Luta nain sira ne’ebé buka justisa ba Kazu rai Aimeti-laran ladauk to’o rohan, maski orgaun justisa iha rai laran “dukur no diuk” la hatudu justisa ho loloos. Órgaun tribunál no servidór povu ne’ebé profisaun kaer ba lia loos iha justisa hatudu komportamentu kontráriu ho sira ninia knaar.
Estrañu
Izia Augusta Ferreira kaben ho Eurico Jose Correia de Lemos iha Igreja Bekora, iha loron 22/7/1989 husi provínsia Timor-Timur, hafoin lakon iha referendum, 30/8/1999, sira rua halai tiha ba Indonézia tanba defende autonomia espesiál, hodi hela iha Timor (Kupan), to’o Eurico Lemos mate no hakohi iha Kupang, nu’udar sidadaun Indonéziu, iha loron 24/9/2009.
Repete, Eurico Lemos mate no hakoi iha Kupang, nu’udar sidadaun Indonéziu maibé deteta katak nian sertidaun óbitu halo fali iha Timor-Leste. Data emisaun, loron 24 fulan Juñu tinan 2010. Sertidaun óbitu RDTL hetan asinatura husi Xefe Departamentu Rejistu Distritu Dili, sra. Domingas Guterres da Silva Oliveira.
Sera ke Xefe Departamentu Rejistu Distritu Dili, Domingas Guterres da Silva Oliveira kona krime tanba autoriza sertidaun óbitu ba ema ne’ebé mate no haloot iha estranjeiru.
Detallu, Eurico Lemos mate no hakohi tiha iha Timor Kupang, nu’udar sidadaun Indonéziu, iha loron 24/9/2009, matebian Eurico nian kaben Izia Augusta Ferreira mai inventa tan fali Eurico Lemos nian kartaun de eleitorál– nu. 00456914, ne’ebé hetan asinatura husi STAE nian diretór Jerál Acilino M. J. T. M. Branco, loron 01/04 tinan 2014.
Augusta Ferreira nia aktu ida ne’e konsidera krime, tanba falsifika dokumentu hodi kontra Kódigu Penal (CP) nian art. 3030, nu. 1. nune’e tenke lori lalais sra. Izia A. Ferreira hodi submete ba investigasaun, tanba aktu ne’ebé nia pratika hafo’er Estadu RDTL nian instituisaun vitais, hanesan – STAE, DGSRN no tribunal ho alvu atu hamosu prejuizu ba Manuel Gusmão.
Haree hosi sekuensia mate asesu sertidaun mate no kartaun eleitorál komprova katak ita ninia orgaun administrative sira pratika duni atribui duni dokumentu nasional sein komprova ka la obdese ba lei no interese povu timoroan nian.
Presiza buka fukun, se maka fasilita kartaun eleitorál iha 2014 enkuantu ida ne’ebé ninia dadus monta ba kartaun eleitorál ne’e mate ona iha Kupang iha 2009. Aliende kartaun eleitoral, matebian asesu ona sertidaun mate (Óbitu).
Loloos, ita ninia tribunál bainhira halo julgamentu labele taka matan ba dokumentu legal sira, sa tan sidadaun ne’e hela iha Indonezia mate no haloot iha Indonezia no lei indonezia la autoriza ninia sidadaun dupla sidadania. Tanba ne’e orgaun relevante ho justisa presiza rigor iha sira ninia servisu, se lae bele estraga nasaun no monu ba mafia justisa ninia liman.
3,762 total views, 18 views today
Bele hare Video Seluk :