ADVERTISEMENT

Hahú Husi Joven Na’in-50 To’o PNTL Ida Profesional no Reziliente

Jornalista : Beatriz Belo
Editor : Liduway Xavier
  • Share
Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste ( PNTL), Komisáriu Jeral Polisia Henrique da Costa. Foto TP/Beatriz Belo.

DILI, (timorpost.com)— Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Jerál Polísia, Henrique da Costa, konta hikas história ezisténsia PNTL, ne’ebé hahú ho grupu joven na’in-50 kompleta formasaun, konsege hamoris instituisaun PNTL to’o ohin loron sai professional no resiliente.

Nia dehan, iha tinan 24 liuba joven na’in-50 halo grupu ida hala’o sira-nia kursu ka formasaun nia oinsá atu sai polísia ida hodi aseguransa seguransa ba komunidade.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“lha tinan 24 liubá, dia 27 de Marsu 2000 husi primeiru grupu 50 joven polísia kompleta nia formasaun ne’ebé hamosu PNTL. Iha tinan barak nia laran polísia adapta ona evolusaun sosiedade no konsolida nia pozisaun hanesan ajente produtór seguransa, no hatudu sempre nia kapasidade profesionalízmu no reziliensia ne’ebé aas”, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Polísia, Henrique da Costa, hatete liuhosi diskursu iha ámbitu selebrasaun PNTL ba dala-24 iha Kuartel UEP Bairru-Pité, Kuarta, (27/03).

Nia hatete, tinan ida liubá nia asumi kna’ar hanesan Komanante Jerál kompromete dedika-an ba interese públiku ho kompromisu, motivasaun ne’ebé aas, lealidade, espíritu ba misaun no buka atu solusiona problema mezmu iha defikuldade. Kompromisu hirak ne’e mak halo ba interese no benefísiu instituisaun no povu nian.

“Tempu ne’ebá ami aprezenta mós prioridades 5 ne’ebé sai hanesan matadalan ba ami-nia kompromisu ba nasaun iha periudu 2023-2026 hodi serví rai no povu ida-ne’e, ami hahú hala’o ami-nia servisu hodi atinji metas sira neʼebé estabelese ona”,nia afirma.

Tanba ne’e, atu mellora jestaun internasionál halo ona ajustamentu iha estrutura PNTL, elabora mós prosesu promosaun ba modalidade atividade no eskolla, propoin ona kuadru pesoál adekuadu ba nesesidade polísia nian, halo mós estudu ba nesesidade rekrutamentu, realiza mós atividade ne’ebé promove igualidade jéneru no inkluzaun.

PNTL dezenvolve hela prosesu legál sira neʼebé nesesáriu ba konkretizasaun Institutu Siénsia Polisiás no Akademia Polísia, kria mós Asosiasaun Esposas ou Maridus PNTL neʼebé bainhira hahú, halo ona nia papél importante tebes, relevante ho pontu de vista sosiál ba realizasaun atividade sira ne’ebé proporsionál ba membru hirak ne’ebé infrenta difikuldade balun, ba perspetiva futuru ne’ebé di’ak, aprofunda mós relasaun sira ho parseiru dezenvolvimentu.

Atu proporsiona asisténsia médika, psikolójiku no aimoruk ba polísia ho sira-nia família, PNTL mantein kontratu próximu ho Departamentu Saúde hodi implementa medida neʼebé adekuadu ba prevensaun no análize ba moras ne’ebé mosu husi atividade polísia nian, hodi mantein relasaun di’ak ho Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV), hodi enkamiña polísia no funsionáriu sivíl sira ho problema saúde ne’ebé grave liu. Refere ba iha reforsu lejislasaun, kolabora mós iha revizaun Lei Orgánika, Estatutu Profisionál no Regime Renumeratóriu, kontribui mós hodi fó pareser ba iha Kódigu Estrada no Regulamentu Sinalizasaun Tránsitu no propoin regulamentu sira ba konkursu admisaun ba Ajente no Ofisiál sira.

Aleinde ne’e, iha parte Kooperasaun Institusionál, halo hela esforsu atu ita mós bele adere ba ASEAN, no reforsa ita-nia ligasaun ho nasaun sira seluk hanesan Austrália, Xina, Korea do Sul, Estadus Unidus Amerika, Japaun, Indonézia, Portugál no Nova Zelándia nune’e mós ba organizasaun sira hanesan TLPDP, UNDP no IOM, no mantein nafatin hodi hametin relasaun.

Lee Mós :
Membru UEP Kontinua Fó Seguransa ba Komunidade

Enkuantu, relasaun bilateral promove mós reuniaun regularidade ne’ebé permite reforsa sentimentu seguransa ba estranjéiru sira ne’ebé mak hela iha Timor-Leste, troka informasaun sira ne’ebé kontribui seguransa ba ema hotu.

“Internalmente ami mós estabelese kooperasaun ho entidade sira seluk hanesan manutensaun hodi kombate krime brankamentu kapitál, Protokolu ho Unidade Informasaun Finanséira husi Banku Sentrál, Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Komisaun Anti Korrupsaun hodi kombate korrupsaun, Ministériu Turizmu Komérsiu Industria relasiona ho kontrolu jogus ilísitu, Komisaun Reguladora Arte Marsiais hodi realiza asaun sensibilizasaun no fizkalizasaun ba prevensaun konflitu. Ami mós kria amizade ho veteranu sira, Igreja no ONG sira, Ba parseria hirak ne’e, permite ita hodi servisu no dezenvolve aspetu espesífiku sira no halo ita-nia polísia sai forte liu. Kona-ba mellora kapasidade hodi responde ba sidadaun sira hetan mós apoiu husi parseiru dezenvolvimentu hodi fó formasaun no treinu tantu iha territóriu nasionál no mós iha estranjéiru ba melloramentu kapasidade membru PNTL hodi reforsa páz, seguransa interna no estabilidade lorloron, ami habelar instrusaun no informasaun relativamente ho poténsia fenomenu krime ne’ebé la’o hela, jestaun tráfiku no halo hela akompañamentu hodi monitoriza fenómenu ne’ebé bele afeta seguransa ba ita-nia populasaun sira”, akresenta Henrique.

Fronteira terestre no marítima presiza iha atensaun espesiál husi polísia, tanba ne’e, aleinde reforsu rekursu umanu ne’ebé aloka ba iha sistema rekolla informasaun, maibé mós reforsu fíziku ba vijilánsia iha fronteira terestre liuhosi apoiu Komandu Munisípiu sira no Unidade Espesiál Polísia (UEP), hodi mantein kontrolu ema tama no sai, no evita prátika krime.

PNTL mós hahú realiza preparasaun hamutuk ho entidade sira seluk hodi simu Sua Santidade Papa Francisco, nune’e ninia viajen mai Timor- Leste bele fő seguransa no trankuilidade tuir saida mak ema  hotu hakarak.

Apezar ezemplu sira ne’ebé temi ona, Komandante Jerál ne’e mós hato’o, durante tinan ida mandatu infrenta hela difikuldade balun, maibé ho de’it profesionalizmu no reziliénsia PNTL konsege ultrapasa difikuldade hirak ne’e liuhosi apoiu inkondisionál husi Governu liuhosi Ministériu Interiór no entidade parseria sira. Indikadór ba atividade sira pozitivu tebes maibé krime ida sempre krime, nune’e tenke alerta hodi haburas ita-nia dezempeñu.

“Ita konsiente katak, presiza apoiu husi parte hotu hodi kontinua avansa no konsolida ita-nia polísia ba futuru ne’ebé di’ak. Estatístika kriminalidade aumenta iha tinan kotuk, bainhira ita kompara ho tinan sira kotuk-ba besik 25%, la’os de’it ho tipolojia kriminál iha fim husi pandemia COVID-19 no aumentu neʼebé progresivu husi populasaun, maibé tanba ita-nia atuasaun ne’ebé proativu liu. Ita hatene katak, evolusaun kriminalidade sei obriga polísia hodi halo estratéjia foun ne’ebé adapta husi kada tipu krime, no mós oinsá utilizasaun efetivu ba ekipamentus no materiál sira. Hanesan mós ho tinan hirak kotuk liubá, apezar iha alterasaun legislativa iha tinan 2023 kontinua iha númeru insidente entre grupu rivais iha fatin hotu liuliu iha Dili, neʼebé provoka distúrbiu ba orden públika”, Henrique alerta.

Lee Mós :
Governu ho Komandu PNTL Inaugura Uma Sentru Operasaun

Komisáriu  ne’e konsidera hanesan fonte ida ba inseguransa no poténsia ameasa ba estabilidade rai ida-ne’e, PNTL aposta hela iha asaun sensibilizasaun, prosimidade no mós diálogu, nune’e husu atu problema hirak ne’e la’os de’it sai kazu polísia nian maibé tenke aproxima beibeik liuhosi perspetiva multidisiplina, involve Governu, Institusiaun sira no komunidade, Aleinde insidente grave sira iha territóriu nasionál ne’ebé provoka vítima no destruisaun patrimoniu sira, PNTL mós preokupa disputa sira kona-ba rai, violénsia doméstika, krime organizadu transnasionál, kazu burla, tráfiku kriminalidade informátika, terrorízmu, kontrabandu, peska ilegál no asidente viasaun ne’ebé sempre akontese tinan-tinan rezulta ema lakon vida iha ita-nia rai.

Ba matéria ida-ne’e apezar númeru asidente no kanek sa’e uitoan, ita orgullu tanba nia gravidade diminui ou menus liuliu númeru ema lakon vida menus 20%, husi 2022 no 2023, ami konsiente katak ho de’it prezensa PNTL ba prevensaun seidauk to’o, maibé dalan ida di’ak liu mak sensibilizasaun neʼebé esensiál tebes ba iha eskola no komunidade sira.

Apezar situasaun hirak neʼebé maka ita hotu preokupa, maibé PNTL rejista hela tantu iha timoroan sira-nia oin nune’e mós ba ema estranjéiru sira iha ne’e, neʼebé hala’o hela servisu no mai vizita, konsidera Timor-Leste hanesan nasaun ida seguru no livre ne’ebé relevante tebes no pozitivu ba PNTL hodi hatudu katak, empeñamentu no dedikasaun membru sira hatudu ona kontribuisaun hodi mantein páz no trankuilidade ba populasaun sira durante tinan 2023. Permite ha’u atu ko’alia tan situasaun kona-ba misaun internasionál.

Entretantu dezafiu sira kona-ba seguransa la koñese fronteira, ami-nia misaun la’os haree de’it ba iha planu doméstiku no ami mós hamorin ona ita-nia rai nia-naran iha rai sira seluk iha ámbitu internasionál, investimentu iha área formasaun ba Misoens Internasionais kualidade, membru PNTL sira hatudu ona diversus senarius hanesan Kosovo, Guine Bissau no resentemente liu iha Sudaun do Sul hodi kontribui ba páz no seguransa internasional.

Ho nune’e mak iha parte ida-ne’e, PNTL mós propoin hela ofisiál dirijente PNTL ida hodi koloka iha sede Nasoens Unidas, hodi nune’e bele aumenta influénsia ita-nia país iha sistema internasionál no afirma imajen PNTL no Timor-Leste iha mundu, Maibé karik PNTL bele sente orgullu ba buat hirak ne’ebé mak feto ka mane halo ona iha seguransa ba rai ida-ne’e, ita mós sente katak, ita sei iha dalan ne’ebé naruk atu perkore hodi realiza buat hirak tuir mai, tanba ne’e ita presiza atu rezolve kestaun balun iha área Pesoál banesan rekrutamentu Ajente foun no promosaun ba sira ne’ebé tuir kareira no tempu ou iha parte Lojistika no Infraestrutura, hadi’a kondisaun servisu membru sira, fornesimentu viatura, ekipamentus no instalasaun sira.

Lee Mós :
MJ Submete Hikas Estatutu Guarda Prizonál Ba Konsellu Ministru

Tuir nia, Sei laiha dúvida liuhosi melloria área hirak ne’e no sei konsege halo buat barak iha parte operasionál, moderniza nia prosedimentu ho signifikativamente hasa’e ekonomia, efisiénsia no efikásia.

Kontinua dezenvolve PNTL hodi fó formasaun diversifikada no adekuada tuir nesesidade interna no externa hodi kontribui ba realizasaun programa Nonu Governu Konstitusional no Planu Estratéjiku 2011-2030 no ami sei hakaas-an ba benifísiu povu timorense.

Lia-fuan ikus husi Komandante Jerál katak Durante tinan 24 imi halo ona misaun neʼebé determinante tebes ba iha susesu hodi kombate atu mantein seguransa interna, trankuilidade públika no ba kumprimentu ita-nia misaun sira. Apezar hasoru difikuldade neʼebé gráve hanesan krize 2006, polísia sira sempre hatudu nia forsa, koesaun, konfiansa no fó esperansa ba futuru ne’ebé seguru ba povu timorense.

Segredu husi susesu mak sempre ho Profesionalísmu no Reziliensia:

  • Profesionalísmu iha servisu ne’ebé ita ezekuta;
  • Reziliensia iha esforsu;
  • Profesionalízmu neʼebé íta uza hodi apoiu ita-nia populasaun lorloron;
  • Reziliensia ba mane ka feto PNTL ne’ebé konsege adapta mudansa, dignifika farda ne’ebé ita uza lorloron ho orgullu:
  • Profesionalísmu iha atuasaun sira sempre ho imparsialidade no apartidarismu ba ema hotu;
  • Reziliensia hodi atende sidadaun sira ho kapasidade hodi simu kritika no konstrutiva ne’ebé permite melloria servisu polisial;
  • Profisionalismu ba iha zona ne’ebé remota liu no tha kondisaun neʼebé difisil hodi garante seguransa ba ema hotu
  • Reziliensia ne’ebé permite ita atu fó esperansa ba futuru neʼebé seguru liu ba povu timorense;

Dalaruma iha komprensaun ladi’ak, maibé sempre leál no hakruuk ba fiar neʼebé fó ba ita no ba timoroan hotu hodi fő valór neʼebé ás ba pátria no respeitu ita-nia povu.

Públiku hatene oinsá hatudu umanízmu ne’ebé PNTL iha, hodi aliña disponibilidade permanente hodi serví ita-nia rai, sei fó atensaun tomak hodi kontinua ho kompromisu atu kria kondisaun nesesária ba melloramentu servisu ba dedikasaun tantu iha revisaun diploma sira tuir estrutura polísia nian, akizisaun ekipamentu no mós melloramentu infraestuturas ne’ebé lorloron imi servisu ba.

Tanba ne’e, ema hotu tenke agradese ba apoiu neʼebé ita simu husi ministériu sira ne’ebé servisu diretamente ho PNTL, ne’ebé la ho imi-nia apoiu tomak ami la konsege alkansa padraun sira atuál ba iha dezenvolvimentu no seguransa públika. No Públiku hotu hatene katak, dalan ne’ebé ita atu la’o sei hasoru dezafiu no susar tebes, maibé ita hotu tenke haree ba futuru ho esperansa neʼebé forte no enerjia.

Kontinua sura mós ho imi, ho ida-ne’e de’it ita bele kontinua hodi afirma katak PNTL ohin loron no sempre profissionál, reziliénte ne’ebé hanesan ho nia lema ‘Serví no Proteje’.(*)

 2,373 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Hahú Husi Joven Na’in-50 To’o PNTL Ida Profesio…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No