DILI (timorpost.com)—Parlamentu Nasionál liu husi Prezidente Bankada PD, Antonio da Conceição “Kalohan” duvida ho kadoras mai Timor-Leste.
“Iha konviksaun ba kadoras mai TL ka lae?, pergunta direta ho liga mós ba ita-nia debate sira ne’ebé la’o hela, ligadu ba kestaun tékniku ne’ebé maka iha mudansa fatin, depois prosesu dezenvolvimentu kosta súl izoladu ne’ebé maka agora daudaun ita ko’alia. Kuandu ita ko’alia kosta Súl ne’e, dezenvolvimentu integradu Suai no Beaco no Betanu,” Hateten Kalohan liu husi Audiénsia públika no Ministériu Petroleum no Rekursu Minerais iha sala Plenária Parlamentu Nasionál, Kinta (30/11).
Prezidente Bankada ne’e haktuir, husi Projesaun ne’ebé mai hodi fó esperansa katak Tasi ne’e pertense ba rikusoin Timor-Leste, tanba Ministériu ne’e hanesan fonte ba moris nasaun nian no fó esperansa ida mós ba povu.
“Ohin loron ne’e ita ko’alia nafatin de’it ida Betanu ninia, tanba ne’e mak ha’u hakarak atu repete fila fali saida maka iha fatin ida ne’e, atu ministru altura mós tama iha ekipa negosiador ba tratadu mar de Timor. Ne’ebé maka iha fatin ida ne’e duni mak ita halo kompromisu ho prosesaun kalendáriu ida para dehan ita atu fa’an mina ka fa’an gas,” salienta nia.
Nia subliña, setór petrolíferu mak dezenvolvimentu nasaun ne’e atu la’o ba oin ne’e. Tanba ne’e, presiza duni kadoras ne’e mai hodi halakon tiha duvida ne’ebé durante ne’e iha públiku.
Iha sorin seluk, Deputada Bankada Fretilín, Cristina Ribeiro, apresia ho servisu Ministériu Petroleum no Rekursu Minerais (MPRM), ne’ebé kontinua programa husi governu anterior nian.
“Ha’u em prinsípiu apresia tebes ho Ministru nia servisu ne’ebé maka asegura kontinuidade ba servisu ne’ebé maka di’ak, no servisu ne’ebé halo husi governu anterior too ohin loron. Ha’u mós akompaña aprova ona konseitu estudu ne’ebé maka atu halo entre ita nia konsórsiu sira hodi asegura opsaun ne’ebé mak di’ak mai Timor-Leste,” apresia nia.
Nia mós husu para konseitu úniku ne’e Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais, asegura hodi bele lansa lori greater sunrise mai Timor-Leste.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Ministru Petróleu Rekursu Minerais, Francisco Monteiro hatete, atu dada kadoras mai Timor-Leste ne’e presiza polítika, ida ne’e mak importante hodi atinji objetivu ne’ebé durante ne’e povu hein.
“Ha’u sente ita iha razaun hotu-hotu para ita bele iha konviksaun ida ne’e, tanba rikusoin ne’e rasik, ita bele dehan maioria monu iha ita nia kontrolu, ita nia jurisdisaun nasionál, maski husi tratadu ne’e iha rejime espesífiku ida maka trata hela,” esplika nia.
Ministru fundamenta, Timor-Leste iha forma rua, ida parte jurisdisaun territorial ho prezensa entidade komersiál, no forma seluk mak polítika.
Tanba ne’e, Ministériu hamutuk ho entidade iha kometimentu atu dada kadoras ne’e mai Timor-Leste, maski iha buat barak ne’ebé sei kompleta, liuliu kona-ba planta LNG no seluk tan.
987 total views, 6 views today
Bele hare Video Seluk :