ADVERTISEMENT

Lokaliza Fatin Prostituisaun, Bele Kontrola HIV-SIDA ka Lae?

Timor Post - Editoriál · Saude
  • Share
Imajen Ilustrasaun

Tuir dadus husi INKSIDA, komulativu kazu HIV-SIDA iha Timor-Leste hahú husi tinan 2003 to’o Setembru 2023 hamutuk 2.050, kazu foun 220, akumulativu ART hamutuk 1.060 no mate hamutuk 323. Husi númeru ne’e, rejista kazu aas mai husi munisípiu Dili rasik ho totál kazu hamutuk 1.541.Idade ne’ebé rejista maka’as ba kazu ne’e mak hahú husi idade produtivu 25 to’o 45 ho totál kazu 1.205.

Ho númeru timoroan afeitadu moras HIV ne’ebé daudauk ne’e aumenta ba beibeik maka, Institutu Nasionál Kombate Moras HIV-SIDA (INKSIDA) halo esforsu oinsá hamosu ka legaliza tiha atividade servisu sex komersiál hodi hafasil komisaun halo kontrolu ba timoroan ne’ebé afeita husi moras HIV/SIDA.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Parlamentu Nasionál (PN) nu’udar órgaun lejislativu to’o oras ne’e seidauk iha hanoin atu legaliza fatin prostituisaun tanba PN la haree de’it husi parte INKSIDA maibé PN haree husi aspetu hotu-hotu, sósiu-kulturál ne’ebé nu’udar valóres fundamentál ba harii Estadu no nasaun.

Lee Mós :
Reflesaun no Esperansa Tinan Foun

Husi parte Igreja Katólika, la konkorda no la fiar legalizasaun fatin prostituisaun bele hamenus ka minimiza transmisaun moras HIV-SIDA, tanba ne’e, karik legaliza fatin prostituisaun, sei hafo’er imajen nu’udar povu ida ne’ebé iha ninia soberania no integridade personalidade hanesan timoroan.

Durante ne’e nasaun sanulu resin iha mundu mak legaliza ona atividade prostituisaun mak hanesan, Dinamarka, Finlândia, Kosta Rika, Argentina, Kanadá, Béljika, Fransa, Alemaña, Itália, Suisa, Olanda, Espanól inklui nasaun seluk.

Entretantu nasaun barak iha mundu mak la konkorda lokalizasaun atividade prostituisaun ka servisu sex komérsiál tanba konsidera kontra valór morál umana, no iha Timor-Leste kontra dutrina tuir igreja Katólia nian.

Lee Mós :
Simu Sinovac, Xanana Subliña Importánsia husi Vasina

Maske nune’e, nasaun hirak ne’ebé fatin prostituisaun lokalizadu ona, númeru kazu moras HIV kontinua eziste no sa’e, no kazu mundiál tuir estimasaun Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha tinan 2020, númeru kazu HIV-SIDA iha nasaun tomak besik millaun 1.5 no kontinente Áfika nu’udar área ne’ebé kazu rezistadu aas kuaze rihun 880, iha Eropa rihun 170, Pasífiku Osidentál rihun 120, Sudeste Asiátiku riyun 100 no Rejiaun Mediteránia Osidentál rihun 41.

Entretantu, estimasaun númeru moras HIV iha nasaun Sudeste Asiátiku iha tinan 2021, Timor-Leste ho númeru ki’ik liu, hanesan tuir mai, Indonézia númeru kazu hamutuk rihun 540, Tailándia iha rihun 520, Myanmar iha rihun 270, Vietnam iha kazu rihun 240, Filipina iha kazu rihun 140, Malázia iha kazu rihun 82, Kambódia iha kazu rihun 74, Laos iha kazu tihun 15, Singapura iha kazu rihun 8, no ikus liu Timor-Leste iha kazu rihun 1.400.

Lee Mós :
OMS Entrega Sentru Operasaun Emerjénsia Saúde ba MS

Númeru kazu ne’ebé daudauk ne’e globalmente kontinua aumenta ba beibeik laiha razaun lokaliza fatin prostituisaun tanba de’it atu kontrola moras HIV-SIDA, maibé importante ba Governu investe iha instituisaun relevante sira para halo sosializasaun.

Maske nune’e, importante móspapél husi relijiaun sira liuliu Igreja Katólika nian, inklui sosiedade hotu bele kontribui hodi halo sosializasaun no hato’o informasaun kona-ba moras ne’e no nia transmisaun. Hatún mós estígma no diskriminasaun ba maluk sira ne’ebé da’et ou moris ona ho HIV.(*)

 3,235 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Lokaliza Fatin Prostituisaun, Bele Kontrola HIV…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No