ADVERTISEMENT

Diskursu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Debate OJE 2020

Timor Post - Opiniaun
  • Share
Primeiru Ministru Taur Matan Ruak

Exelénsia

Prezidente Parlamentu Nasionál, Senhor Arão Noé de Jesus;

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Exelénsias

Viseprezidente, Sekretária no Vise-Sekretáriu sira Parlamentu Nasionál nian;

Exelénsias

Senhoras no Senhores Deputadus husi Bankada Polítika sira hotu

Exelénsias, karus kolegas Membru sira husi Governu Konstitusionál VIII

Distintus Konvidadus

Senhores no Senhoras

 

Molok atu hahu ha’u nia apresentasaun, ha’u hakarak lori VIII

Governu Konstitusional nia naran no ha’u nia naran rasik,

hato’o ami nia konsternasaun tanba Saudozu Deputadu, Sr.

Gilman Exposto dos Santos, ninia mate ne’ebe trajiku tebes.

 

Ha’u aproveita hato’o saudasaun ba presensa Deputadu Foun

husi União Democrática Timorense (UDT) no hakarak

apresenta, liuhusi Bankada Parlamentar, ami nia sentidas

kondolensias ba Famílias, Amigos no Membros sira husi

Partidu, no renova fali votos corajen no fiar, iha momentu

ne’ebe susar no tristeza ne’ebé boot.

 

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,

Senhora no Senhor Deputadu sira,

 

Ho onra no sentidu responsabilidade nian ne’ebé boot mak

ha’u, lori VIII Governu Konstitusionál nia naran, aprezenta ba

Parlamentu Nasionál, Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu

(OJE) ba tinan fiskál 2020, ba apresiasaun no debate.

 

Ha’u aproveita oportunidade ida-ne’e hodi renova saudasoins

kalorozas no fraternas ba Senhor Prezidente Parlamentu

Nasionál no ba Distintu Deputadu sira Nasaun ida-ne’e nian,

no iha tempu hanesan, hato’o filafali ha’u-nia respeitu no

apresiasaun ne’ebé aas ba serbisu ne’ebé hotu-hotu

dezenvolve no ba konfiansa polítika ne’ebé fó nafatin ba

Governu ida-ne’e. Permite mós ha’u, liuhusi ita-boot sira, hodi

hato’o saudasoins ba Povu Timoroan tomak ne’ebé oras ne’e

dadaun akompanha hela ita nia debate liuhusi órgaun

komunikasaun sosiál nian sira.

 

Orsamentu Jerál Estadu nian hanesan instrumentu prinsipál ba

implementasaun medida no polítika públika sira ne’ebé sei sai

matadalan ba governasaun tinan oinmai, ne’ebé hakarak fó

kontinuidade ba prosesu harii País ho Rendimentu-Médiu-Aas

ida, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 nian

ne’e, tuir ita-nia Programa Governu nian ne’ebé diskute no

aprova iha Kámara Parlamentár ida-ne’e hodi kumpre

kompromisu sira ne’ebé asume ona ba ita-nia sidadaun sira no

ba rain ida ne’e.

 

Iha tinan ida resin liubá, Timoroan sira deside katak tempu

to’o ona hodi loke pájina foun. Tempu to’o ona atu filafali ba

normalidade kompleta no aposta iha impulsu forte no foun ida

ba investimentu, hodi estimula atividade setór privadu,

kreximentu ekonomia no moris di’ak ita-nia Povu nian.

Iha mandatu besik fulan sanulu-resin ualu, balansu ne’ebé ita

halo ne’e pozitivu tebes!

 

Ita konsege hakat liu inserteza sira no manán esperansa no

konfiansa husi Timoroan sira no husi organizasaun sosiedade

sivíl, kona-ba projetu ambisiozu Governu nian, ne’ebé hakarak

promove klima estabilidade polítika, finanseira no ekonómika

nian ida iha ita-nia territóriu nasionál tomak.

 

Ami buka ona esforsu atu hetan konfiansa husi ita-nia Povu no

einjerál husi ita-nia instituisaun demokrátika sira, maske iha

obstákulu barak ne’ebé Governu hasoru no difikuldade sira

ne’ebé mosu tanba formasaun Governu nian seidauk

kompleta. Biar nune’e, kuadru ida-ne’e la impede

rekuperasaun graduál husi ita-nia ekonomia atu to’o ba nivel

kreximentu ne’ebé rejista ona to’o tinan 2016.

 

Durante tinan ida-ne’e, ekonomia hatudu ona sinál

rekuperasaun no aselerasaun, ne’ebé bele haree momoos.

Kreximentu ne’ebé forte husi ita-nia Produtu Internu Brutu

la’ós-Petrolíferu, ne’ebé daudaun ne’e kalkula ba 5,1%, fó mai

ita konfiansa no espetativa ne’ebé boot atubele alkansa, iha

tinan 2020, kreximentu ekonómiku ida hamutuk 7,2%, atu

kumpre hotu ita-nia kompromisu ne’ebé Governu asume ona

ba Povu no ba Parlamentu Nasionál liuhusi ninia programa.

 

Estabilidade polítika no sosiál ne’ebé Governu promove ona

to’o oras ne’e, dudu ona kreximentu atividade husi ita-nia

ekonomia nasionál no sei permite, iha futuru, hadi’a ba

beibeik kondisaun moris ita-nia Povu nian, ne’ebé hatudu ona

iha retornu ba Konsumu Família, ne’ebé tenke rejista

kreximentu ida besik 3% iha tinan 2020, hodi kontribui ba

redusaun ida ne’ebé signifikativu ba Taxa Pobreza, tinan ne’e,

ba 31,8%, ne’ebé reprezenta menus pontu persentuál sanulu,

bainhira kompara ho tinan fiskál 2014.

 

Rezultadu sira-ne’ebé enkoraja ita ne’e, la’ós de’it méritu ka

konkista Governu nian de’it, maibé ema hotu nian, iha tinan

ida ho balu nia laran ne’e, sei kontribui ba pás no estabilidade

polítika no sosiál iha ita-nia País.

 

Tanba rekonhese importánsia husi estabilidade polítika no

sosiál maka Governu buka hetan alkansa solusaun sira-ne’ebé

maihusi kompromisu entre instituisaun Estadu nian hotu-hotu,

hodi kria ninia kondisaun ne’ebé permite Governu ne’e hodi fó

onra ba ninia kompromisu ne’ebé firme atu kontinua serbisu

hodi hamenus Taxa Dezempregu (ne’ebé sai duni nu’udar

dezastre sosiál ida, liuliu ba ita-nia populasaun foin-sa’e)

liuhusi investimentu ne’ebé propoin ona iha Orsamentu Jerál

Estadu nian ba edukasaun, formasaun, kapasitasaun,

abilitasaun téknika no profisionál ba rekursus umanus

timoroan sira, liuliu liuhusi kriasaun Sentru Formasaun

Maundobra Exelénsia nian ida iha Hera, no liuhusi forma idane’e,

kontinua kontribui ba sentidu dexendente ne’ebé rejista

ona iha evolusaun dezempregu nian iha ita-nia país.

Investimentu sira-ne’ebé Governu propoin atu hala’o liuhusi

Orsamentu Jerál Estadu nian no reforsu orsamentál ba Fundu

Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH), sei tulun ita-nia

maundobra nasionál hodi hatán ba ezijénsia kona-ba

kompeténsia no exelénsia nian ne’ebé merkadu trabalhu ezije

ba trabalhadór sira hotu, ida ne’e sei ajuda kontribui atu atinje

meta ambisioza atu kria serbisu foun 60.000 iha prazu badak

nia laran.

 

Governu iha konsiénsia katak sei la fasil atu alkansa objetivu

ambisiozu sira ne’e hotu, ne’ebé propoin iha tinan ida de’it nia

laran, maibé ha’u bele asegura ba ita boot sira katak ami-nia

firme intensaun mak atu mantein rumu ne’ebé defini tiha ona

no hetan apoiu husi Parlamentu Nasionál, atu nune’e hamutuk

liuhusi espíritu kooperasaun institusionál ida leál no ho

respeitu tomak ba responsabilidade konstitusionál husi ema

hotu nian, ita bele alkansa metas ne’ebé prevee iha Programa

Governu, to’o iha atuál lejizlatura ne’e nia rohan.

 

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,

Senhora no Senhor Deputadu sira,

 

Estadu kontinua sai nu’udar prinsipál motór ba kreximentu no

dezenvolvimentu ekonómiku, sai mós responsavel prinsipál no

garante ba justisa, inkluzaun, pás no toleránsia, protesaun

sosiál ba grupu sira ne’ebé vulneravel liu, moris-di’ak no

kualidade vida ita-nia povu nian, igualdade ba oportunidade

no igualdade ba jéneru.

 

Ho konsiderasaun ba responsabilidade oioin ne’ebé Estadu

asume, liuliu iha planu sosiál, Governu la bele ignora ninia

obrigasaun hodi fó kontinuidade ba ezekusaun Planu

Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no Roteiru 2030 atu

implementa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel.

 

Hanesan ne’e de’it, no ho tulun husi ema hotu, Governu ne’e

no ida ne’ebé tuir mai sei bele transforma ita-nia Pátria doben

ba iha país ida modernu, riku, forte, seguru, justu no solidáriu

liután, ne’ebé bele oferese oportunidade hanesan ba sidadaun

sira hotu no sein haluha ka husik ba kotuk nein ema ida, liuliu

sira ne’ebé hasoru situasaun frajilidade ka vulnerabilidade

ekonómika ka sosiál nian ne’ebé boot.

 

Meta sira-ne’ebé prevee iha ita-nia Programa Governu no

kompromisu klaru ne’ebé ita asume ho ita-nia sidadaun sira

dudu ami atu intensifika esforsu atu konkretiza objetivu

nasionál boot nian hodi Liberta Povu husi Ki’ak no husi

Hamlaha.

 

Konkretizasaun ba objetivu nasionál ida-ne’e maka

absolutamente fundamentál atu ita bele asegura unidade ba

ita-nia Povu no prosperidade ba ita-nia Pátria.

 

Ba ida-ne’e, Governu la bele ignora katak iha duni diferensa

Lee Mós :
TIMOR LESTE METE FUNU MEDIU ORIENTE KA APOIA SOLIDARIEDADE BA POVU PALESTINA ?

sira ne’ebé boot entre nível dezenvolvimentu iha parte barak

ita-nia territóriu nasionál nian, liuliu entre meiu rurál no meiu

urbanu, no entre ita-nia Kapitál Dili no parte seluk territóriu

nasionál nian. Ho nune’e, Governu sei buka atu hamenus no

neineik-neineik elimina diferensa maka’as ne’ebé kontinua

eziste no hodi garante territóriu timoroan nian ida no

sosiedade nian ida ne’ebé unidu liután.

 

Ita-nia Konstituisaun Repúblika estabelese, iha artigu da-6,

alínea i), katak Estadu iha objetivu fundamentál atu

“promove dezenvolvimentu armoniozu no integradu ba setór

no rejiaun sira no mós repartisaun justa ba produtu nasionál”.

Tanba ne’e, absolutamente urjente katak Governu bele

kumpre Lei Fundamental Ita-nia Repúblika nian no promove

medida nesesária hotu-hotu atu atinje objetivu fundamentál

ida-ne’ebá, ne’ebé maka Konstituisaun rasik trasa ona ba

Estadu.

 

Ho nune’e, Governu submete ba diskusaun no ba aprovasaun

husi Parlamentu Nasionál, Orsamentu Jerál Estadu nian ida ba

tinan 2020 ho despeza públika estimada ida ho valór USD $

1.950 millaun (dolar amerikanu millaun rihun ida atus sia

limanulu).

 

Proposta orsamentál ne’ebé submete ona ba konsiderasaun

Parlamentu Nasionál nian maka dezenvolve hafoin trabalhu

baze no konsulta públika ida kle’an, tuir Jornada Orsamentál

nian, ne’ebé realiza tuir ho kuadru legál ne’ebé vigora no iha

firme konviksaun katak kuadru legal ide ne’e ami kumpre duni.

Governu hatene katak ba Rikeza Petrolífera ne’ebé kalkula ba

US$ 17,891,8 millaun (dolar amerikanu millaun rihun sanuluresin-

hitu, atus ualu sianulu-resin-ida, rihun atus ualu),

rendimentu sustentavel estimadu (RSE) 3% sei korresponde ba

US $ 536,8 millaun (millaun atus lima tolu-nulu-resin-neen,

rihun atus ualu), besik US$ 7,8 millaun (dolar amerikanu

millaun hitu, rihun atus ualu) boot liu kompara ho tinan 2019

nian.

 

Maske ambisioza no hasoru risku, proposta orsamentál ne’ebé

aprezenta daudaun ne’e tau mós konsiderasaun ba risku sira

ne’ebé liga ba proposta orsamentu nian ne’e, liuliu kona-ba

sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian.

 

Maibé, tanba importante atu rekonhese nesesidade atu

kontinua aposta ba realizasaun investimentu estratéjiku ba

sustentabilidade husi ita-nia ekonomia no ba ita-nia futuru

país nia futuru, nune’e mós nesesidade atu haforsa

investimentu públiku ne’ebé destina ba dezenvolvimentu lokál

no komunitáriu, determinante ba koezaun territoriál no atu

hadi’a kondisaun moris ita-nia populasaun nian, ba

motivasaun desizaun atu propoin ba Parlamentu Nasionál,

autorizasaun atu transfere husi Fundu Petrolíferu ho totál US$

1,466,5 millaun (dolar amerikanu millaun rihun ida, atus haat

neen nulu resin neen, rihun atus lima), ne’ebé reprezenta

transferénsia ida ho totál US$ 929,7 millaun (dolar amerikanu

millaun atus sia ruanulu-resin-sia, rihun atus hitu) boot liu husi

Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE).

 

Governu fiar metin katak labele ka lakohi taka matan ba

nesesidade hirak ne’ebé maka sidadaun Timor-Leste sente,

tanba ne’e importante tebetebes, no determinante ba susesu

ita-nia Rai-doben nian iha futuru, atu intensifika investimentu

públiku hodi hatán ba problema báziku ne’ebé loron-loron itania

sidadaun komún sira sente, tantu iha nivel abitasaun, via

komunikasaun, edukasaun no kualifikasaun husi jerasaun foun

sira nian, asesu ba merkadu serbisu nian, iha dezenvolvimentu

atividade ekonómika, entre sira seluk tan.

 

Ami la taka matan ba preokupasaun sira-ne’ebé, durante

semana hirak ikus ne’e responsavel polítiku nasionál barak no

setór oioin husi ita-nia sosiedade sivíl hato’o kona-ba valór

husi transferénsia husi Fundu Petrolíferu ne’ebé Governu

propoin atu realiza iha tinan fiskál mai-ne’e. Maibé, kaer ukun

ne’e ninia implikasaun maka foti desizaun hirak ne’ebé

kompleksa no difisil, ne’ebé ninia referénsia maka sempre

hala’o interese públiku nian.

 

Governu respeita no saúda hanoin hirak ne’ebé personalidade

barak fó-sai ona liuhusi komunikasaun sosiál no rede sosiál

sira, no konsidera hanoin sira-ne’e hanesan manifestasaun

husi vitalidade husi ita-nia demokrasia no ita-nia opiniaun

públika, nune’e mós husi domin ne’ebé timoroan sira iha ba

sira-nia Rai-doben, maske iha opiniaun no pontu de vista oioin

no lahanesan ne’ebé fahe-lisuk iha espasu públiku.

 

Iha tempu ne’ebé demokrasia barak debate hela kona-ba

hahalok sidadaun sira nian ne’ebé lakohi fó atensaun ka laiha

kona-ba kestaun boot hirak ne’ebé sai nu’udar interese

nasionál, Governu sente katak iha forsa morál kona-ba

vitalidade no intensidade husi debate públiku ne’ebé proposta

orsamentál ne’e kria ba ita-nia opiniaun públika, maske sirania

pozisaun la hanesan ho ita-nia.

 

Hodi Governu nia naran, ha’u hakarak atu aproveita

oportunidade ida-ne’e atu garante ba sira hotu ne’ebé

manifesta sira-nia preokupasaun kona-ba sustentabilidade

Fundu Petrolíferu nian katak risku sira ne’ebé liga ba proposta

orsamentál tetu didi’ak ona no sei la fó risku ba subsisténsia

Fundu ne’e nian iha tempu oinmai, ne’ebé maka ninia

ezisténsia banati tuir Konstituisaun.

 

Ida ne’e atu dehan katak inezisténsia husi Risku agravadu nian

ba sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian bele komprova

mós husi faktu katak valór husi transferénsia ne’ebé maka

daudaun ne’e Governu propoin ba Parlamentu Nasionál ba

tinan 2020 nian, ki’ik liu duké autorizasaun ne’ebé presta ba

transferénsia ne’ebé maka realiza ona iha tinan 2016, ho

diferensa besik dolar amerikanu millaun atus rua ualu.

 

Tanba ne’e maka, liuhusi artigu da-4 Lei n. 1/2016, loron 14

fulan-janeiru, ne’ebé altera husi Lei n. 11/2016, loron 10 fulanagostu,

Parlamentu Nasionál autoriza VI Governu

Konstitusionál transfere osan US$ 1.674,5 millaun (dolar

amerikanu millaun rihun ida atus neen hitunulu resin haat,

rihun atus lima), valór ne’ebé kontráriu ho US$ 1 466,5

millaun (dolar amerikanu millaun rihun ida atus haat neenulu

resin neen, rihun atus lima) ne’ebé VIII Governu Konstitusionál

propoin ba tinan oin.

 

Hanesan ida ne’ebé ita komprende ho fasil, karik

sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian laiha risku, laiha

razaun forte ka rasionál atu fiar katak bele hamosu risku ho

transferénsia valór ne’ebé milhaun atus rua ualu ki’ik liu

kompara ho tinan 2016 nian!

 

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál

Senhoras no Senhores Deputadus,

Ho proposta orsamentál ba tinan 2020 ne’ebé aprezenta ba

Parlamentu Nasionál, Governu hakarak rekupera fali nível

investimentu públiku anteriór iha inísiu impase polítika nian

ne’ebé mosu hafoin eleisaun parlamentár nian, ne’ebé hala’o

iha tinan 2017, tanba ida-ne’e maka família no empreza

timoroan sira ezije!

 

Ba estruturasaun no implementasaun nian ne’ebé di’ak liu no

fasil liu husi Programa Governu nian, ne’ebé Parlamentu

Nasionál ne’e diskute no la rejeita, Governu define ona

estratéjia ida ne’ebé hatuur iha linha orientasaun orsamentál

lima, maka hanesan: promosaun moris-di’ak sosiál, protesaun

sosiál no sidadania; investimentu ekonomia nian no

investimentu iha reforma finansas públikas; hadi’a

konetividade nasionál; konsolidasaun no reforsu defeza,

seguransa no relasaun esterna; no konsolidasaun no reforsu

justisa, demokrasia no direitus umanus.

 

Kontráriu ho opiniaun balu ne’ebé responsavel polítiku nian

fó-sai, linha orientasaun orsamentál nian ne’ebé Governu

define ona la’ós nu’udar Programa Governu ida ne’ebé

diferente ka alternativu husi ida-ne’ebé maka debate ona iha

ne’e, maibé ida-ne’e hanesan de’it forma ida-ne’ebé di’ak liu

atu estrutura, organiza no implementa opsaun programátika

sira Ezekutivu ida-ne’e nian no atu reflete opsaun sira-ne’e iha

Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020.

 

Linha dahuluk husi linha orientasaun orsamentál sira ne’e liga

ba promosaun moris-di’ak sosiál, protesaun sosiál no

sidadania, konta ho proposta alokasaun nian ida hamutuk US$862.658.263,00 millaun (dolar amerikanu millaun atus ualu

neen-nulu resin rua, rihun atus neen limanulu resin ualu, atus

rua neen-nulu resin tolu) ne’ebé destina ba investimentu hirak

ne’ebé atu hala’o iha rede asesu no distribuisaun bee moos

Lee Mós :
Pas No Estabilidade Membru Artes-Marsiais No Rituais Kria Diálogu

nian no iha rede saneamentu báziku, iha melhoria jeneralizada

abitasaun, iha asesu ba edukasaun no formasaun, ba saúde,

ba kultura no ba patrimóniu, iha programa sira kona-ba

juventude no desportu, iha promosaun inkluzaun, protesaun

no solidariedade sosiál ba feto, labarik no ferik-katuas sira, ba

ema ho defisiénsia no grupu sosiál sira-ne’ebé vulneravel ka

hasoru risku eskluzaun nian.

 

Investimentu ne’ebé atu realiza iha ámbitu linha orientasaun

orsamentál ida-ne’e nian, ninia objetivu ida mós maka valoriza

papél istóriku no papél sosiál atuál husi antigus kombatentes

libertasaun nasionál no atu estimula no disemina valór sira

kona-ba sidadania ativa no patriotizmu nian, atubele promove

no konsolida ita-nia Nasaun no ninia liberdade.

 

Iha kuadru prioridade-xave ida-ne’e, Setór Kapitál Sosiál sei

hetan porsentu ruanulu resin sia (29%) husi fundu hirak

ne’ebé aloka iha ámbitu linha orientasaun orsamentál idane’e,

ne’ebé porsentu sanulu resin ida (11%) destina ba

Edukasaun, porsentu sanulu resin tolu (13%) ba Protesaun

Sosiál no porsentu lima (5%) ba Saúde.

 

Iha ámbitu prioridade ida-ne’e nian, Governu propoin mós atu

implementa programa foun sira ne’ebé destina ona atu

aumenta empregu no autosufisiénsia sidadaun sira-nian,

konstrusaun hela fatin ne’ebé dignu ba sidadaun sira ne’ebé

vulneravel liu iha sosiedade no ba antigus kombatentes

libertasaun nasionál nian. Programa foun sira-ne’e alinha duni

ho objetivu programátiku ba kombate moris-kiak no hadi’a

kualidade moris husi membru ita-nia komunidade lokál sira,

no tenke inklui investimentu sira iha sistema asesu no

abastesimentu bee no iha rede saneamentu báziku nian; iha

konstrusaun sentru saúde no klínika saúde; iha apoiu ba

estudante universitáriu rihun rua (2.000) ; atu sosa ambulánsia

no veíkulu ba bombeiru sira; iha konstrusaun no reabilitasaun

eskola no sala aula nian.

 

Haree ba importánsia, iha ámbitu linha orientasaun

orsamentál ida-ne’e, atu realiza investimentu sira ne’ebé

kontribui ba diseminasaun valór sira husi ita-nia Pátria iha

territóriu nasionál tomak no reforsu ba ita-nia identidade

nasionál, ami propoin alokasaun fundus, iha Orsamentu Jerál

Estadu nian ba tinan 2020, ba konstrusaun edifísiu sira ne’ebé

atu akolhe TVTL no RTTL ho kondisaun ne’ebé digna no

teknikamente adekuada, ba konstrusaun torre tranzmisaun

sinál televizivu no ba reabilitasaun no konstrusaun Uma Lulik.

Objetivu sira ne’ebé estabelese ona tuir lei ba Fundu

Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian korresponde ho

objetivu programátiku sira Governu nian ne’ebé liga ba linha

orientasaun orsamentál ida-ne’e, tanba ne’e, ba Fundu ne’e,

ami propoin aumentu ida hamutuk porsentu sanulu-resin-sia

vírgula lima (19,5%) husi verba sira ne’ebé atu aloka ba Fundu

ne’e, kompara ho verba sira-ne’ebé prevee tiha ona iha

Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2019. Aprovasaun ba

proposta Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020, husi

Parlamentu Nasionál, sei reprezenta, la’ós de’it kontinuasaun

ba investimentu públiku iha programa sira kona-ba formasaun

vokasionál, formasaun téknika, bolsa-estudu no tipu

formasaun sira seluk, maibé mós reforsu ne’ebé forte ba

investimentu públiku iha kreximentu kualifikasaun husi ita-nia

rekursus umanus.

 

Kona-ba linha daruak orientasaun orsamentál nian, Governu

ne’e defende alokasaun US $ 204.554.784 millaun (dolar

amerikanu millaun atus rua haat, rihun atus lima limanuluresin-

haat, atus hitu ualunulu-resin-haat) ba investimentu iha

Ekonomia no iha Finansas Públikas país nian.

 

Kona-ba setór primáriu, ne’ebé okupa porsentu hitunulu

(70%) resin husi populasaun timorense, Governu ne’e hakarak

foka ninia asaun, la’ós de’it, iha agrikultura, maibé mós iha

transporte, distribuisaun, embalajen no armazenamentu

produtu agríkola, peskeiru ka florestál sira nian. Iha Setór

sekundáriu nian, Governu ne’e propoin atu estabelese

Parseria Públiku-Privada (PPP’s) ba dezenvolvimentu indústria

petrolífera nasionál nian, nune’e mós ba dezenvolvimentu

indústria estrativa ida. Iha Setor tersiáriu nian, Governu ne’e

hakarak investe iha apoiu ba dezenvolvimentu no expansaun

setór turizmu no setór finansas.

 

Atu konkretiza objetivu sira ne’ebé liga ba linha datoluk

orientasaun orsamentál nian, Governu propoin ba Parlamentu

Nasionál atu aloka US $ 317.686.517 millaun (dolar amerikanu

millaun atus tolu sanulu-resin-hitu, rihun neen ualunulu resinneen,

atus lima sanulu-resin-hitu) hodi investe ba melhoria

Konetividade Nasionál, liuliu ba dezenvolvimentu

infraestruturas, maka hanesan Programa Estrada no Ponte

sira; setór eletrisidade; governasaun eletrónika; projetu Tasi

Mane; nune’e mós programa infraestrutura sira seluk husi

área saúde, edukasaun, seguransa no defeza nian, no mós

sistema apoiu finanseiru nian ida ba dezenvolvimentu urbanu

no rurál.

 

Objetivu sira husi medida foun iha área sira-ne’e maka atu

fasilita mós realizasaun investimentu sira husi setór privadu no

kriasaun empregu, atu apoia setór agríkola, hanesan liuhusi fó

subsídiu ba transporte produtu agríkola lokál sira, ba

kooperativa no ba inisiativa sira ne’ebé buka atu kria empregu

ba an rasik, liuliu husi grupu feto sira ne’ebé hela iha área

rurál.

 

Ba promosaun konetividade nian, Governu ne’e propoin atu

investe mós iha akizisaun “Nakroma 2” no “Ró Barkasas”, hodi

fasilita transporte marítimu iha territóriu nasionál, iha

akizisaun autokarru sira hodi asegura ezisténsia transporte

koletivu públiku no iha estímulu ba oferta foun sira husi

prestasaun servisu aviasaun sivíl nian.

 

Kona mós ba linha datoluk orientasaun orsamentál nian,

Governu ne’e sei apoia partisipasaun Timor-Leste nian iha

Expo Dubai, ne’ebé Governu konsidera hanesan biban ne’ebé

relevante tebes ba projesaun internasionál husi ita-nia país no

ba kaptasaun investimentu estranjeiru ba ita-nia ekonomia.

Kona-ba linha dahaat orientasaun orsamentál nian, ami

propoin ba Parlamentu Nasionál atu halo investimentu ida

hamutuk US $ 243 millaun (dolar amerikanu millaun atus rua

haatnulu-resin-tolu) hodi fó atensaun ba atividade Estadu nian

iha área importante sira hodi salvaguarda soberania nasionál,

atu nune’e ita bele konta ho apoiu husi instituisaun defeza no

seguransa ne’ebé transparente, efisiente, kompetente no

profisionál, no ativa liután hodi previne krime no situasaun

saida de’it ne’ebé bele fó risku ba estabilidade no pás sosiál

iha ita-nia Nasaun.

 

Governu propoin ba Parlamentu Nasionál, liuhusi proposta

orsamentál, atu atribui subsídiu ba Konselhu Polisiamentu

Komunitáriu sira (KPK), ne’ebé forma husi grupu joven sira,

atu reforsa apoiu ba Polísia Komunitária no ba polísia

Fronteira no atu sosa ró lubun ida ba patrulhamentu tasi nian

atubele proteje ita-nia territóriu marítimu no ita-nia Zona

Ekonómika Eskluziva.

 

Kona-ba linha dalimak prioridade orsamentál nian, ne’ebé

liga ba konsolidasaun no reforsu justisa, demokrasia no

direitus umanus nian, Governu propoin ba Parlamentu

Nasionál atu halo investimentu ida ho valór US $ 92 millaun

(dolar amerikanu millaun sianulu-resin-rua) ba

implementasaun programa no medida sira ne’ebé atu

promove sosiedade ida-ne’ebé pasífika no inkluziva liután no

atu promove Estadu direitu demokrátiku, igualdade asesu

nian, rapidés, efisiénsia no prosimidade servisu justisa nian, no

koezisténsia entre justisa Estadu nian ho justisa tradisionál.

 

Governu hatene katak hadi’a modelu organizasaun no

funsionamentu setór judisiál konstitui fatór determinante ida,

la’ós de’it ba konsolidasaun ita-nia Estadu Direitu

Demokrátiku, maibé mós ba konfiansa nesesária atu nune’e

investidór estranjeiru sira bele investe iha ita-nia ekonomia

nasionál.

 

Aleinde investimentu sira ne’ebé atu realiza iha ámbitu linha

orientasaun orsamentál sira-ne’ebé deskreve ona iha leten,

Governu propoin ba Parlamentu Nasionál, liuhusi proposta

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020, atu halo investimentu

ida ho valór US $ 202 millaun (dolar amerikanu millaun atus

rua rua) hodi hadi’a prosedimentu aprovasaun ba

investimentu foun, kria ambiente ida-ne’ebé favoravel liután

ba dezenvolvimentu indústria turístika, kria ambiente ida

favoravel liu ba dezenvolvimentu no implementasaun projetu

komunitáriu, no mós ba implementasaun ba reforma lubun

ida iha área administrativa, fiskál no lejizlativa, nune’e mós atu

Lee Mós :
"Éroi Dalan Ninin"

hadi’a jestaun orsamentu nian.

 

Ikus liu, Governu propoin alokasaun porsentu ida (1%) husi

Orsamentu Jerál Estadu ba Orsamentu Autoridade

RAEOA/ZEESM, atu asegura funsionamentu normál husi ninia

órgaun no servisu no implementasaun husi ninia projetu

dezenvolvimentu.

 

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,

Senhoras no Senhores Deputadus,

Ida-ne’e orsamentu foun, ba tempu foun ida, ne’ebé

karakteriza ho mudansa sira ne’ebé obriga ema hotu atu halo

di’ak liután planeamentu, akompanhamentu, monitorizasaun

no avaliasaun ba rezultadu ne’ebé alkansa ona iha kada

ezersísiu orsamentál nian.

 

Hodi kontinua halo reforma jestaun finansas públikas, ne’ebé

hahú durante mandatu VI Governu konstitusionál, Governu

atuál aprezenta ba Parlamentu Nasionál proposta orsamentál

ida ne’ebé hahú implementasaun ba prosesu orsamentasaun

tuir programa.

 

Maske ida-ne’e la’ós buat ne’ebé ita hakarak, proposta

orsamentál ne’ebé submete ba diskusaun iha Parlamentu

Nasionál seidauk inklui kualkér klasifikadór orsamentál tuir

programa. Maibé, tranzisaun ba modelu orsamentál foun ida

ezije kuidadu no evolusaun graduál ida, atu bele tau-matan ba

problema hirak ne’ebé bele mosu ne’ebé fó konsekuénsia

negativa iha atividade finanseira Administrasaun Públika nian.

 

Maibé, ho proposta orsamentál ida-ne’e, Governu no

Parlamentu Nasionál fó pasu ida iha tranzisaun ba modelu

orsamentasaun tuir programa, ho konsiderasaun katak teste

dahuluk husi modelu ne’e inklui ona, maske lahó karater

imperativu, iha livru 2 ne’ebé akompanha proposta

Orsamentu Jerál Estadu nian liuhusi inkluzaun programa

orsamentál sira.

 

Alterasaun paradigma iha matéria modelu orsamentál nian

buka valoriza rezultadu sira, objetivu sira ne’ebé atu atinje,

envezde dimensaun husi rekursus ne’ebé disponibiliza arbiru,

no hatama iha envelope fiskál institusionál, ho forma simples

rúbrika ka kategoria orsamentál nian.

 

Aprovasaun proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020

sei reprezenta pasu ida tan iha dalan atu moderniza jestaun

finansas públikas nian, hodi estabelese ligasaun direta ida

entre planeamentu estratéjiku ba tempu naruk no

planeamentu ba tempu badak, ne’ebé fahe ba programa

ezekusaun anuál 137 (atus ida tolunulu-resin-hitu), ne’ebé tuir

fahe tan ba subprograma 482 (atus haat ualunulu-resin-rua)

no atividade 1,957 (rihun ida atus sia-limanulu-resin hitu).

 

Ezersísiu ida-ne’e sei abranje entidade públika (ministériu,

organizasaun no ajénsia autónoma) 86 (ualu-nulu-resin-neen)

ne’ebé integra iha universu Estadu nian, entidade sira-ne’e

asume responsabilidade importante iha implementasaun no

avaliasaun dezempenhu husi projetu sosiál hamutuk 29

(ruanulu-resin-sia), projetu ekonómiku 23 (ruanulu-resin-tolu),

projetu kona-ba Infraestruturas hamutuk 44 (haatnulu-resinhaat)

no projetu husi natureza Institusionál hamutuk 41

(haatnulu-resin-ida).

 

Aprezentasaun projetu sira-ne’e sei loke dalan ba forma foun

no promisora ida husi debate orsamentál, hodi substitui

diskusaun kona-ba tetu orsamentál (ne’ebé define ona iha

rúbrika no kategoria sira), no iha ámbitu diskusaun ne’e nian

maka iha valorasaun exesiva husi grau ezekusaun orsamentál

nian, ho diskusaun kona-ba objetivu sira ne’ebé atu atinje atu

fó benefísiu ba sidadaun sira no ba ita-nia ekonomia.

 

Kona-ba informasaun ne’ebé presta ona iha dokumentu apoiu

ba proposta orsamentál nian, ha’u labele subar no tenke fahe,

ho Senhoras no Senhores Deputadus, ha’u-nia esperansa atu

ita bele hahú forma foun diskusaun nian kona-ba Orsamentu

Jerál Estadu, hodi foka liu ba vantajen sira ne’ebé maihusi

implementasaun husi orsamentu ne’e ba ema no empreza

sira, duké foka ba kuantidade osan ne’ebé órgaun no serbisu

sira administrasaun públika gasta tinan-tinan.

 

Tempu to’o ona atu ita labele foka tan ba kuantidade husi

despeza ne’ebé órgaun no serbisu sira Administrasaun Públika

nian ezekuta ona, no atu ita bele foka fali ba avaliasaun konaba

kualidade husi despeza ne’ebé realiza ona, tanba

avaliasaun ne’e bele halo de’it ho referénsia ba impaktu ki’ik

ka boot, ne’ebé despeza ne’e bele fó ba ita-nia sidadaun sirania

kualidade moris nian ka ba kreximentu husi ita-nia

ekonomia.

 

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,

Senhoras no Senhores Deputadus,

Husi pontudevista finansiamentu ba despeza orsamentál nian,

iha tinan 2020, Governu prevee simu US $ 210,5 millaun

(dolar amerikanu millaun atus-rua-sanulu, rihun atus-lima)

husi reseita doméstika, tuir tendénsia pozitiva ne’ebé maihusi

dezempenhu makroekonómiku nasaun nian, husi dezempenhu

ne’ebé di’ak liu setór privadu nian, husi kontinuasaun kontratu

governamentál ba konstrusaun no husi introdusaun

instrumentu fiskál foun.

 

Governu prevee mós atu utiliza Rendimentu Sustentavel

Estimadu, ho valór US $ 536,8 millaun (dolar amerikanu

millaun atus-lima-tolunulu-resin-neen, rihun atus-ualu), ne’ebé

atu transfere husi Fundu Petrolíferu.

 

Maske nune’e, ho konsiderasaun katak reseita fiskál naun

petrolífera sira no Rendimentu Sustentavel Estimadu seidauk

to’o atu finansia Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020,

Governu propoin katak Parlamentu Nasionál sei fó

autorizasaun ba Governu atubele halo transferénsia ida ho

valór US $ 929,7 millaun (dolar amerikanu millaun atus-siaruanulu-

resin-sia, rihun atus-hitu) boot liu husi Rendimentu

Sustentavel Estimadu, ne’ebé bele viabiliza antesipasaun

investimentu sira, atubele finansia infraestruturas baze nian

no atividade sira atu fó valorizasaun ba kapitál umanu, ne’ebé

esensiál ba kreximentu nasaun nian ba prazu naruk.

 

Atu garante kobertura tomak husi despeza orsamentál ne’ebé

propoin ba Parlamentu Nasionál ba tinan fiskál tuirmai,

Governu iha hanoin atu husu empréstimu, ne’ebé ninia fundus

sei uza atu finansia projetu esensiál infraestrutura nian, ho

taxa juru nian ne’ebé maizumenus ki’ik no períodu grasa nian

ne’ebé naruk, nune’e mós mobiliza saldu husi Konta Tezouru

ne’ebé kalkula ba US $ 200 millaun (dolar amerikanu milhaun

atus-rua).

 

Ikusliu, atubele kontribui atu nasaun ne’e bele atinje rezultadu

pozitivu, Governu hein disponibilidade hanesan baibain husi

Parseiru Dezenvolvimentu sira hotu, no mós aposta ida forte

iha reforsu ba relasaun amizade no kooperasaun, bilaterál no

multilaterál, hodi promove integrasaun rejionál no

internasionál nasaun nian no fasilita ema, empreza no

organizasaun sira-nia asesu ba sistema no merkadu

internasionál sira.

 

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál,

Senhoras no Senhores Deputados,

Hirak ne’e maka medida prinsipál sira ne’ebé ha’u destaka iha

rezumu, iha aprezentasaun kona-ba proposta Orsamentu Jerál

Estadu ba tinan fiskál 2020 nian ne’e.

 

Tuir kompromisu ne’ebé VIII Governu Konstitusionál asume,

proposta Orsamentu Jerál Estadu nian ida-ne’e maihusi

esforsu boot ida atu halo diálogu no husi preokupasaun boot

ho família no ho empreza sira.

 

Ho proposta ida-ne’e ita valoriza ita-nia sidadaun sira, liuliu

juventude no grupu sira ne’ebé ita konsidera vulneravel no

mukit liu, maibé ita valoriza mós empreza, investidór no forsa

sira sosiedade sivíl nian ne’ebé halo parte ba ita-nia ekonomia

ne’ebé dinámika.

 

Diálogu ne’e, ne’ebé hahú ona iha fulan hirak liubá, la hotu,

tanba ne’e, Governu sei kontinua disponivel no nakloke ba

diskusaun kona-ba proposta sira ne’ebé bele hadi’a

dokumentu ne’e, naran katak proposta hirak ne’e fó dalan ba

konkretizasaun objetivu sira ne’ebé konsagra ona iha

Programa Governu, ne’ebé Parlamentu Nasionál diskute ona

no la rejeita.

 

Ha’u hein katak Parlamentár sira-hotu sei kontribui ho hanoin

konstrutivu ba prosesu orsamentál ne’e, ne’ebé sei konta duni

ho prezensa, partisipasaun no kontribuisaun ativa husi

membru Governu sira.

 

Ha’u fiar katak ita hamutuk bele hetan solusaun ne’ebé di’ak

no sustentavel liu, hodi alkansa rezultadu sira ne’ebé di’ak liu,

hodi konsolida ita-nia konkista no hodi hakat liu dezafiu sira

ne’ebé ita-nia nasaun hasoru.

 

Ba Timor-Leste ida modernu, dezenvolvidu no prósperu liután!

Na’i Maromak haraik bénsaun mai ita-hotu!

Obrigadu barak.

 

Parlamentu Nasional, 02 Dezembru 2019

 972 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Diskursu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No