ADVERTISEMENT

Ramos Horta: “Nicolau-Xanana Mak Arkhitektu ba Loron Historiku”

Timor Post - Internasional
  • Share
Premiadu Nobel da Paz, Ramos Horta

(Reportajen Rosa Garcia)

DILI (Timor Post) – “Loron 5 de Maiu 1999 no loron 30 de Agostu 1999, inklui 20 de Maiu, ne’e ligadu ho matebian Nicolau Lobato no maun boot Xanana Gusmão, sira mak arkhitektu ba loron istoriku sira nee,” afirma Lauredao Nobel da Paz, Jose Ramos Horta ba Timor Post, Kuarta (05/05) Via WA.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ramos Horta hateten, Nicolau Lobato Primeiru architektu hamutuk ho avo Xavi (Francisco Xavier do Amaral red), mas iha 1981 -1999 maun boot Xanana mak hahú dirije luta iha ai-laran. Dirije hosi Cipinang, Salemba, foti Timor nia naran, e lori Indonézia ba negosiasaun to’o referendum.

Senior diplomata ne’e subliña, iha luta Timor ba ukun-an iha área diplomátiku konta mós ho apoiu hosi Portugal, ita rejista agradese Portugal nia kompromisiu, nia diplomasia, maibé ita mós sauda Prezidente BJ Habiebie ne’ebé simu todan hodi Soeharto iha nia hatudu nia korajen simu referendum iha Timor Leste, agradese mós paises sira seluk, Uniaun Europeia, Australia, Nova Zelándia, Estadu Unidos da Amerika, liu-liu Biil Clinton.

Lee Mós :
Lú Olo Konkorda ona Lista Embaixadór Timoroan Na’in-Sia ne’ebé Governu Propoen

“Ohin 5 de Maiu ha’u hakru’uk ba sira hotu-hotu, hakru’uk ba maun boot Xanana, ha’u hatene sei ita laiha lider ida hanesan nia, ho vizaun ho matenek, ho korajen hanesan maun Xanana, referendum la akontese”, subliña hodi fó ezemplu nasaun sira seluk ne’ebé luta to’o tinan naruk seidauk hetan oportunidade hanesan, povu Sarawi, povu Sahara no povu Palestina.

Akordu 5 de Maiu

Senior Diplomata, Jose Ramos Horta informa, loron ohin 5 de Maiu, loron ne’ebé tinan 20 resin liubá, Indonezia, Portugal, Nasoens Unidas ( ONU) halo akordu, para realizasaun konsulta popular 30 de Agostu, maibé antes to’o akordu ne’e, 5 de Maiu, kombantente, rede klandestina, igreja, frente externa tenke servisu tinan 24 nia laran.

“Liu-liu sira be iha foho, iha ai-lran, iha sidade, estudante sira ba Bali ba Jawa, mobiliza opiniaun públiku, mós iha Indonezia ,ami ne’ebé iha liur, ida-idak mak hatene iha tinan 24 nia laran nia halo saida, mandatu ne’ebé ami simu atu ba liur mandatu mai hosi Nicolau Lobato, atu reprezenta luta iha liur”, afirma nia.

Lee Mós :
Governu-ILO Diskuti Fó Formasaun ba Profesór ETV Sira

Tuir Horta, situsaun sira ne’e konfirma ita ida-idak nia konsensia, honestidade, humildade hodi hateten saida mak ita ida-idak halo tinan 24 para tane luta heroik iha rai laran.

“Nicolau Lobato mate iha kombate, tinan ruma liu tiha maun Xanana mak kaer kuda tali, mak kaer luta, re-organiza fretilín, komité Central mate mohu kuaze hotu-hotu , re-organiza FALINTIL tanba ita nia kombantete maioria mate, lakon, e hahú maun Xanana nia lideransa luta maka’as fila fali, hau rasik iha liur hamutuk ho Sr, Agio, Ines Almeida, Abel Guterres e seluk tan, iha mundu ami buka foti lideransa laran nia naran, halo kampanye, promosaun maun boot Xanana nia naran, nia lideransa, Nino Koni Sanatan ba elementu sira ne’ebé iha laran, kaer kilat ou lidera iha rede klandestina”, informa nia.

Horta Subliña, iha momentu ne’ebá nia mós halo promosaun ba Igreja katóliku nia naran, kontribuisaun ba luta, nia rasik ba iha Norwegia halo promosaun diskretamente.

“Ladún ko’alia barak, koalia kona ba Igreja nia papél iha Timor-Leste, Amu Bispu nia papél iha Timor-Leste, ita to’o iha Maiu 1999, akordu 5 de Maiu, historiku ne’e tanba avo nana nia matenek, maun boot nia visaun”, afirma tan nia.

Lee Mós :
Governu Repúblika Indonézia Entrega Ró Ambulánsia ba Timor Leste

Loron 5 de Maiu ne’e tuir Laureadu Nobel da Paz ne’e, lideransa hanesan maun boot Xanana importante, keta haluha ida ne’e.

“Momentu ne’ebá hahú kedas iha Janeiru 1999, violénsia komesa hahú, violénsia ne’e organizadu para obriga Portugal, ONU hakiduk tiha hosi negosiasaun, tanba barak hateten kondisaun laiha atu halo referendum. e Portugal rasik, Nasoens Unidas rasik hakarak atu halo adiamentu. Sira ba hasouru malu ho maun boot Xanana iha Jakarta, e maun Xanana tuku meja hateten, lae, referendum ba oin, povu luta, mate tinan 24 nia laran, la’ós agora tanba violénsia ita hakiduk fali, husik oportunidade únika ida nee”, haktuir Horta.(Lee notísia seluk iha Timor Post)

 2,013 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Ramos Horta: “Nicolau-Xanana Mak Arkhitektu ba …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No