Jornalista Jeremias Soares / Editór Noémio Falcão
DILI (Timor Post)—Observador ekonomia timoroan preokupa tebes efeitu husi tusan hamutuk millaun $218 ne’ebé governu iha ba dezenvolvimentu nasionál.
Observadór sira defende katak governu bele debe ka impresta osan husi banku internasionál sira maibé tenke tetu jurus kiik no iha atividade dezenvolvimentu tenke garante mos kualidade.
Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral subliña, ho total osan ne’ebé sai ona tusan ba Timor Leste seidauk hatudu efeitu kontinuasaun dezenvolvimentu ba nasaun no povu.
“Ita-nia povu hakilar nafatin infraestrutura báziku, ita-nia kresimentu ekonomia negativu, no dezenvolvimentu hotu-hotu la la’o, ida ne’e mak problema,” Adolmando subliña ba Timor Post, Domingu (17/10/2021).
Reitór ne’e proekupa tanba total orsamentu jerál tinan 2021 ho montante boot tebes (Billaun $2.1) maibé iha ninia ezekusaun la atinji objetivu signifikativu.
Lian hanesan hato’o husi Jurista Timoroan, Padre Júlio Crispin. “Agora, tenke sura posibilidade atu selu nian, se ita-nia reseita iha ne’e bele selu dívida sira ne’e ka lae, ida ne’e mak importante.
Padre Crispin dehan, dívida ne’e normal ba estadu hotu-hotu, la’ós ba Timor-Leste de’it, no kuaze OJE husi Estadu barak, reseitas ida mak dívida esterna.
“Polítika uza dívida ne’e, ita tenke ser klaru iha ita-nia polítika empréstimu, ita foti dívida, ne’e garante bazikamente ho ita-nia reseitas finanseiru ba longu prazu,” Padre Crispin subliña.
Padre haktuir, kuaze estrada sira Timor halo ho osan dívida, no agora daudaun governu atu halo tan emprestimu hodi haluan Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, inklui dada Kabu Submarinu husi Austrália mai Timor-Leste.
Relasiona ho kestaun hirak ne’e, Ministru Finansas, Rui Agostu Gomes rekoñese dívida ne’ebé iha.
“Kona-ba dívida publika, ne’ebé ita iha daudaun ne’e, to’o iha 2020, ita-nia dívida publika $218 millaun. Portantu ida ne’e foin mak porvolta 14% husi ita nia produtu internu brutu, au-pasu ke FMI hatete katak kuandu ita to ona 40% husi ita-nia rasiu ne’e, maka ne’e perigu, ita foin 19%, portantu ita sei konsege jere,” Ministru Rui subliña iha ámbitu entrega proposta OJE 2022 ba Parlamentu Nasionál, Sesta (15/10/2021).
Rui hatete, dívida publika tinan ida ne’e nian, Governu tenta atu dezenbolsa millaun $70, no tinan oin mai millaun $50.
Rui hatutan, governu hola medida ida ne’e atu iha OJE 2021 ba oin foku ba investimentu iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no Kabu Submarino.
“Prosesu aprovizionamentu la’o daudaun, ita espera katak tinan oin komesa implementa, nune’e 2023 ita mós la-iha ona problema barak ho internet.
930 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :