaun kona bá check point ne’e tama iha Lurin ho FALINTIL nia tilun nune’e, iha  9 Novembru 1998, oras tuku 10 dadeer FALINTIL ho komunidade lurin halo uluk tiha atake ba Komandu Koramil Alas.

Husi atake ne’e jovem no FALINTIL susesu prende kilat lolon 36, Metralhadora ida, no oho membru koramil nain 3, kaptura  nain 1,  na’in 9 haruka fila fali ba vila,  na’in 2 la fila tanba ajuda kedas falintil desde 1995.

Adriano Fernandes, primeiru jovem aldeia Lurin ida ne’ebé kanek  loron ne’e no mate iha loron 10 tanba hetan tiru hosi kontra atake militár indonézia nian.

Konsekuensia direta husi atake ne’e,  (9-13 Novembru1998) forsa konjuntu ABRI na’in 300 resin husi Bataliaun 744, 745, BTT Kodim Manatuto, Kodim 1634/Manufahi, Marineiru, Brimob, Komandu Kopassus, Lind 700, kaer ema, oho no sunu uma komunidade  aldeia Lurin.

Lee Mós :
Rotuto Prepara Jogadores Kompete Iha AFM

13 Novembru 1998 (Saudozu Vicente Xavier nia mate)

Iha 13 Novembru 1998 loron ne’e ABRI liuhosi servisu ‘mauhu’ kaptura saudozu Vicente Xavier no oho  iha Aldeia Barique, Suku Fahinehan, Postu Administrativu Fatuberliu, Munisipiu Manufahi. Matebian oho hanesan animal no hakoi badak de’it iha komunidade nia uma tatiis.

15 Novembru 1998 Uma Komunidade Lurin Hetan Sunu 

Uma kain 30 inklui uma lisan Komunidade Aldeia Lurin nian hetan sunu husi forsa unidade 744 no Brimob 15 Novembru 1998. Uma hirak ne’e na’in husi komunidade Atus Ida Hat Nulu (140) ne’ebé evakua ba Igreja Parokia Nossa Senhora de Fatima Alas tanba atake kontra hosi forsa indonézia.

Iha loron hanesan  autoridade civil indonézia  delega ekipa ida ba hasoru Amu Paroku Alas  Cornelis OFM, Amu Andre OFM, no Amu Joseph Tote, OFM no madre CIJ na’in 4, atu hasai komunidade  (140) ne’ebé evakua ba Igreja hodi halo inkéritu no kontrola labele iha ligasaun ho falintil.

Amu hatán pedidu ne’e maibé ho kritériu katak labele oho komunidade sira ne’e, maibe iha dalan ba komunidade hirak ne’e hetan insulta (mal trata) husi pro indoneziu sira ho liafuan “beik halo buat ida la hatene mós hakarak ukun aan”.

Iha 23 Novembru 1998 Militár halo kapturasaun massal ba komunidade civil iha Alas hodi ba halo investigasaun. Aleinde ne’e ABRI mós fahe kilat ba komunidade civil sira ne’ebé durante servisu hanesan mauhuu.(lcl/***)

 717 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Jerasaun Saudozu SIKAT SELUK Husu Governu Harii…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No