Exelénsia
Prezidente Parlamentu Nasionál, Senhor Arão Noé de Jesus;
Exelénsias
Viseprezidente, Sekretária no Vise-Sekretáriu sira Parlamentu Nasionál nian;
Exelénsias
Senhoras no Senhores Deputadus husi Bankada Polítika sira hotu
Exelénsias, karus kolegas Membru sira husi Governu Konstitusionál VIII
Distintus Konvidadus
Senhores no Senhoras
Molok atu hahu ha’u nia apresentasaun, ha’u hakarak lori VIII
Governu Konstitusional nia naran no ha’u nia naran rasik,
hato’o ami nia konsternasaun tanba Saudozu Deputadu, Sr.
Gilman Exposto dos Santos, ninia mate ne’ebe trajiku tebes.
Ha’u aproveita hato’o saudasaun ba presensa Deputadu Foun
husi União Democrática Timorense (UDT) no hakarak
apresenta, liuhusi Bankada Parlamentar, ami nia sentidas
kondolensias ba Famílias, Amigos no Membros sira husi
Partidu, no renova fali votos corajen no fiar, iha momentu
ne’ebe susar no tristeza ne’ebé boot.
Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,
Senhora no Senhor Deputadu sira,
Ho onra no sentidu responsabilidade nian ne’ebé boot mak
ha’u, lori VIII Governu Konstitusionál nia naran, aprezenta ba
Parlamentu Nasionál, Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu
(OJE) ba tinan fiskál 2020, ba apresiasaun no debate.
Ha’u aproveita oportunidade ida-ne’e hodi renova saudasoins
kalorozas no fraternas ba Senhor Prezidente Parlamentu
Nasionál no ba Distintu Deputadu sira Nasaun ida-ne’e nian,
no iha tempu hanesan, hato’o filafali ha’u-nia respeitu no
apresiasaun ne’ebé aas ba serbisu ne’ebé hotu-hotu
dezenvolve no ba konfiansa polítika ne’ebé fó nafatin ba
Governu ida-ne’e. Permite mós ha’u, liuhusi ita-boot sira, hodi
hato’o saudasoins ba Povu Timoroan tomak ne’ebé oras ne’e
dadaun akompanha hela ita nia debate liuhusi órgaun
komunikasaun sosiál nian sira.
Orsamentu Jerál Estadu nian hanesan instrumentu prinsipál ba
implementasaun medida no polítika públika sira ne’ebé sei sai
matadalan ba governasaun tinan oinmai, ne’ebé hakarak fó
kontinuidade ba prosesu harii País ho Rendimentu-Médiu-Aas
ida, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 nian
ne’e, tuir ita-nia Programa Governu nian ne’ebé diskute no
aprova iha Kámara Parlamentár ida-ne’e hodi kumpre
kompromisu sira ne’ebé asume ona ba ita-nia sidadaun sira no
ba rain ida ne’e.
Iha tinan ida resin liubá, Timoroan sira deside katak tempu
to’o ona hodi loke pájina foun. Tempu to’o ona atu filafali ba
normalidade kompleta no aposta iha impulsu forte no foun ida
ba investimentu, hodi estimula atividade setór privadu,
kreximentu ekonomia no moris di’ak ita-nia Povu nian.
Iha mandatu besik fulan sanulu-resin ualu, balansu ne’ebé ita
halo ne’e pozitivu tebes!
Ita konsege hakat liu inserteza sira no manán esperansa no
konfiansa husi Timoroan sira no husi organizasaun sosiedade
sivíl, kona-ba projetu ambisiozu Governu nian, ne’ebé hakarak
promove klima estabilidade polítika, finanseira no ekonómika
nian ida iha ita-nia territóriu nasionál tomak.
Ami buka ona esforsu atu hetan konfiansa husi ita-nia Povu no
einjerál husi ita-nia instituisaun demokrátika sira, maske iha
obstákulu barak ne’ebé Governu hasoru no difikuldade sira
ne’ebé mosu tanba formasaun Governu nian seidauk
kompleta. Biar nune’e, kuadru ida-ne’e la impede
rekuperasaun graduál husi ita-nia ekonomia atu to’o ba nivel
kreximentu ne’ebé rejista ona to’o tinan 2016.
Durante tinan ida-ne’e, ekonomia hatudu ona sinál
rekuperasaun no aselerasaun, ne’ebé bele haree momoos.
Kreximentu ne’ebé forte husi ita-nia Produtu Internu Brutu
la’ós-Petrolíferu, ne’ebé daudaun ne’e kalkula ba 5,1%, fó mai
ita konfiansa no espetativa ne’ebé boot atubele alkansa, iha
tinan 2020, kreximentu ekonómiku ida hamutuk 7,2%, atu
kumpre hotu ita-nia kompromisu ne’ebé Governu asume ona
ba Povu no ba Parlamentu Nasionál liuhusi ninia programa.
Estabilidade polítika no sosiál ne’ebé Governu promove ona
to’o oras ne’e, dudu ona kreximentu atividade husi ita-nia
ekonomia nasionál no sei permite, iha futuru, hadi’a ba
beibeik kondisaun moris ita-nia Povu nian, ne’ebé hatudu ona
iha retornu ba Konsumu Família, ne’ebé tenke rejista
kreximentu ida besik 3% iha tinan 2020, hodi kontribui ba
redusaun ida ne’ebé signifikativu ba Taxa Pobreza, tinan ne’e,
ba 31,8%, ne’ebé reprezenta menus pontu persentuál sanulu,
bainhira kompara ho tinan fiskál 2014.
Rezultadu sira-ne’ebé enkoraja ita ne’e, la’ós de’it méritu ka
konkista Governu nian de’it, maibé ema hotu nian, iha tinan
ida ho balu nia laran ne’e, sei kontribui ba pás no estabilidade
polítika no sosiál iha ita-nia País.
Tanba rekonhese importánsia husi estabilidade polítika no
sosiál maka Governu buka hetan alkansa solusaun sira-ne’ebé
maihusi kompromisu entre instituisaun Estadu nian hotu-hotu,
hodi kria ninia kondisaun ne’ebé permite Governu ne’e hodi fó
onra ba ninia kompromisu ne’ebé firme atu kontinua serbisu
hodi hamenus Taxa Dezempregu (ne’ebé sai duni nu’udar
dezastre sosiál ida, liuliu ba ita-nia populasaun foin-sa’e)
liuhusi investimentu ne’ebé propoin ona iha Orsamentu Jerál
Estadu nian ba edukasaun, formasaun, kapasitasaun,
abilitasaun téknika no profisionál ba rekursus umanus
timoroan sira, liuliu liuhusi kriasaun Sentru Formasaun
Maundobra Exelénsia nian ida iha Hera, no liuhusi forma idane’e,
kontinua kontribui ba sentidu dexendente ne’ebé rejista
ona iha evolusaun dezempregu nian iha ita-nia país.
Investimentu sira-ne’ebé Governu propoin atu hala’o liuhusi
Orsamentu Jerál Estadu nian no reforsu orsamentál ba Fundu
Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH), sei tulun ita-nia
maundobra nasionál hodi hatán ba ezijénsia kona-ba
kompeténsia no exelénsia nian ne’ebé merkadu trabalhu ezije
ba trabalhadór sira hotu, ida ne’e sei ajuda kontribui atu atinje
meta ambisioza atu kria serbisu foun 60.000 iha prazu badak
nia laran.
Governu iha konsiénsia katak sei la fasil atu alkansa objetivu
ambisiozu sira ne’e hotu, ne’ebé propoin iha tinan ida de’it nia
laran, maibé ha’u bele asegura ba ita boot sira katak ami-nia
firme intensaun mak atu mantein rumu ne’ebé defini tiha ona
no hetan apoiu husi Parlamentu Nasionál, atu nune’e hamutuk
liuhusi espíritu kooperasaun institusionál ida leál no ho
respeitu tomak ba responsabilidade konstitusionál husi ema
hotu nian, ita bele alkansa metas ne’ebé prevee iha Programa
Governu, to’o iha atuál lejizlatura ne’e nia rohan.
Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,
Senhora no Senhor Deputadu sira,
Estadu kontinua sai nu’udar prinsipál motór ba kreximentu no
dezenvolvimentu ekonómiku, sai mós responsavel prinsipál no
garante ba justisa, inkluzaun, pás no toleránsia, protesaun
sosiál ba grupu sira ne’ebé vulneravel liu, moris-di’ak no
kualidade vida ita-nia povu nian, igualdade ba oportunidade
no igualdade ba jéneru.
Ho konsiderasaun ba responsabilidade oioin ne’ebé Estadu
asume, liuliu iha planu sosiál, Governu la bele ignora ninia
obrigasaun hodi fó kontinuidade ba ezekusaun Planu
Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no Roteiru 2030 atu
implementa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel.
Hanesan ne’e de’it, no ho tulun husi ema hotu, Governu ne’e
no ida ne’ebé tuir mai sei bele transforma ita-nia Pátria doben
ba iha país ida modernu, riku, forte, seguru, justu no solidáriu
liután, ne’ebé bele oferese oportunidade hanesan ba sidadaun
sira hotu no sein haluha ka husik ba kotuk nein ema ida, liuliu
sira ne’ebé hasoru situasaun frajilidade ka vulnerabilidade
ekonómika ka sosiál nian ne’ebé boot.
Meta sira-ne’ebé prevee iha ita-nia Programa Governu no
kompromisu klaru ne’ebé ita asume ho ita-nia sidadaun sira
dudu ami atu intensifika esforsu atu konkretiza objetivu
nasionál boot nian hodi Liberta Povu husi Ki’ak no husi
Hamlaha.
Konkretizasaun ba objetivu nasionál ida-ne’e maka
absolutamente fundamentál atu ita bele asegura unidade ba
ita-nia Povu no prosperidade ba ita-nia Pátria.
Ba ida-ne’e, Governu la bele ignora katak iha duni diferensa
sira ne’ebé boot entre nível dezenvolvimentu iha parte barak
ita-nia territóriu nasionál nian, liuliu entre meiu rurál no meiu
urbanu, no entre ita-nia Kapitál Dili no parte seluk territóriu
nasionál nian. Ho nune’e, Governu sei buka atu hamenus no
neineik-neineik elimina diferensa maka’as ne’ebé kontinua
eziste no hodi garante territóriu timoroan nian ida no
sosiedade nian ida ne’ebé unidu liután.
Ita-nia Konstituisaun Repúblika estabelese, iha artigu da-6,
alínea i), katak Estadu iha objetivu fundamentál atu
“promove dezenvolvimentu armoniozu no integradu ba setór
no rejiaun sira no mós repartisaun justa ba produtu nasionál”.
Tanba ne’e, absolutamente urjente katak Governu bele
kumpre Lei Fundamental Ita-nia Repúblika nian no promove
medida nesesária hotu-hotu atu atinje objetivu fundamentál
ida-ne’ebá, ne’ebé maka Konstituisaun rasik trasa ona ba
Estadu.
Ho nune’e, Governu submete ba diskusaun no ba aprovasaun
husi Parlamentu Nasionál, Orsamentu Jerál Estadu nian ida ba
tinan 2020 ho despeza públika estimada ida ho valór USD $
1.950 millaun (dolar amerikanu millaun rihun ida atus sia
limanulu).
Proposta orsamentál ne’ebé submete ona ba konsiderasaun
Parlamentu Nasionál nian maka dezenvolve hafoin trabalhu
baze no konsulta públika ida kle’an, tuir Jornada Orsamentál
nian, ne’ebé realiza tuir ho kuadru legál ne’ebé vigora no iha
firme konviksaun katak kuadru legal ide ne’e ami kumpre duni.
Governu hatene katak ba Rikeza Petrolífera ne’ebé kalkula ba
US$ 17,891,8 millaun (dolar amerikanu millaun rihun sanuluresin-
hitu, atus ualu sianulu-resin-ida, rihun atus ualu),
rendimentu sustentavel estimadu (RSE) 3% sei korresponde ba
US $ 536,8 millaun (millaun atus lima tolu-nulu-resin-neen,
rihun atus ualu), besik US$ 7,8 millaun (dolar amerikanu
millaun hitu, rihun atus ualu) boot liu kompara ho tinan 2019
nian.
Maske ambisioza no hasoru risku, proposta orsamentál ne’ebé
aprezenta daudaun ne’e tau mós konsiderasaun ba risku sira
ne’ebé liga ba proposta orsamentu nian ne’e, liuliu kona-ba
sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian.
Maibé, tanba importante atu rekonhese nesesidade atu
kontinua aposta ba realizasaun investimentu estratéjiku ba
sustentabilidade husi ita-nia ekonomia no ba ita-nia futuru
país nia futuru, nune’e mós nesesidade atu haforsa
investimentu públiku ne’ebé destina ba dezenvolvimentu lokál
no komunitáriu, determinante ba koezaun territoriál no atu
hadi’a kondisaun moris ita-nia populasaun nian, ba
motivasaun desizaun atu propoin ba Parlamentu Nasionál,
autorizasaun atu transfere husi Fundu Petrolíferu ho totál US$
1,466,5 millaun (dolar amerikanu millaun rihun ida, atus haat
neen nulu resin neen, rihun atus lima), ne’ebé reprezenta
transferénsia ida ho totál US$ 929,7 millaun (dolar amerikanu
millaun atus sia ruanulu-resin-sia, rihun atus hitu) boot liu husi
Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE).
Governu fiar metin katak labele ka lakohi taka matan ba
nesesidade hirak ne’ebé maka sidadaun Timor-Leste sente,
tanba ne’e importante tebetebes, no determinante ba susesu
ita-nia Rai-doben nian iha futuru, atu intensifika investimentu
públiku hodi hatán ba problema báziku ne’ebé loron-loron itania
sidadaun komún sira sente, tantu iha nivel abitasaun, via
komunikasaun, edukasaun no kualifikasaun husi jerasaun foun
sira nian, asesu ba merkadu serbisu nian, iha dezenvolvimentu
atividade ekonómika, entre sira seluk tan.
Ami la taka matan ba preokupasaun sira-ne’ebé, durante
semana hirak ikus ne’e responsavel polítiku nasionál barak no
setór oioin husi ita-nia sosiedade sivíl hato’o kona-ba valór
husi transferénsia husi Fundu Petrolíferu ne’ebé Governu
propoin atu realiza iha tinan fiskál mai-ne’e. Maibé, kaer ukun
ne’e ninia implikasaun maka foti desizaun hirak ne’ebé
kompleksa no difisil, ne’ebé ninia referénsia maka sempre
hala’o interese públiku nian.
Governu respeita no saúda hanoin hirak ne’ebé personalidade
barak fó-sai ona liuhusi komunikasaun sosiál no rede sosiál
sira, no konsidera hanoin sira-ne’e hanesan manifestasaun
husi vitalidade husi ita-nia demokrasia no ita-nia opiniaun
públika, nune’e mós husi domin ne’ebé timoroan sira iha ba
sira-nia Rai-doben, maske iha opiniaun no pontu de vista oioin
no lahanesan ne’ebé fahe-lisuk iha espasu públiku.
Iha tempu ne’ebé demokrasia barak debate hela kona-ba
hahalok sidadaun sira nian ne’ebé lakohi fó atensaun ka laiha
kona-ba kestaun boot hirak ne’ebé sai nu’udar interese
nasionál, Governu sente katak iha forsa morál kona-ba
vitalidade no intensidade husi debate públiku ne’ebé proposta
orsamentál ne’e kria ba ita-nia opiniaun públika, maske sirania
pozisaun la hanesan ho ita-nia.
Hodi Governu nia naran, ha’u hakarak atu aproveita
oportunidade ida-ne’e atu garante ba sira hotu ne’ebé
manifesta sira-nia preokupasaun kona-ba sustentabilidade
Fundu Petrolíferu nian katak risku sira ne’ebé liga ba proposta
orsamentál tetu didi’ak ona no sei la fó risku ba subsisténsia
Fundu ne’e nian iha tempu oinmai, ne’ebé maka ninia
ezisténsia banati tuir Konstituisaun.
Ida ne’e atu dehan katak inezisténsia husi Risku agravadu nian
ba sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian bele komprova
mós husi faktu katak valór husi transferénsia ne’ebé maka
daudaun ne’e Governu propoin ba Parlamentu Nasionál ba
tinan 2020 nian, ki’ik liu duké autorizasaun ne’ebé presta ba
transferénsia ne’ebé maka realiza ona iha tinan 2016, ho
diferensa besik dolar amerikanu millaun atus rua ualu.
Tanba ne’e maka, liuhusi artigu da-4 Lei n. 1/2016, loron 14
fulan-janeiru, ne’ebé altera husi Lei n. 11/2016, loron 10 fulanagostu,
Parlamentu Nasionál autoriza VI Governu
Konstitusionál transfere osan US$ 1.674,5 millaun (dolar
amerikanu millaun rihun ida atus neen hitunulu resin haat,
rihun atus lima), valór ne’ebé kontráriu ho US$ 1 466,5
millaun (dolar amerikanu millaun rihun ida atus haat neenulu
resin neen, rihun atus lima) ne’ebé VIII Governu Konstitusionál
propoin ba tinan oin.
Hanesan ida ne’ebé ita komprende ho fasil, karik
sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian laiha risku, laiha
razaun forte ka rasionál atu fiar katak bele hamosu risku ho
transferénsia valór ne’ebé milhaun atus rua ualu ki’ik liu
kompara ho tinan 2016 nian!
Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál
Senhoras no Senhores Deputadus,
Ho proposta orsamentál ba tinan 2020 ne’ebé aprezenta ba
Parlamentu Nasionál, Governu hakarak rekupera fali nível
investimentu públiku anteriór iha inísiu impase polítika nian
ne’ebé mosu hafoin eleisaun parlamentár nian, ne’ebé hala’o
iha tinan 2017, tanba ida-ne’e maka família no empreza
timoroan sira ezije!
Ba estruturasaun no implementasaun nian ne’ebé di’ak liu no
fasil liu husi Programa Governu nian, ne’ebé Parlamentu
Nasionál ne’e diskute no la rejeita, Governu define ona
estratéjia ida ne’ebé hatuur iha linha orientasaun orsamentál
lima, maka hanesan: promosaun moris-di’ak sosiál, protesaun
sosiál no sidadania; investimentu ekonomia nian no
investimentu iha reforma finansas públikas; hadi’a
konetividade nasionál; konsolidasaun no reforsu defeza,
seguransa no relasaun esterna; no konsolidasaun no reforsu
justisa, demokrasia no direitus umanus.
Kontráriu ho opiniaun balu ne’ebé responsavel polítiku nian
fó-sai, linha orientasaun orsamentál nian ne’ebé Governu
define ona la’ós nu’udar Programa Governu ida ne’ebé
diferente ka alternativu husi ida-ne’ebé maka debate ona iha
ne’e, maibé ida-ne’e hanesan de’it forma ida-ne’ebé di’ak liu
atu estrutura, organiza no implementa opsaun programátika
sira Ezekutivu ida-ne’e nian no atu reflete opsaun sira-ne’e iha
Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020.
Linha dahuluk husi linha orientasaun orsamentál sira ne’e liga
ba promosaun moris-di’ak sosiál, protesaun sosiál no
sidadania, konta ho proposta alokasaun nian ida hamutuk US$862.658.263,00 millaun (dolar amerikanu millaun atus ualu
neen-nulu resin rua, rihun atus neen limanulu resin ualu, atus
rua neen-nulu resin tolu) ne’ebé destina ba investimentu hirak
ne’ebé atu hala’o iha rede asesu no distribuisaun bee moos
nian no iha rede saneamentu báziku, iha melhoria jeneralizada
abitasaun, iha asesu ba edukasaun no formasaun, ba saúde,
ba kultura no ba patrimóniu, iha programa sira kona-ba
juventude no desportu, iha promosaun inkluzaun, protesaun
no solidariedade sosiál ba feto, labarik no ferik-katuas sira, ba
ema ho defisiénsia no grupu sosiál sira-ne’ebé vulneravel ka
hasoru risku eskluzaun nian.
Investimentu ne’ebé atu realiza iha ámbitu linha orientasaun
orsamentál ida-ne’e nian, ninia objetivu ida mós maka valoriza
papél istóriku no papél sosiál atuál husi antigus kombatentes
libertasaun nasionál no atu estimula no disemina valór sira
kona-ba sidadania ativa no patriotizmu nian, atubele promove
no konsolida ita-nia Nasaun no ninia liberdade.
Iha kuadru prioridade-xave ida-ne’e, Setór Kapitál Sosiál sei
hetan porsentu ruanulu resin sia (29%) husi fundu hirak
ne’ebé aloka iha ámbitu linha orientasaun orsamentál idane’e,
ne’ebé porsentu sanulu resin ida (11%) destina ba
Edukasaun, porsentu sanulu resin tolu (13%) ba Protesaun
Sosiál no porsentu lima (5%) ba Saúde.
Iha ámbitu prioridade ida-ne’e nian, Governu propoin mós atu
implementa programa foun sira ne’ebé destina ona atu
aumenta empregu no autosufisiénsia sidadaun sira-nian,
konstrusaun hela fatin ne’ebé dignu ba sidadaun sira ne’ebé
vulneravel liu iha sosiedade no ba antigus kombatentes
libertasaun nasionál nian. Programa foun sira-ne’e alinha duni
ho objetivu programátiku ba kombate moris-kiak no hadi’a
kualidade moris husi membru ita-nia komunidade lokál sira,
no tenke inklui investimentu sira iha sistema asesu no
abastesimentu bee no iha rede saneamentu báziku nian; iha
konstrusaun sentru saúde no klínika saúde; iha apoiu ba
estudante universitáriu rihun rua (2.000) ; atu sosa ambulánsia
no veíkulu ba bombeiru sira; iha konstrusaun no reabilitasaun
eskola no sala aula nian.
Haree ba importánsia, iha ámbitu linha orientasaun
orsamentál ida-ne’e, atu realiza investimentu sira ne’ebé
kontribui ba diseminasaun valór sira husi ita-nia Pátria iha
territóriu nasionál tomak no reforsu ba ita-nia identidade
nasionál, ami propoin alokasaun fundus, iha Orsamentu Jerál
Estadu nian ba tinan 2020, ba konstrusaun edifísiu sira ne’ebé
atu akolhe TVTL no RTTL ho kondisaun ne’ebé digna no
teknikamente adekuada, ba konstrusaun torre tranzmisaun
sinál televizivu no ba reabilitasaun no konstrusaun Uma Lulik.
Objetivu sira ne’ebé estabelese ona tuir lei ba Fundu
Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian korresponde ho
objetivu programátiku sira Governu nian ne’ebé liga ba linha
orientasaun orsamentál ida-ne’e, tanba ne’e, ba Fundu ne’e,
ami propoin aumentu ida hamutuk porsentu sanulu-resin-sia
vírgula lima (19,5%) husi verba sira ne’ebé atu aloka ba Fundu
ne’e, kompara ho verba sira-ne’ebé prevee tiha ona iha
Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2019. Aprovasaun ba
proposta Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020, husi
Parlamentu Nasionál, sei reprezenta, la’ós de’it kontinuasaun
ba investimentu públiku iha programa sira kona-ba formasaun
vokasionál, formasaun téknika, bolsa-estudu no tipu
formasaun sira seluk, maibé mós reforsu ne’ebé forte ba
investimentu públiku iha kreximentu kualifikasaun husi ita-nia
rekursus umanus.
Kona-ba linha daruak orientasaun orsamentál nian, Governu
ne’e defende alokasaun US $ 204.554.784 millaun (dolar
amerikanu millaun atus rua haat, rihun atus lima limanuluresin-
haat, atus hitu ualunulu-resin-haat) ba investimentu iha
Ekonomia no iha Finansas Públikas país nian.
Kona-ba setór primáriu, ne’ebé okupa porsentu hitunulu
(70%) resin husi populasaun timorense, Governu ne’e hakarak
foka ninia asaun, la’ós de’it, iha agrikultura, maibé mós iha
transporte, distribuisaun, embalajen no armazenamentu
produtu agríkola, peskeiru ka florestál sira nian. Iha Setór
sekundáriu nian, Governu ne’e propoin atu estabelese
Parseria Públiku-Privada (PPP’s) ba dezenvolvimentu indústria
petrolífera nasionál nian, nune’e mós ba dezenvolvimentu
indústria estrativa ida. Iha Setor tersiáriu nian, Governu ne’e
hakarak investe iha apoiu ba dezenvolvimentu no expansaun
setór turizmu no setór finansas.
Atu konkretiza objetivu sira ne’ebé liga ba linha datoluk
orientasaun orsamentál nian, Governu propoin ba Parlamentu
Nasionál atu aloka US $ 317.686.517 millaun (dolar amerikanu
millaun atus tolu sanulu-resin-hitu, rihun neen ualunulu resinneen,
atus lima sanulu-resin-hitu) hodi investe ba melhoria
Konetividade Nasionál, liuliu ba dezenvolvimentu
infraestruturas, maka hanesan Programa Estrada no Ponte
sira; setór eletrisidade; governasaun eletrónika; projetu Tasi
Mane; nune’e mós programa infraestrutura sira seluk husi
área saúde, edukasaun, seguransa no defeza nian, no mós
sistema apoiu finanseiru nian ida ba dezenvolvimentu urbanu
no rurál.
Objetivu sira husi medida foun iha área sira-ne’e maka atu
fasilita mós realizasaun investimentu sira husi setór privadu no
kriasaun empregu, atu apoia setór agríkola, hanesan liuhusi fó
subsídiu ba transporte produtu agríkola lokál sira, ba
kooperativa no ba inisiativa sira ne’ebé buka atu kria empregu
ba an rasik, liuliu husi grupu feto sira ne’ebé hela iha área
rurál.
Ba promosaun konetividade nian, Governu ne’e propoin atu
investe mós iha akizisaun “Nakroma 2” no “Ró Barkasas”, hodi
fasilita transporte marítimu iha territóriu nasionál, iha
akizisaun autokarru sira hodi asegura ezisténsia transporte
koletivu públiku no iha estímulu ba oferta foun sira husi
prestasaun servisu aviasaun sivíl nian.
Kona mós ba linha datoluk orientasaun orsamentál nian,
Governu ne’e sei apoia partisipasaun Timor-Leste nian iha
Expo Dubai, ne’ebé Governu konsidera hanesan biban ne’ebé
relevante tebes ba projesaun internasionál husi ita-nia país no
ba kaptasaun investimentu estranjeiru ba ita-nia ekonomia.
Kona-ba linha dahaat orientasaun orsamentál nian, ami
propoin ba Parlamentu Nasionál atu halo investimentu ida
hamutuk US $ 243 millaun (dolar amerikanu millaun atus rua
haatnulu-resin-tolu) hodi fó atensaun ba atividade Estadu nian
iha área importante sira hodi salvaguarda soberania nasionál,
atu nune’e ita bele konta ho apoiu husi instituisaun defeza no
seguransa ne’ebé transparente, efisiente, kompetente no
profisionál, no ativa liután hodi previne krime no situasaun
saida de’it ne’ebé bele fó risku ba estabilidade no pás sosiál
iha ita-nia Nasaun.
Governu propoin ba Parlamentu Nasionál, liuhusi proposta
orsamentál, atu atribui subsídiu ba Konselhu Polisiamentu
Komunitáriu sira (KPK), ne’ebé forma husi grupu joven sira,
atu reforsa apoiu ba Polísia Komunitária no ba polísia
Fronteira no atu sosa ró lubun ida ba patrulhamentu tasi nian
atubele proteje ita-nia territóriu marítimu no ita-nia Zona
Ekonómika Eskluziva.
Kona-ba linha dalimak prioridade orsamentál nian, ne’ebé
liga ba konsolidasaun no reforsu justisa, demokrasia no
direitus umanus nian, Governu propoin ba Parlamentu
Nasionál atu halo investimentu ida ho valór US $ 92 millaun
(dolar amerikanu millaun sianulu-resin-rua) ba
implementasaun programa no medida sira ne’ebé atu
promove sosiedade ida-ne’ebé pasífika no inkluziva liután no
atu promove Estadu direitu demokrátiku, igualdade asesu
nian, rapidés, efisiénsia no prosimidade servisu justisa nian, no
koezisténsia entre justisa Estadu nian ho justisa tradisionál.
Governu hatene katak hadi’a modelu organizasaun no
funsionamentu setór judisiál konstitui fatór determinante ida,
la’ós de’it ba konsolidasaun ita-nia Estadu Direitu
Demokrátiku, maibé mós ba konfiansa nesesária atu nune’e
investidór estranjeiru sira bele investe iha ita-nia ekonomia
nasionál.
Aleinde investimentu sira ne’ebé atu realiza iha ámbitu linha
orientasaun orsamentál sira-ne’ebé deskreve ona iha leten,
Governu propoin ba Parlamentu Nasionál, liuhusi proposta
Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020, atu halo investimentu
ida ho valór US $ 202 millaun (dolar amerikanu millaun atus
rua rua) hodi hadi’a prosedimentu aprovasaun ba
investimentu foun, kria ambiente ida-ne’ebé favoravel liután
ba dezenvolvimentu indústria turístika, kria ambiente ida
favoravel liu ba dezenvolvimentu no implementasaun projetu
komunitáriu, no mós ba implementasaun ba reforma lubun
ida iha área administrativa, fiskál no lejizlativa, nune’e mós atu
hadi’a jestaun orsamentu nian.
Ikus liu, Governu propoin alokasaun porsentu ida (1%) husi
Orsamentu Jerál Estadu ba Orsamentu Autoridade
RAEOA/ZEESM, atu asegura funsionamentu normál husi ninia
órgaun no servisu no implementasaun husi ninia projetu
dezenvolvimentu.
Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,
Senhoras no Senhores Deputadus,
Ida-ne’e orsamentu foun, ba tempu foun ida, ne’ebé
karakteriza ho mudansa sira ne’ebé obriga ema hotu atu halo
di’ak liután planeamentu, akompanhamentu, monitorizasaun
no avaliasaun ba rezultadu ne’ebé alkansa ona iha kada
ezersísiu orsamentál nian.
Hodi kontinua halo reforma jestaun finansas públikas, ne’ebé
hahú durante mandatu VI Governu konstitusionál, Governu
atuál aprezenta ba Parlamentu Nasionál proposta orsamentál
ida ne’ebé hahú implementasaun ba prosesu orsamentasaun
tuir programa.
Maske ida-ne’e la’ós buat ne’ebé ita hakarak, proposta
orsamentál ne’ebé submete ba diskusaun iha Parlamentu
Nasionál seidauk inklui kualkér klasifikadór orsamentál tuir
programa. Maibé, tranzisaun ba modelu orsamentál foun ida
ezije kuidadu no evolusaun graduál ida, atu bele tau-matan ba
problema hirak ne’ebé bele mosu ne’ebé fó konsekuénsia
negativa iha atividade finanseira Administrasaun Públika nian.
Maibé, ho proposta orsamentál ida-ne’e, Governu no
Parlamentu Nasionál fó pasu ida iha tranzisaun ba modelu
orsamentasaun tuir programa, ho konsiderasaun katak teste
dahuluk husi modelu ne’e inklui ona, maske lahó karater
imperativu, iha livru 2 ne’ebé akompanha proposta
Orsamentu Jerál Estadu nian liuhusi inkluzaun programa
orsamentál sira.
Alterasaun paradigma iha matéria modelu orsamentál nian
buka valoriza rezultadu sira, objetivu sira ne’ebé atu atinje,
envezde dimensaun husi rekursus ne’ebé disponibiliza arbiru,
no hatama iha envelope fiskál institusionál, ho forma simples
rúbrika ka kategoria orsamentál nian.
Aprovasaun proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020
sei reprezenta pasu ida tan iha dalan atu moderniza jestaun
finansas públikas nian, hodi estabelese ligasaun direta ida
entre planeamentu estratéjiku ba tempu naruk no
planeamentu ba tempu badak, ne’ebé fahe ba programa
ezekusaun anuál 137 (atus ida tolunulu-resin-hitu), ne’ebé tuir
fahe tan ba subprograma 482 (atus haat ualunulu-resin-rua)
no atividade 1,957 (rihun ida atus sia-limanulu-resin hitu).
Ezersísiu ida-ne’e sei abranje entidade públika (ministériu,
organizasaun no ajénsia autónoma) 86 (ualu-nulu-resin-neen)
ne’ebé integra iha universu Estadu nian, entidade sira-ne’e
asume responsabilidade importante iha implementasaun no
avaliasaun dezempenhu husi projetu sosiál hamutuk 29
(ruanulu-resin-sia), projetu ekonómiku 23 (ruanulu-resin-tolu),
projetu kona-ba Infraestruturas hamutuk 44 (haatnulu-resinhaat)
no projetu husi natureza Institusionál hamutuk 41
(haatnulu-resin-ida).
Aprezentasaun projetu sira-ne’e sei loke dalan ba forma foun
no promisora ida husi debate orsamentál, hodi substitui
diskusaun kona-ba tetu orsamentál (ne’ebé define ona iha
rúbrika no kategoria sira), no iha ámbitu diskusaun ne’e nian
maka iha valorasaun exesiva husi grau ezekusaun orsamentál
nian, ho diskusaun kona-ba objetivu sira ne’ebé atu atinje atu
fó benefísiu ba sidadaun sira no ba ita-nia ekonomia.
Kona-ba informasaun ne’ebé presta ona iha dokumentu apoiu
ba proposta orsamentál nian, ha’u labele subar no tenke fahe,
ho Senhoras no Senhores Deputadus, ha’u-nia esperansa atu
ita bele hahú forma foun diskusaun nian kona-ba Orsamentu
Jerál Estadu, hodi foka liu ba vantajen sira ne’ebé maihusi
implementasaun husi orsamentu ne’e ba ema no empreza
sira, duké foka ba kuantidade osan ne’ebé órgaun no serbisu
sira administrasaun públika gasta tinan-tinan.
Tempu to’o ona atu ita labele foka tan ba kuantidade husi
despeza ne’ebé órgaun no serbisu sira Administrasaun Públika
nian ezekuta ona, no atu ita bele foka fali ba avaliasaun konaba
kualidade husi despeza ne’ebé realiza ona, tanba
avaliasaun ne’e bele halo de’it ho referénsia ba impaktu ki’ik
ka boot, ne’ebé despeza ne’e bele fó ba ita-nia sidadaun sirania
kualidade moris nian ka ba kreximentu husi ita-nia
ekonomia.
Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,
Senhoras no Senhores Deputadus,
Husi pontudevista finansiamentu ba despeza orsamentál nian,
iha tinan 2020, Governu prevee simu US $ 210,5 millaun
(dolar amerikanu millaun atus-rua-sanulu, rihun atus-lima)
husi reseita doméstika, tuir tendénsia pozitiva ne’ebé maihusi
dezempenhu makroekonómiku nasaun nian, husi dezempenhu
ne’ebé di’ak liu setór privadu nian, husi kontinuasaun kontratu
governamentál ba konstrusaun no husi introdusaun
instrumentu fiskál foun.
Governu prevee mós atu utiliza Rendimentu Sustentavel
Estimadu, ho valór US $ 536,8 millaun (dolar amerikanu
millaun atus-lima-tolunulu-resin-neen, rihun atus-ualu), ne’ebé
atu transfere husi Fundu Petrolíferu.
Maske nune’e, ho konsiderasaun katak reseita fiskál naun
petrolífera sira no Rendimentu Sustentavel Estimadu seidauk
to’o atu finansia Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020,
Governu propoin katak Parlamentu Nasionál sei fó
autorizasaun ba Governu atubele halo transferénsia ida ho
valór US $ 929,7 millaun (dolar amerikanu millaun atus-siaruanulu-
resin-sia, rihun atus-hitu) boot liu husi Rendimentu
Sustentavel Estimadu, ne’ebé bele viabiliza antesipasaun
investimentu sira, atubele finansia infraestruturas baze nian
no atividade sira atu fó valorizasaun ba kapitál umanu, ne’ebé
esensiál ba kreximentu nasaun nian ba prazu naruk.
Atu garante kobertura tomak husi despeza orsamentál ne’ebé
propoin ba Parlamentu Nasionál ba tinan fiskál tuirmai,
Governu iha hanoin atu husu empréstimu, ne’ebé ninia fundus
sei uza atu finansia projetu esensiál infraestrutura nian, ho
taxa juru nian ne’ebé maizumenus ki’ik no períodu grasa nian
ne’ebé naruk, nune’e mós mobiliza saldu husi Konta Tezouru
ne’ebé kalkula ba US $ 200 millaun (dolar amerikanu milhaun
atus-rua).
Ikusliu, atubele kontribui atu nasaun ne’e bele atinje rezultadu
pozitivu, Governu hein disponibilidade hanesan baibain husi
Parseiru Dezenvolvimentu sira hotu, no mós aposta ida forte
iha reforsu ba relasaun amizade no kooperasaun, bilaterál no
multilaterál, hodi promove integrasaun rejionál no
internasionál nasaun nian no fasilita ema, empreza no
organizasaun sira-nia asesu ba sistema no merkadu
internasionál sira.
Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,
Senhoras no Senhores Deputados,
Hirak ne’e maka medida prinsipál sira ne’ebé ha’u destaka iha
rezumu, iha aprezentasaun kona-ba proposta Orsamentu Jerál
Estadu ba tinan fiskál 2020 nian ne’e.
Tuir kompromisu ne’ebé VIII Governu Konstitusionál asume,
proposta Orsamentu Jerál Estadu nian ida-ne’e maihusi
esforsu boot ida atu halo diálogu no husi preokupasaun boot
ho família no ho empreza sira.
Ho proposta ida-ne’e ita valoriza ita-nia sidadaun sira, liuliu
juventude no grupu sira ne’ebé ita konsidera vulneravel no
mukit liu, maibé ita valoriza mós empreza, investidór no forsa
sira sosiedade sivíl nian ne’ebé halo parte ba ita-nia ekonomia
ne’ebé dinámika.
Diálogu ne’e, ne’ebé hahú ona iha fulan hirak liubá, la hotu,
tanba ne’e, Governu sei kontinua disponivel no nakloke ba
diskusaun kona-ba proposta sira ne’ebé bele hadi’a
dokumentu ne’e, naran katak proposta hirak ne’e fó dalan ba
konkretizasaun objetivu sira ne’ebé konsagra ona iha
Programa Governu, ne’ebé Parlamentu Nasionál diskute ona
no la rejeita.
Ha’u hein katak Parlamentár sira-hotu sei kontribui ho hanoin
konstrutivu ba prosesu orsamentál ne’e, ne’ebé sei konta duni
ho prezensa, partisipasaun no kontribuisaun ativa husi
membru Governu sira.
Ha’u fiar katak ita hamutuk bele hetan solusaun ne’ebé di’ak
no sustentavel liu, hodi alkansa rezultadu sira ne’ebé di’ak liu,
hodi konsolida ita-nia konkista no hodi hakat liu dezafiu sira
ne’ebé ita-nia nasaun hasoru.
Ba Timor-Leste ida modernu, dezenvolvidu no prósperu liután!
Na’i Maromak haraik bénsaun mai ita-hotu!
Obrigadu barak.
Parlamentu Nasional, 02 Dezembru 2019
972 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :