DILI—Prezidente Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL), Almério Vila Nova, informa katak organizasaun ne’e submete ona dokumentu-rua ba iha PN. Primeiru Konvensaun-190 ne’ebé ko’alia kona ba eliminasaun violénsia no asédiu iha mundu traballu, dokumentu segundu kona ba ezbosu saláriu mínimu.
“Kestaun traballadór ne’ebé importante tebes iha Konvensaun 190 ne’ebé espesífiku ba violénsia bazeia ba jéneru iha mundu traballu liuliu iha servisu fatin. Agora ita hakarak promove konvensaun ne’e ba ema hotu iha Timor-Leste atu entende,” hatete Almério iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/12).
Nia subliña mós kona ba luta igualdade renumerasaun ko’alia kona ba saláriu mínimu, tanba haree situasaun ekonomia ohin loron ne’e feto barak mak simu renumerasaun ki’ik tebes kompara ho mane.
“Kuandu ita ko’alia fali ba jerál entaun feto ho mane sofre hotu ba situasaun saláriu ohin loron,” hateten Prezidente KSTL.
Nune’e mós iha setór públiku funsionáriu barak saláriu ki’ik ho montante 115.00 USD, hanesan ho traballadór sira ne’ebé servisu iha setór privadu sira.
Kompara ho nasaun seluk sira nia Estadu ka Governu la halo ratifikasaun ba saláriu mínimu hodi sai problema iha nasaun ne’e. Liuliu liga ho inflasaun ne’ebé prejudika ba kapasidade sosa populasaun nian iha merkadu.
“Maibé iha TL ita nia governu sente ida nee hanesan bain-bain. Governu la sente ema lubuk ida iha kontu ne’ebá ho saláriu 115 USD molok fulan oin mai atu simu fali saláriu nia deve uluk tiha ona entaun tenke taka fila fali,” fundamenta Almério.
Nia mós nota katak, durante ne’e violénsia doméstika barak mosu iha Timor-Leste liga ho problema ekonomia. Tanba ne’e, Governu hakarak kontra violénsia doméstika bazeia ba jéneru, bele loke empregu barak no saláriu mós tenke reflete ba realidade moris, oinsá família ida atu dezenvolve sira nia moris, liuliu iha area edukasaun, saúde no seluk tan.
“Tanba bainhira mosu dezigualdade iha saláriu mak sei afeta ba to’o iha família barak no bele hamosu problema sosiál ne’ebé bele komplikadu liu tan iha sosiedade nia laran,” argumenta nia.
Nune’e nia husu ba Parlamentu Nasionál no Governu-IX atu konsidera situasaun ne’e, liuliu iha fulan ikus ba tinan-2023 nian.
“Tanba husi observasaun família barak mak sofre tebes ikus halo oan sira mak tenke abandona eskola, hodi ajuda fa’an sasán iha dalan ninin ka iha merkadu hodi ajuda nesesidade ekonomia família nian, no balun deside oho aan no balun halo krime oin-oin tanba sofre ba moris,” aponta Almério.
Saláriu mínimu entrada em vigor ne’e iha 2012, maibé too ohin loron seidauk iha revizaun ba saláriu mínimu, tuir loloos kada fulan-neen ka tinan ida tenke halo revizaun, bainhira mosu inflasaun iha merkadu.
“Dokumentu ne’ebé ohin KSTL hato’o mai ne’e tinan-tolu ba kotuk hato’o ba Governu ho 150 dolar ne’e liu husi peskiza no husi akordu ida husi parte Governu, PN, ho KSTL asina hamutuk, maibé agora nee inflasaun sa’e lahanesan ho tinan 3 ba kotuk,” hakotu nia.
Entretantu, jornalista Timor Post tenta atu halo konfirmasaun ho reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál maibé lakohi fó komentáriu ba asuntu refere.
606 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :