ADVERTISEMENT

Expo CIIE, Produtu TL Tama Kompete no Simu Ho di’ak Atraves FTZ

Augusto Sarmento - Ekonomi · Ekonomia · Internasional
Jornalista : Augusto Sarmento
Source News
  • Share
Emprezaria Bei Lei (Angelina) hosi Timor (Shanghai) International Trade Co.ltd Hamriik hela iha paviliaun Timor-Leste ninian iha ámbitu China International Import Expo CIIE 2023 iha Zona Komersiu Livre (Free Trade Zone FTZ) iha Pudong Shanghai, 9 Novembru 2023.

SHANGHAI – Tuir estimasaun, paviliaun empreza Timor (Shanghai) Internationál Trade Co.ltd atende bainaka besik 50.000 iha sira ninia fatin. Aleinde promosaun, komersializa mós sira ninia mellor produtu komersiál produs hosi materia prima Timor-Leste ninian, durante expo.

Toos na’in iha Timor-Leste merese simu orgullu, basá, rezultadu hosi toos-nain sira ninia liman, hosi sira ninia kintál iha Timor-Leste mosu iha exibisaun China International Import Expo (CIIE) 2023 via Koneksaun global (Global Hub) zona komérsiu livre (Free Trade Zone) FTZ iha Pudong, Shanghai.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Iha ámbitu expo, jornalista Timor Post ba direta iha lokál atividade iha National Exhibition and Convention Center iha Shanghai, hosi loron 04-10 Novembru. Maski estudu internasionál alista hanesan nasaun kiik no kiak iha kontinente Asia no mundu, Expo CIIE 2023 dezafia agrikultor timoroan-sira, eventu mundial ne’e loke dalan no fó eseperansa Timor-Leste ninia produtu bele kompete, espesial merkadu Xina hanesan kliente no konsumidor boot anivel merkadu komersiu mudial.

Paviliaun ofisiál hosi nasaun Timor-Leste laiha, pur ezemplu hanesan maioria nasaun partisipante iha eventu ne’e paviliaun ofisiál organiza hosi kada embaxada ne’ebé detaka iha Xina, iha biban ne’e hosi Timor-Leste laiha reprezentasaun ruma hosi governu.

Maski nune’e, Timor-Leste ninia identidade aprezenta hosi empreza mista Timor (Shanghai) International Trade co,ltd ne’ebé tidin pavialiaun iha entrada edifísiu (Hall 1.2 espesífika ba produtu agrikola). Produtu tolu maka empreza lori ba iha exibisaun maka (1). Kafé popular tebes ema rihun resin maka mai homeu no sosa durante expo, (2). kosmétika kokonuit oil, (3.) temperus Black Paper.

 

Timor-Leste no Shanghai

Bandeira Repúblika Demokratika de Timor-Leste (RDTL) hamriik metin no tahan nakloke tuir anin ninia huu iha Zona Komersiu Livre ka Free Trade Zone (FTZ) iha area Pudong Shanghai.

Distansia, karik semo direita hosi Dili ho aviaun, uza oras lima viajen tuir Air Mails Calculator identifika hosi Aeroprotu Internasional Prezidente Nicolau Lobato ba Aeroprotu international Hongqiao kuaze kilometru 4421. Expo Tinan ida ne’e uniku Jornalista Timor Post nu’udar sidadaun Timoroan ne’ebé lao dook hodi sikat iha ema millaun resin ninia leet durante expo.

Lee Mós :
Foos Subsidiu "Dollar" ba Nasaun Viziñu

Governu la kusta doit metan ida, Empreza Timor (Shanghai) International Trade Co, ltd merese hetan respeitu hosi estadu timor basá, úniku empreza rai-liur harii paviliaun promove Timor-Leste ninia identidade no produtu.

Pavialiaun Timor nian ne’e bele dehan medida kiik tebes, 4×4 metru kuadradu, la augenta simu ema barak hodi konversa, promove produtu, ka halo exibisaun video ruma kona-ba Timor-Leste. Ho espasu kiik, empreza uza ema besik na’in 10, hodi fadigadu promove produtu, fadigadu produs kafe ba bainaka, fadigadu ba simu no fó volta osan, ekipa la biban atu han no deskansa.

Ho haksolok no orgullu sikat iha movimentu ema millaun resin ninia leet to’o duni iha paviliaun empreza Timor (Shanghai) International Trade Co.ltd ne’ebé promove identidade hanesan bandeira RDTL, tais koor RDTL rua, ai pahat  modelu lafaek. Espasu refere la boot kuaze medida 4X4 metru kuadradu, kiik tebes, ne’eb’e sikat ho nasaun boot sira hosi Europa no Amerika no Áfrika ninia leet.

  

Global Hub, Free Trade Zone

Koneksaun global (Golab Hub) hanesan area ne’ebe dedika espesial ba ansaun sira hotu tama iha Zona Komersiu Livre Free Trade Zone Shanghai, sai hanesan zona komersiu livre dahuluk iha Xina.

Global Hub FTZ sai ona marka ida hosi prosesu komersiu livre liga interkoneksaun estratejia rota sinturaun “One Belt One Road”

Aleinde ne’e komérseiu Silk Road E-commerce kontinua ba iha Waigaoqiao FTZ, sai pontu atensaun komersiu internasional Xina ninian ne’ebé ho nakloke hodi importa produtu ba merkadu Xina no esporta produtu Xina ba merkadu railiur. Espasu Global hub’ mai ho filozofia halo buat hotu ho efisiente hafasil iha kooperasaun ho nune’e haforsa ekonomia entre nasaun sira hotu.

Iha Zona Komérsiu Livre (Free Trade zone (FTZ), Pudong haree hetan bandeira RDTL hamriik sikat iha bandeira nasaun boot sira hosi Europa Arabe no Latin Amerika Afrika, Amerika no Europa sira ninia leet.

Lee Mós :
Expo CIIE, Xina Kontinua Espresa Vontade Dudu Ambiente Ekonomia Global

Iha FTZ ne’e Timor-Leste sikat iha paviliaun hosi Mongolia, Pakistaun, Tailandia, rejiaun Xina ninian Taiwan. Sikun seluk, iha nasaun boot sira hosi Europa hanesan Italia, Gresia, Fransa, Alemaña, Kanada inklui nasaun viziñu Austrália etc. Iha espasu FTZ, iha sala reuniaun, sala de komersializasaun as vezes produtu Timor-Leste faan via online ka livestreaming mós iha zona FTZ ne’e.

Deskursu Prezidente Xi Jinping

Iha ambitu abertura, Ema numeru iha Xina, Xi Jinping haktuir Dezde CIIE hahu hosi 2018, haforsa ona merkadu boot iha Xina hodi priense plataforma ba buska ka prokura komersiu internasionál, promosaun investimentu, interkámbiu povu ho povu hodi loke kooperasaun no hodi kontribui pozitiva ba dezenvolvivmentu ida foun hodi dudu ekonomia mundu ba mudansa.

Prezidente Republika Populár Xina ne’e enkoraja katak la lakon momentu atu rekupera ekononia mundu, presiza maka soliedariedade kooperasaun entre nasaun hotu-hotu. Merkadu Xina sai oprtunidade ba dezenvolvimentu global, firme avansa nakloke ho estandarte ida as hodi dudu ekonomia global ne’ebé inkluzivu balansu no benefisia parte hotu.

Dezde 2018, expo CIIE sai fatin espozisaun pameran foun ho paradigma rasik katak CIIE sai plataforma ida ho estandarte as no nakloke ba hotu-hotu. Tinan kotuk edisaun dalimak, Expo CIIE fó espasu ba nasaun 131 no organizasaun internasional, Produtu foun besik 2000, teknolojia no atendimentu servisu hahú kombina no intende-malu hodi estima ba osan besik biliaun USD 350.

Tinan ida nee, edisaun daneen, marka rekord foun partisipasaun global 289, empreza boot 500 lideransa industria mundu hola parte. Espasu exibisaun liu hosi 3400 no pesoal profesional 394.000 rejistadu partisipa. Kapital no merkadu Xina loke oprtunidade boot, partisipante sira barak mai hosi nasaun 154, rejiaun sira organizasaun internasional inklui nasaun dezenvolvi mediu no sub dezenvolvidu sira.

Marka Istória CIIE 2023

Amérika

Ámbitu Expo, Empreza kímiku jigante Dow asina nota entendimentu ho empreza Xina ZKH Group Limited. Dow sei fornese ba ZKH produtu silicone ho valor millaun USD 300 hodi fan via Plataforma online. Tinan ida ne’e espasu paviliaun 200 prienxe hosi Estadus Unidus iha area Saúde no teknolojia hanesan semiconductors, ekipamentu medikál, karreta elétriku, kosmétika, no produtu sira seluk tan hosi 17 barak mos hosi agrikultura no indústria alimentár.

Lee Mós :
Xefe Estadu ho Delegasaun Vizita Korea Súl no Singapura

Portugal

Luis Costa, Portugal ninia konsúl asuntu ekonomia no komersiu iha Shanghai, hatete China International Import Expo (CIIE) fó oprtunidade ba Portugal ho Plataforma ida ne’e hodi hatudu ka promove produtu kualidade hosi Portugal ba mundu. Portugal Partisipa dezde edisaun dahuluk CIIE 2018,  no fiar katak sei haburas tan relasaun komérsiu entre Xina ho Portugal.

Indonesia

Embaixadór Indonesia Ba Xina, Djauhari Oratmangun durante hala’o Exibisaun Indonesia iha China International Import Expo (CIIE) daneen, lori ba iha meja leten produtu industria bebidas asukaradas ba komersiu global merkadoria no inevestimentu. Hanesan nasaun membru ba Belt and Road Initiative, Indonesia kolabora ho Xina iha area oi oin atinje ona susesu lubuk, Nasaun Indonesia promove Bebidas, aimanas no hahan ba manu nian.

Austrália

Bazeia ba Australian Trade and Investment Commission (Austrade), tinan ida ne’e númeru exibisaun Australia ninian iha CIIE marka record ba 250. Hosi video publika hosi konta ofisial WeChat Austrade, Ministru komérsiu no Indústria Don Farrell sita katak expo CIIE hanesan oportunidade ba Australia atu aprezenta mellor produtu.” Nota katak Xina sai Australia ninia parseiru boot iha negosiu, konta iha deit tinan fiscal 2022-2023 iha kedas valor osan Biliaun dolar Australia AUS 300 ( kuaze biliaun USD 193.2), ou 1.4 triliaun yuan (Moeda Xina nian). Montante ne’e hatudu Australia ninia total sasan no servisu esportasaun ba mundu, Xina maka sai merkadu boot da neen hosi investimentu direta.

 3,210 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Expo CIIE, Produtu TL Tama Kompete no Simu Ho d…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No