ADVERTISEMENT

VALORES UKUN RASIK A’AN HO TINAN 18, POVO KIAK NIA VIDA KONTINUA DEZVIA HUSI UKUN NAIN SIRA, MESMU ITA RIKU HO MINA-RAI

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Autor: Saga A’Lary

Hela Fatin Dili, no Hp #77804520/76809205

Email : evangelinogusmao23@gmail.com

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Timor-Leste, istorikamente, restaura ninia independénsia liu husi prosesu funu naruk ida, hahu husi tempú Kolonial Portuguesa, no kontinua mai iha Indonézia nia okupasaun ilísita (inexistente juridicamente). Maibé, situasaun “moruk” ida-ne’e, la hamate timor oan sira-nia vontade, hodi kontinua buka atu deside kona-ba destinu hosi rai no vida hosi povo ida-ne’e. Timor oan barak mak “ran nakali” no sakrifika sira-nia vida tomak ba rai ida-ne’e, mezmu hetan violasaun seksuál, agresaun fízika husi militár, hetan torturasaun oi-oin, hetan tratamentu ne’ebé mak kruel “Kejam”, to’o barak mak mate liu husi masakre oi-oin, até la hetan nia ruin no nia rate. Faktu ne’e rasik, sai presaun psikolójika ba famila hosi vitima sira.  Oras ne’e barak hosi sira mak kontinua sai faluk ne’ebe mak la hetan atensaun, oan kiak ne’ebé abandonadu, moras ne’ebé la hetan tratamentu, aleizadu la iha kondisaun ba sira hela, no balun até prezente-data la hetan nia paradeiru lolos. Prosesu sira-ne’e hakukun tebes timor oan sira nia moris, maibe ikus mai timor oan hamutuk konsege atinji mehi ukun rasik a’an ida ne’e, liu husi dalan konsulta populár (referendum) ne’ebe realiza iha 30 Agostu 1999.

Ultrapasa dezastre nakukun ida-ne’e, ita harii nasaun ho sistema demokrasia ho prinsípiu sira-ne’ebé promove boa governasaun, hodi bele garantia povo nia direitu. Maibé, lala’ok demokrasia sai fali obstákulu bo’ot ba Governu atu hatur nia responsabilidade hodi servi povo tuir konstituisaun ne’ebe hatur ona, tamba autór prinsipál sira-ne’ebe iha knár atu kria kondisaun sira-ne’ebé adekuada ba povu nia nesesidade hasees-aan tiha husi prinsípiu fundamental sira-ne’ebe mak konsagra tiha ona konstituisaun.  Tuirmai, obstákulu bo’ot ida ba Governu mak menus peskiza ba problema sosiál sira-ne’ebé esensiál ba vida no sobrevivénsia sosiál, molok halo konseitu ruma sobre problemas povo enfrenta, mesmu mandatu Governo troka kada tinan lima, mas problema social la konsege resolve.

De facto no de iure, PN sempre iha OGE tinan-tinan (Princípio de Anualidade), atu sustenta deit mákina Estadu maibe menus iha  iha sector importante sira ne’ebe bele sustenta povu nia nesesidade, situasaun ne’e prejudikadu tebes ba vida ema kiak no mukit nia, mesmu reprezentante povo iha uma fukun Parlamento Nasional (PN) permiti halo fiskalizasaun hodi hatene problemas social iha base, tuir konstituisaun hateten, mas durante ne’e la halo nia papél ho responsabilidade, maibe hanoin oinsa hatama Proposta Lei (PL) ne’ebe maka bele benefisia no proteje sira iha kondisaun deficil, no enkuantu sira debate tenki uza data ne’ebe liu husi peskiza real ruma, atu bele convensdio ba argumentu, mas durante ne’e la iha situasaun ida ne’e akontese, karik iha mas minimu, kompara ho debate ida uza sentimentu-maioria.

Ho justifikasaun konkretu maka, Pensaun Vitalisia ne’ebe vale ba eis-titulares, Deputadu em efectividade de funções sira iha vensimentu bo’ot kada fulan, Simu Kareta Estadu nia ho kupon gratuita, osan pulsa kada fulan $ 200 dolar, osan fiskalizasaun perdiem $ 100 dolar, tratamentu saúde ba liur ho gratuita, no viajen ba liur, privadamente, gratuita, ho meiu fasilidade ne’e, ita konsidera hanesan grupu organizado ba halo festa iha Povu ki’ak no mukit nia leten. Faktu sira-ne’e hatudu, iha loron hirak ne’e, hahu dia 18-19 de Maio 2020, Deputadu/a sira halo baruillu iha uma fukun PN, ne’e sinál ida katak sira lakon ona, PATRIOTIZMU, NASIONALIZMU, no la uza ÉTIKA KOMUNIKATIVA atu buka entende malu ba problemas ne’ebe nasaun ida ne’e enfrenta, no envesde ajuda katuas fuuk mutin sira hodi buka solusaun ba Impase PolÍtika ida ne’ebe ejiste kleur liu, em contrário fali hanesan faan modo iha merkado laran, hakerek nain afirma katak ne’e marka istoria nakukun iha Estado de Direito Demokratiko, ne’ebe Sosa Ran ho Ruin.      

Ukun nain sira halo tentativa atu asegura Estado de Direito Demokrátiku, husi krize Finansiamentu durante ne’e, Solusaun úniku ba sira, tenki halo negosiasaun ho nasaun sira ne’ebe iha kapitál (osan-nain), mak hanesan Ajensia Internasionál sira (ADB, JICA no WB) !!! Nune’e, Liafuan demokrasia ne’ebé mai hosi liafuan grega ne’ebé konsiste hosi palavra “Demos” ne’ebé signifika “Povo” no “Cratos” signifika “Governasaun/Podér”, ne’ebé realmente kompreende nu’udár Poder ou Governação pelo Povo, la’os ona sai valór ba povu mukit, maibé sai intrumentu ka tools ida ba elite sira.

Rikusoin Mina-rai nudar reseita maioria ba OGE ne’ebé mak loloos ne’e uza hodi kria  kondisaun ba Povu mukit sira, ho konsentrasaun ba dezenvolvimentu rekursu umanu no infra-estrutura no ho objetivu no vizaun ba sustentabilidade independente ekonomikamente hosi fundu mina-rai, la realiza ho másimu no loloos, nune’e, mezmuke iha tama ona tinan 18 independénsia, Povo kontinua halerik ba be’e mos, electrisidade no estrada, ho rajaun simples, la iha vontade ida seriá no klara kona-ba Libertação do Povo, mesmu ita iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED).

Povu Kiak sira iha esperança katak, ho reseita petrolífera ne’e bele hadia sira-nia moris, no bele loke oportunidade servisu ba sira, la presiza buka moris iha ema-nia rain. Maibé, esperansa ne’e hela esperansa nafatin, tamba ukun-nain sira la rezulta mehi ne’ebe mak durante ne’e sira promete, hakarak iha edukasaun ne’ebe mak diak ho kualidade, iha saude ne’ebe mak adekuada ho fasilidade diak, infra-estrutura ne’ebé engloba to’o iha komunidade baze, eletrisidade 24 oras, asesu ba be’e mos no seguransa ne’ebé di’ak.

Hahu husi I Governu to’o VIII Governo Konstitusionál uza Projetu Bayu Undan hanesan solusaun únika ba sira-nia Politika atu garante ba tinan lima, dezvia tiha setór Agrikultura ne’ebe liga dereitamente ba Povo nia moris, no setór Turizmu sira-ne’ebe durante ne’e loloos ne’e potensiál, mezmu setór rua-ne’e sei sai alternativu, depois rekursu non-renovavel iha basin laran menus, no Bayu Undan durante ne’e produs produtu petroliferas hanesan Kondensadu, Gás Petroléo Likefeitu (GPL/LPG) no Gás Natural Likefeitu (GNL/LNG)),

Ukun Nain Sira la garantea moris diak ba Povu, mesmu ho kampania eleitoral halo promesa oi-oin.

Tuir hau nia nota observasaun katak, durante ukun nain sira gastu orsamentu la iha rezultadu ne’ebe ho efetivamente ba povo, so deit beneficia ba elite politik sira durante ne’e, atu reforsa tan katak durante ne’e orsamento aloka barak liu iha vensimento servisu para atu asegura deit makina do estado, do que investe barak iha capital dezenvolvimento ne’ebe mak sei beneficia ba povo, liu-liu ho meus kondisoens estrada ne’ebe hafasil ba sira hodi lori produtu ba fa’an, oan sira bele habadak ain ba eskola ho destansia dok, movimentasaun transporte bele garantea, iha be’e mos ba sira, electrisidade ba sira ho 24 oras, hanoin meus ida ne’e mak Governo la kosege jere ho diak, hodi bele hakoore povo husi kondisaun kiak no mukit durante ne’e.

Mesmu Mina-rai no Gas sei nafatin alteranativu importante ba Ukun Nain sira durante tinan 18 nia laran, mas la bele solusiona sector sira seluk hodi konsentra ba hadia Povo nia moris, inklui sector infraestrutura ne’ebe durante ne’e Governo halo politika emprestimu husi Ajensia Internasional atu atende nesidades ba finansiamentu dezenvolvimentu, Governo explora ona fontes possiveis finansiamentu adisional liu husi emprestimu eksternu ba dezenvolvimentu infraestrutura hahu iha tinan 2011 no Politika ne’e sei kontinua iha tempo mediu to’o tempo naruk, wainhira Fundu Mina-rai no Reseitas Domestika menus husi Orsamentu Jeral do Estado, ida ne’e presiza dezenvolvimentu ne’ebe oferese husi ajensia Multilateral no Bilateral. Governo halo politika emprestimu eksternu barak liu foti husi banku Multilateral Internasional, hanesan Banku Dezenvolvimento Aziatiku ho nia valor hamutuk U$ 135.630.00 miloens, Ajensia Bilateral Japaun ba Kooperasaun Internasional (JICA) ho nia valor U$ 68.700.00 miloens, no Banku Mundial ho valor U$ 25.000,00 miloens.

Tuir observasaun pesoal nota katak, Timor Leste tama iha lina sofremento moras kronik depois deklara internasionalmente sai Nasaun Indepedente ida, tamba sector ne’ebe mak atu sustenta povo nia vida mosu descriminativu, entaun ita tama iha fase desorentasaun, no lakon objetivu fundamental ba konsentrasaun hadia Povo nia moris.  Tamba ita hare husi dadus Timor-Leste Survey of  Living standard (TLSLS) iha tinan 2015 foin lalais ne’e hatudu katak,  lina probresa ou kiak iha Timor-Leste tun ona ba 42%, kompara ho tinan 2007 ne’ebe sae ba 80%, mas realmente dadus refere kontraditorio ho kondisaun real iha base. Tuir Mapa Estatistika hatudu katak, Povo ne’ebe kiak liu Timor mak : Munisipio Oecusse monu iha 62%, kompara ho Munisipio sira seluk !!! Ukun Nain Sira tenki Franka ba frakeza ne’ebe iha, hodi hadia no resolve Povo nia moris.

Rekomendasaun.

Hare ba situasaun ne’ebe mensiona iha leten, hakerek nain hakarak rekomenda ba lideransa politikus sira katak, Nasaun demokrasia, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu moris diak iha nia rain rasik, laos iha tempo kampanha eleitoral mak ita buka ganha konfiansa povo nia, hodi hanoin buka ukun deit, maibe tenki buka debate no deskute ho fuan bo’o, laek ba vigansa politika, hodi bele solusiona problema social ne’ebe povo enfrenta.

  • Kria kondisoens ne’ebe mak diak hodi nune’e bele garantea ba hakore kondisaun miseravel, liu husi Ekonomia “Analiza hodi define
  • Persiza analiza ka estudu klean ba ezekusaun Orsamentu Jeral do Estado, atu nune’e bele beneficia mos ba Povo kiak sira
  • Parlamento persiza halo fiskalijasaun barak, hodi deskute, analiza no desidi tuir interese ema hotu nia, atu bele garantea ba ezecusaun orsamentu husi Governo
  • Parlamento ho fuan bo’ot, tenki desidi hodi halakon orsamento ne’ebe la iha nesidade ba Povo mak hanesan, Lista Prezensa, Hapara uza Kareta Estado, karik nesdidade uza kareta ida ba deit kada bankada, Hamenus Orsamentu Fiskalizasaun, Hamenus Orsamentu Pulsa, etc.
  • Eis-titulares sira tenki desidi hodi entrega kareta estado nia, no hakribit ba Pensaun Vitalisia.

Lian Maktaka.

“Ho opiniaun ida ne’e, uluk nanain husu deskulpa ba Leitor sira, karik liafuan balun la kompleto ho laran luak, husu ita bo’ot sira nia disponibel atu fo sujestaun no kritika ruma ba opiniaun pesoal, liu husi opiniaun refere atu afirma deit katak hanesan jerasaun foun ba rai ida ne’e, husu kuida ita nia rai, no keta husik let povo kiak sira nia moris”.

Liu husi biban ne’e, hau la haluha hato’o obrigado wain ba Leitores sira ne’ebe soe tempo le’e hau nia opiniaun ne’e.

 948 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “VALORES UKUN RASIK A’AN HO TINAN 18, POVO KIAK …” A few seconds ago
Lee Mós :
Servisu Estraordináriu Iha Lei Traballu: Efeitu Jurídiku Prátiku Tuir Lei Traballu Timorense

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No