ADVERTISEMENT

OPINIAUN LEGÁL KONA-BÁ DEKLARASAUN PRESIDENTE REPÚBLIKA FÓ KONFIANSA BA PARTIDU PLP, KHUNTU NO FRETELIN HODI MANTEIN OITAVU GUVERNU KONSTITUSIONAL

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Introdusaun

Depois de realizasaun meza kabuar (redonda) entre Presidénte da Repúblika no lideransa historiku no partidu polítiku sira iha edifísiu palásiu presidensial. Defini konkluzaun ba dialogo ne’e Presidente da Repúblika dekreta ho pontu tolu mak hanesan;

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


  • Mantein Primeiru Ministru iha oitavu governu konstitusional
  • Atu partidu polítika sira atu bele halo movimentu ka buka malu
  • Elisaun antisipada (nu’udár alternativu ikus).

Ho ida ne’e, partidu CNRT kumpri pontu daruak nian no deside hodi halo movimentasaun ho partidu sira seluk, nune’e partidu CNRT konsege halo konferénsia no asina akta koligasaun ho partidu lima(5) seluk (PD, KHUNTU, PUDD, FRENTE MUDANSA no UDT).

Bazeia ba koligasaun entre partidu ne’en (6) ne’e ho intensaun maka atu forma nonu guvernu konstitusional. Maibé iha tempu ne’ebé hanesan partidu PLP no FRETELIN mos halo movimentasaun ho intensaun atu mantein pontu dahuluk deklarasaun Presidente Repúblika nian, tambá Timor-Leste hanesan estadu ida demokrátiku nune’e partidu KHUNTU deside atu mantein oitavu governu konstitusional, nune’e partidu KHUNTU liu husi nota de intendimentu ba hamutuk ho partidu PLP no FRETELIN.

Ho nune’e Presidénte Repúblika aseita no deklara iha loron selebrasaun ba proklamasaun independénsia RDTL ba dala sanolu resin ualu (VIII), ho deklarasaun ne’e halo ema públiku tomak sai prukupa no mosu duvida bo’ot tebes, katak VIII Governu ne’e forma husi partidu CNRT, PLP no KHUNTU. Maibé kontinua fali ho partidu FRETELIN, PLP no KHUNTU, nune’e kria tebes tendénsia ba partidu CNRT no nia aliadu sira.

Tambá ne’e, bainhira iha ona tendénsia maka sei laiha intendimentu polítika no konsensus polítika iha governantes no mos iha oitavu governu konstitusional. Partidu polítika sira mai ho nia adversáriu politika oi-oin oinsa atu bele atinji objetivu ba hetan poder, mezmu nasaun iha hela estadu emerjénsia nia laran hodi  luta ba halo prevensaun ba situasaun inbijivél (pandemia corona virus, COVID-19).

Ho situasaun inbijivél ne’e maka Governu haktuir ba Dekretu Presidénte  da Repúblika  númeru 29/2020 loron ruanolu resin hitu fulan Marsu, hodi aprova medidas ba ezekusaun husi deklarasaun estadu de emerjénsia durante loron 30 nia laran komesa valida hahu husi oras 00:00 loron rua nolu resin ualu fulan Marsu to’o oras 23:59 loron ruanolu resin ne’en fulan Abril tinan 2020.

Dekretu Governu nian ho númeru 3/2020 loron ruanolu resin hitu fulan Marsu kona-bá medidas ba aplikasaun husi deklarasaun estadu de emerjénsia nian iha loron rua nolu resin hitu tinan 2020, liu husi dekretu lei númeru 32/2020, Presidénte da Repúblika promulga ba estensaun estadu de emerjénsia durante loron 30 hahu valida husi oras 00:00 loron rua nolu resin ualu fulan Abril to’o loron ruanolu resin hitu fulan Maiu tinan 2020.

Objetivu ba estensaun estadu de emerjénsia ne’e sai nu’udár dalan ka meius ne’ebé mak diak liu hodi bele halo prevensaun no kombate pandemia COVID-19. Deklarasaun husi estadu emerjénsia abranje territóriu nasionál tomak ho fundamentu hodi hado’ok sidadaun hotu-hotu hela iha Timor-Leste ho kalmidade públika.

Lee Mós :
Loron 30 Agostu 1999 Timor-Leste Nia Determinasaun Hili Dalan Ba Ukun Rasik-An

Bazeia ba estadu de emerjénsia ne’e Governu mak aplika, tambá orgaun ida ne’ebé ezekutivu ida iha estadu RDTL nian,  entaun ba aplikasaun estadu de emerjénsia sei iha medidas ruma ne’ebé mos reguladu iha lei. ho nune’e Governu aprova dekretu lei númeru 8/2020 loron 30 fulan Abril, kona-bá medidas ba ezekusaun husi deklarasaun estadu de emerjénsia.

 

Formulasaun Problema

Preukupasaun públiku kona-bá deklarasaun husi Presidénte Repúblika nian ne’ebé hodi fó konfiansa ba partidu PLP, KHUNTU no FRETELIN atu kontinua mantein no viabilija oitavu (VIII) guvernu konstitusional tuir konstituisaun no prosedimentu legál ka lae?

Matéria Legál

Matéria legál ne’ebé uza ba iha asuntu  deskritu mak hanesan; konstituisaun RDTL, Lei Partidu Polítika, akta koligasaun, dekretu Presidente Repúblika kona-bá partidu PLP, KHUNTU no FRETELIN atu kontinua mantein no viabilija oitavu (VIII) guvernu konstitusional, dekretu Presidente Repúblika ba aplikasaun estadu emerjénsia no dekretu lei ba aplikasaun medidas husi deklarasaun estadu emerjénsia nian.

Baze Legál

Refere ba deklarasaun Presidente Repúblika nian ne’e nune’e sei hakru’uk ba baze fundamental sira ne’ebé iha nia relevansia mak hanesan Konstituisaun artigu 2 o, 74 o, 77 o, 86 o,100 o, 103 o, 106 o, 108 o, 109 o, 112 o, art 9o husi Lei nú. 3/2004, artigu 16 o husi rejimentu parlamentu nasional, akta koligasaun no nota de intendimentu.

 

Faktu no Kronólogia

Komesa husi tinan 2018 formasaun oitavu (VIII) governu konstitusional liu husi koligasaun partidu CNRT, PLP no KHUNTU husi elisaun antisipada. Hafoin de formasaun governu, membru governu nain sia(9) la konsege hetan pose husi Presidente da Repúblika, halo governu ne’e inkompletu iha nia mandatu ka ukun.

Mezmu nune’e Primeiru Ministru konsege elabora no aprezenta programa no orasamentu gerál estadu tinan 2019 ba iha Parlamentu Nasional, maibé programa no orsamentu refere la konsege hetan votus maioria ka vota kontra husi deputadu presentes iha plenária. Nune’e orsamentu refere retiradu iha Parlamentu nasionál hodi bele ba halo revizaun tuir rekomendasaun sira.

Entretantu oitavu governu labele viabilija ona tambá membru governu inkompleta no orsamentu sumba ka la hetan aprovasaun husi maioria deputadu sira, nune’e primeiru ministru aprezenta nia pedidu demisaun ba Presidénte da Repúblika, maibé Presidénte da Repúblika la dekrata ba karta pedidu demisaun refere. Tuir mai Presidente da Repúblika uza nia kompeténsia hodi konvida  entidades hotu-hotu ho objetivu atu bele rona opiniaun sira.

Nune’e iha tinan 2020, Presidente Repúblika konvoka dialogu ka meza redonda hodi konvida lideransa partidu no lideransa historiku nian, konkluzaun ba dialogu ne’e Presidente  Repúblika fó opsaun tolu ba partidu politíka sira. Nune’e partidu CNRT  hamutuk ho nia aliadu sira konsege forma koligasaun no apresenta ba Presidente. Entretantu  partidu  FRETELIN mos konvoka atu halo koligasaun ho partidu PLP no konvida mos KHUNTU.  Ne’e duni  koligasaun ne’ebé mak CNRT lidera  la kontinua no retira fila fali. Ikus mai KHUNTU deside atu mantein iha oitavu governu konstitusional no apoiu husi FRETELIN no PLP rasik.

Lee Mós :
“Wakaf Politik: Menjadi Pemimpin Untuk Semua”

Tambá ne’e iha loron proklamasaun independénsia Timor-Leste ba dala sanolu resin ualu (XVIII) iha loron 20 fulan Maiu tinan 2020, Presidente Repúblika  deklara katak nia fó apoiu ba partidu FRETELIN, PLP, no KHUNTU atu viabilija oitavu (VIII) Governu Konstitusional. Ho razaun katak partidu hirak ne’e iha maioria parlamentar no deklara ona atu kaer nafatin Governu refere to’o mandatu remata iha tinan 2023, maioria parlamentar ne’e ho nia reprezentante ka deputadu  hamutuk kadeira tolu nolu resin ne’en (36).

 

Analiza Legál

Haktuir ba artigu 2 o númeru 2 o Konstituisaun  RDTL hateten katak estadu hakruk ba lei inan no lei oan sira, orgaun estadu nian maka Presidente da Repúblika nu’udár xefe estadu, simbolu no garantia independénsia nasional no unidade estadu nian, no instituisaun demokrátika sira nia funsionamentu regular nu’udár regula iha artigu 74 o númeru 1o Konstituisaun RDTL, ho nia kompétensia rasik no kompeténsia kona-bá órgaun sira seluk hanesan prevé iha artigu 85o no 86o Konstituisaun RDTL, entretantu tuir artigu 103o konstituisaun RDTL hateten katak governu hanesan órgaun soberanu ida ne’ebé iha responsabilidade atu halao no ezekuta polítika jerál nasaun nian no mós órgaun superior administrasaun  públika nian.

Mezmu nune’e persijamente liu husi formasaun governu nian haktuir ba artigu 106 o númeru 1 o defini ona katak Primeiru Ministru hili liu husi partidu ne’ebé hetan votu barak liu ka hili husi aliansa partidu sira ne’ebé nia ema barak liu iha parlamentu nasional, Se karik maka governu nomeiadu ona maka tuir artigu 108 o konstituisaun RDTL sei aprezenta nia programa ba iha parlamentu nasional hodi bele hetan apresiasaun ba programa ne’e konforme husi artigu 109 o konstituisaun RDTL nia aplikasaun. Bainhira kuandu programa governu nian la hetan apresiasaun husi parlamentu nasional, maka tuir artigu 112 o husi konstituisaun RDTL governu bele hetan demisaun.

Nune’e mos tuir lei partidu politika nian iha artigu 9 o defini kona-bá koligasaun, frentes ka movimentus katak atu tama ba iha governu maka persijamente tenke liu husi koligasaun.

 

Opiniaun Legál

Juridikamente, bainhira governu ida nia programa lahetan apresiasaun husi maioria deputadu sira nian iha parlamentu nasional nu’udár prevé iha artigu 109o konstituisaun nian, iha kazu konkreta oitavu governu nia programa ne’ebé mak apresenta iha parlamentu nasional la simu dala rua ona entaun bele dehan katak governu nia kna’ar remata ona, konforme aplikasaun husi  artigu 112o númeru 1 alinea d) konstituisaun, ho ida ne’e kna’ar husi Presidente da Repúblika uza nia kompetensia tomak tuir artigu 86o alinea g) Konstituisaun RDTL katak bele hatún governu no exonera primeiru ministru, tambá Programa Governu nian ne’ebé mak hato’o parlamentu nasional la simu dala rua tutuir malu.

Lee Mós :
Domin Nu'udar ‘Medida’ Ida Ba Ema Nia Asaun

Atu bele garante estabilidade nasional no bele garante mos funsionamentu regular órgaun ezekutivu nian, nune’e Presidente da Repúblika independentemente ho nia kbi’it no kapasidade tomak  bele foti desizaun ruma kuandu iha razaun bo’ot ba interese nasional, maibé persijamente liu ona konvokasaun ekstraordinária Parlamentu nasional. Iha asuntu ba deklarasaun hodi fó konfiansa ba partidu PLP, KHUNTU no FRETELIN karik ho razaun bo’ot ba interese nasional ne’e bele, maibé sei labele garante unidade nasionál tambá antes ne’e partidu CNRT ho nia aliadu sira priense ona rekejitus ba iha koligasaun no apresenta ona ba Presidente da Repúblika rasik iha Palasiu presidénsial.

Haktuir artigu 106 o konstituisaun ne’ebé regula kona-bá nomeasaun ba governu iha númeru 1 jo. artigu 85 o al d konstituisaun, iha oitavu governu forma husi partidu ho maioria parlamentar CNRT, PLP no KHUNTU, iha situasaun konkreta bainhira partidu CNRT retira konsidera oitavu Governu la eziste ona.

 

Konkluzaun no Rekomendasaun

Haktuir ba preukupasaun  liu husi enkuadramentu legál no analiza legál nian konklui katak deklarasaun Presidente da Repúblika ne’e konsirera la tuir norma konstitusionais no prosedimentu legais ne’ebé mak reguladu ona, konsidera katak desizaun ne’e nu’udár desizaun politíka, laos desizaun legál. Desizaun ne’e la iha fundamentu legál ligadu ba kompeténsia Presidente da Repúblika nian nu’udár define iha artigu 86o alinea g) Konstituisaun RDTL, tambá programa oitavu governu nian ne’ebé mak hato’o ba parlamentu nasional la simu dala rua tutuir  malu no liu ona prazu legál.

Rekomendasaun

Bazeia ba analizasaun legál hirak mensionadu nune’e hakerek nain hakarak hato’o rekomendasaun ba;

  1. Órgaun soberania estadu nian prinsipalmente Presidente da Repúblika atu bele hala’o kna’ar no desizaun sira hodi hakruk ba konstituisaun no lei sira, hanesan prevé ona iha artigu 2o nímeru 2o Konstituisaun RDTL,
  2. Ba órgaun soberaniu ha’at (4) atu hala’o kna’ar tuir prinsipiu separasaun ba poder sira, ne’ebé mak define iha Konstituisaun RDTL.
  3. Ba partidu Polítiku sira atu labele uza oportunidade tau a’as interese individu ka grupu no politiza direitu fundamental sira nune’e mos hases fali asuntu prinsipál interese nasaun nian, katak bainhira atu ba iha formasaun governu persijamente tuir artigu 62o106o husi Konstituisaun RDTL no lei Partidu politiku nian.

 

Obrigado e Bem Hajam

Eskritór

 

Tito Maia dos Reis

Email: tito.juristas13@gmail.com

Estudante Mestradu Siensia de Direitu

Universidade da Paz

UNPAZ

 1,882 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “OPINIAUN LEGÁL KONA-BÁ DEKLARASAUN PRESIDENTE R…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No