ADVERTISEMENT

SEMI-PREZIDENSIALIZMU HO MULTIPARTIDARIZMU IHA TIMÓR LADÚN KONTRIBUI BA ESTABILIDADE GOVERNATIVA

Timor Post - Opiniaun
  • Share
TOMÁS MARIA NUNES

Resumo

Haree ba ita nia situasaun sira-ne’e bele halo reforma polítika, semiprezidensializmu ba Prezidensializmu. Fasil ba Timór adota prezidensialismu tanba populasaun uitoan, mentalidade la dauk natoon liga ho diferensa sira, sei kesi metin ho istória, tradisaun nst.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ita bele iha konsensu adota sistema Prezidensializmu ne’ebé kompativel ho ita no a favor ba ita nia realidade.

 

Timór deklara nia proklamasaun indenpendénsia iha loron 28 novembru 1975 nu’udar nasaun independente ida (República Democrática de Timor-Leste).  Independénsia ne’e proklama unilateralmente hosi FRETILIN, maibé sorte aat mosu halo governu nia mandatu loron 9 de’it, hakotu hosi Indonézia nia invazaun iha loron 7 fulan dezembru, 1975. Ho hala’ok ne’e obriga timoroan sira otas ne’ebá tenke tubarai hasoru invazór nia okupasaun durante tinan 24 hosi 1975 to’o konsulta populár 1999. Ho ONU nia tulun harii Governu tranzisaun to’o Timór restaura nia independénsia iha loron 20 maiu, 2002.

Iha restaurasaun ne’e hametin nafatin ho República Democrática de Timor-Leste nu’udar Estadu Direitu Demokrátiku ne’ebé hatuur ho hala’ok ukun nian (sistema governasaun) Semi-prezidensiál ne’ebé mai kedas hosi 1975.

Sistema ne’e harii ho ai-riin haat nu’udar órgaun soberania Timor-Leste nian, tuir art. 67 KRDTL, mak hanesan, Prezidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunais, ida-idak hala’o nia knaar haktuir ba Lei-Inan Timor-Leste nian hanesan Prezidente Repúblika nu’udar Xefe Estadu no komandante supremu forsas armadas nian nomós iha tempu hanesan reprezenta Estadu iha rai-li’ur (CRDT, art. 74, no. 1 e 2). Parlamentu Nasionál nu’udar órgaun lejislativu no halo desizaun polítika iha rai-laran nomós liga ba rai-liur, fiskalizadór ba servisu governu nian nst, (CRDTL, art. 95).  Governu nu’udar responsável poítika ba ezekusaun iha administrasaun públika nasaun nian, (CRTDL, art. 103). Tribunais nu’udar orgaun judisiáriu ne’ebé administra justisa hodi garante justisa ba ema hotu, (CRDTL, art. 118).

Ho sistema checks and balances ne’ebé tuir loos garante kontrolu ida di’ak tebes no bele halo balansu ba knaar sira, maibé infelizmente ninia implementasaun la efetivu, basá ita haree hahú hosi governu dahuluk (primeiro governo) kedas moris ho konflitu no dezintendimentu entre órgaun sira, liuliu órgaun tolu hanesan Prezidénsia Republika, Governu no Parlamentu la kona malu ho di’ak. Ho situasaun ne’e hamosu krize iha laran hodi hakotu tiha mandatu 2002-2007 iha 2006. Nune’e, iha mandatu ida iha Governu Konstitusionál dala 3 ho Primeiru Ministru na’in 3 (DR. Mari Alkatiri, DR. José Ramos Horta no Eng. Estanislau Aleixo da Silva).

Realidade ne’ebé hatudu mós iha nasaun seluk ne’ebé adota multipartidarizmu hanesan

Brazil. Maibé sorte di’ak tanba Brazil ho sistema prezidensialista. Nune’e, susar loos partidu ida ukun mesak ka manán mesak iha eleisaun. Sei susar liután bainhira forma governu ho koligasaun hosi partidiu oi-oin ho prinsípiu no planu ne’ebé lahanesan.

Iha kontestu ne’e, presiza haree didi’ak fali lei sira hodi bele respeita prinsípiu demokrátku sira ho transparénsia, inparsiál no justu. Iha multipartidarizmu, presiza konsidera mós prinsípiu MAIS VOTADU atu nune’e respeitu ba lejitimidade votu populár. Ne’e katak, bainhira partidu ida manán eleisaun independentemente hosi maioria absoluta ka lae, nia mak iha direitu liu ba forma governu ho partidu ki’ik sira. Tenke iha klauzula ida hatete klaru katak, bele harii koligasaun maioria parlamentár maibé labele esklui (hasai) fali ida votus barakliu (mais votadu).

 

Tanbasá governu monu?

Ita-nia lei sira hasusar formasaun governu no fasilita hamonu governu. Liga ba ita-nia sistema no realidade ne’ebé iha, semi-prezidensializmu, iha órgaun tolu ne’ebé halo kontrolu ba malu mak kontrolu polítiku, subjetivu la’ós jurídiku ka kontrolu objetivu hanesan nasaun sira-ne’ebé adota sistema prezidensializmu). Ita-nia rain, órgaun tolu (ezekutivu, lejislativu no prezidénsia) mak halo kontrolu polítiku maka’as liu, kada órgaun ida la satisfeitu ho órgaun seluk nia polítika, nia desizaun, nia halo kontrolu polítika, i tanba sistema mak fo dalan, nune’e bele falun ho vingansa no ódiu liuhosi konrolu ne’ebé halo, hanesan purezemplu:

  1. Kontrolu hosi parlamentu ba governu: Bainhira parlamentu la satisfeitu ka la aseita governu nia kondusaun polítika, iha kazu maioria, bele hasai governu liuhosi vota kontra programa no Orsamentu Estadu nomós konvoka mosaun sensura hodi hamonu governu, (CRDTL art. 111 n.1). Iha 2017, VII Governu Konstitusionál, maioria vota kontra);
  2. Kontrolu hosi Prezidénsia Repúblika ba governu: bainhira prezidente la satisfeitu ho membru governu indijitadu balu hosi Primeiru Ministru, (CRDTL art.106.2) prezidente bele la nomeia, bele akontese, Prezidente nomeia balun tuir nia preferénsia polítika. Prezidente mós bele veto orsamentu ne’ebé mai hosi parlamentu no prezidente bele halo demisaun ba governu (CRDTL art. 86 al. G no al.C)
  3. Kontrolu ba malu hosi Prezidénsia Repúblika no Parlamentu: bainhira parlamnetu la aseita prezidente nia polítika no lideransa, parlamentu bele vota kontra pedidu saída de’it ne’ebé prezidente husu tanba tuir lei tenke hetan aprovasaun hosi Parlamentu

(CRDT, art. 95 aliña h). Parlamentu bele uza nia kbiit ida-ne’e hodi satan PR nia viajen Estadu nian. (kazu VIII Gov. Constitusionál rejeita beibeik PR nia pedidu autorizasaun).parlamentu mós bele uza nia kbiit maioria kualifikadu (2/3+1) hodi destitui ka halo impeachment ba PR. Nune’e mós, iha kbiit hanesan PR bele disolve PN tuir CRDTL, art. 86.f.

  1. Kontrolu hosi Prezidénsia Repúblika ba Governu; Konstituisaun bele regula kbiit legál hotu maibé interese polítika bele kebra liuhosi desizaun polítika sira-ne’ebé PR foti. Bainhira PR ho Governu la iha entedimentu polítika ida di’ak, bele hamosu impase polítiku no krize oioin iha rai-laran. Ida-ne’e akontese iha Primeiru Governu no ita mós bele haree momoos daudauk iha VIII Governu Konstitusionál.

Matenek-na’in balu polítika nian hosi Espanha, JUAN LINZ ho STEPAN dehan nasaun ne’ebé adota sistema semi prezidensializmu hetan risku boot ba estabilidade demokrasia, se bainhira líder entre órgaun rua ne’e (PR ho PM) la iha maturidade polítika natoon ba sira-nia diverjénsia sira. Hosi perspetiva ne’e lori nasaun ba konflitu tanba prezidente tradisionalmente iha podér konstituisionál ho forsa armada bele uza hodi ataka governu, provoka impase polítika, krize instituisionál, konflitu polítiku, ikusliu krize ekonomia (krize polítika no militár iha 2006).

Iha governu dahuluk lidera hosi FRETILIN ukun ho maioria kadeira 55, maibé primeiru ministru troka dala tolu. Governu tolu iha mandatu governasaun ida de’it. Iha eleisaun tuirmai, 2007, harii IV Governu Konstitusionál ne’ebé lidera hosi partidu CNRT, koligasaun maioria, felizmente governu ida-ne’e to’o rohan. (úniku governu ne’ebé ukun to’o mandatu ramata). VGK ho koligasaun lidera nafatin hosi CNRT, maibé infelizmente governu la to’o rohan mosu remodelasaun no reestrutura ba governu tanba mosu máljestaun, nepotizmu ne’ebé buras tebes iha governu. Partidu sira-ne’ebé hola parte iha governu maioria fó prioridade ba partidu no família iha baze nomós iha nasionál. Ikusmai, hamosu VIGK liuhosi remodelasaun governu. Ida-ne’e mosu tanba maihosi konsekuénsia multipartidarizmu ne’ebé hasusar partidu ida atu manán mesak.

Iha eleisaun parlamentár 2017, FRETILIN manán ho minoria no forma VII GK liuhosi koligasaun ho Partido Demokrátiku (PD) ho kadeira 30, maibé forsa polítika la to’o hodi hasoru deputadu maioria 35 hodi defende programa iha PN.

Ho kontrolu polítika ne’ebé maka’as hosi parlamentu hamate prematuramente VIIVK nia moris hodi ikusmai Prezidente Republika deside dissolve PN hodi konvoka eleisaun antesipada (CRDTL, 86 al. F) Iha rezultadu elesaun koligasaun AMP (Aliansa Maioria Parlamentár) mak manán hodi forma VIIIGK. Hanesan nasaun ne’ebe ho rejime semiprezidensialista partidu mais votadu ou koligasaun maioria mak iha lejitimidade indijita primeiru ministru hafoin ne’e primeiru minsitru propoin nia membru sira ba prezidente atu nomeia, (CRDTL, 106, 1 e 2). Iha nomeasaun ne’e PR nomeia balun no balun lae (pendente). Ho membru balun ne’ebé pendente ikusmai própriu integrantes hosi koligasaun vota abstensaun ba orsamentu hodi sumba iha parlamentu. Ho ida ne’e governu komesa naksobuk. Prezidente nu’uder xefe Estadu hola inisiativa halo dialógu ho entidade tomak inkluzivu partidu polítiku sira. Rezultadu diálogu hamosu opsaun tolu: 1) Eleisaun antesipada rekursu ikusliu. 2) Partidu polítiku sira atu halo movimentu polítika hodi hetan konsnsu iha Parlamentu, 3) Kona-ba PM mantein nafatin.

Liuhosi opsaun rua nian, hamosu koligasaun foun partidu CNRT, PD, KHUNTO, FM, PUDD E UDT liuhosi konferénsia. Partidu polítiku hirak-ne’e forma maioria hodi indijita sira-nia primeiru ministru. Hafoin proposta ba PR mabibé la iha resposta ruma ba proposta refere. Seraké PR hakarak atu koligasaun foun muda uluk meza iha PN? Ita la hatene. Mosaun sensura ne’ebé atu halo hosi koligasaun ne’e rasik mós la konsege tanba KHUNTU rejeita. Hahú hosi dezentendimentu hirak-ne’e hasusar liután koligasaun foun nia hakaran ba formasaun governu foun (IXgovernu). Bainhira la iha resposta hosi PR, mosu fali koligasaun ho entendimentu foun hosi partidu rua FRETILIN-PLP. Ho desizaun-laek hosi PR halo P. KHUNTO deside sai hosi koligasaun hakat ba koligasaun foun ne’ebé forma tiha ona hosi FRETILIN no PLP hodi hetan maiória.

Ho ida-ne’e aumenta tan tensaun politika até mosu destituisaun prezidente parlamentu nasionál iha loron 19, maiu 2020. Disputa poder iha parlamentu, até konflitu, hatudu imajen ladi’ak ba mundu, la afavór ba demokrasia no ba jerasaun tuirmai.

Ho faillansu hirak-ne’e maihosi kontribuisaun sistema multipartidarizmu no falta maturidade hosi ulun-boot polítiku sira. Nune’e, ha’u haree katak sistema ne’e la kontribui ba estabilidade demokrasia governativa, hamosu de’it mak impasse polítika, krize intituisionál to’o krize ekonomia.

Ho partidu barakliu sei haboot liu gastu orsamentu Estadu nian durante kampaña no hafoin manán hodi forma governu, tanba liuhosi formasaun governu ho partidu barak sei hamosu membru governu barak liután.  Ita haree, EUA (Estadus Unidus Amérika), rai ida boot tebetebes ho terseiru populasaun boot liu iha mundu no jeografikamente kuartu maiór país iha mundo, maibé iha partidu rua de’it (Republikanu no Demokrátiku) ho nia sistema prezidensialismu. Órgaun lejislativu sira metin tebes no ekonomia estavel nomós setór oioin dezenvolvidu maka’as. Ita tenke tau iha neon no laran katak bainhira iha estabilidade polítika no governativa mak nasaun bele dezenvolve. Tanbsá ita la bele hetan konsensu hodi halo altersaun ba artigu balu hosi CRDTL hodi adota sistema prezidensialismu? Tanbasá ita tenke kaer metin nafatin ba sistema ne’ebé la afavór ba realidade? Tanba iha nasaun ne’ebé adota sistema semi-prezidensialismu difísil tebes hetan governu ida estavel tanba kontrolu polítiku maka’as loos. Bainhira parlamentu (deputadu sira maioria) la aseita governu nia kondusaun polítika, nia lideransa no postura governu nian, sira sei vota kontra projetu ou konvoka mosaun sensura hodi hamonu governu. Tanba ne’e, dalan viavel liu mak sistema Prezidensialismu. Iha sistema ne’e Prezidente presiza de’it iha kbiit negogosiasaun atu konvense parlamentu atu afavór ba projetu governu nian, tanba hosi parlamentu halo kontrolu ba governu sei halo de’it ho kontrolu objetivu no jurídiku. Maski parlamentu ho governu iha diverjénsia polítika, sei la implika governu nia mandatu bainhira prezidente la komete krime de responsabilidade, (kestaun jurídika).

KONKLUZAUN: Haree ba situasaun sira-ne’e bele halo reforma polítika, semiprezidensializmu ba Prezidensializmu. Fasil ba Timór adota prezidensialismu tanba populasaun uitoan, mentalidade la dauk natoon lida ho diferensa sira, sei kesi metin ho istória, tradisaun nst.

Ita bele iha konsensu adota sistema Prezidensializmu, iha parte balun ne’ebé afavór mak, haree ba realidade, ezemplu;

Prezidensialismu: Prezidente mak propoin nia membru governu no nia mak nomeia. Prezidente reprezenta Estadu iha rai-li’ur no iha rai-laran reprezenta governu (xefe órgaun ezekutivu). Sei la iha impase polítika nabanaba hodi hamosu krize, tanba hosi parlamentu halo kontrolu ba governu, sei halo ho kontrolu objetivu, jurídika, maski parlamentu ho governu iha diverjénsias polítikas, la satisfeitu kondusaun, politika governu nian, maibé parlamentu la naran hatun governu se bainhira governu la komete krime de responsabilidade. Iha-ne’e, prezidente/governu presiza de’it kbiit negosiasaun atu konvense iha parlamentu hodi afavór ba projeitu governu nian. Ha’u hanoin, klaru ke sistema ida la perfeitu maibé haree ba realidade Timór nian hanesan nasaun foun ne’ebé mai ho istória ne’ebé la hanesan ho nasaun seluk. Ita-nia líder sira ladún iha maturidade polítka ne’ebé di’ak, sei kesi metin ho istória nst. Di’akliu halo reforma polítika, fasil atu kontrola. Ita adota tuir Portugal maibé ita-nia realidade la hanesan. Nasaun balun liuhosi reforma politika oioin, purezemplu Brazil, liuhosi Monarquia-Prezidensialista Parlamentaristarísta no fila fali ba Prezidensialista no halo nia ekonomia la’o di’ak tebes dala ruma mak iha inseguransa jurídika maibé ladún implika ba ekonomia. Se ita-nia estabilidade demokrasia multipartidarísmu iha Timór mak la’o di’ak karik oras ne’e ita foin iha kuartu governu konstituisionál no ita-nia ekonomia iha progresu maka’as no infraestrutura báziku la’o di’ak, nst.  Maibé infelizmente, instabilidade demokrásia jere krize oioin halo ita tatidik iha fatin no la sai hosi problema polítika. Ida-ne’e afeta tebes ba dezemvolvimentu nasaun nian.

OBRIGADO. 

TOMÁS MARIA NUNES – OPINIÃO PESSOAL- UBERLÂNDIA, JUNHO 2020.

 3,491 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “SEMI-PREZIDENSIALIZMU HO MULTIPARTIDARIZMU IHA …” A few seconds ago
Lee Mós :
ATUÁL: Ministru Justisa Hakotu Iis Hafoin Monu iha Aeroportu

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No