ADVERTISEMENT

Dezemvolvimentu Iha TL Hakdasak Tanba “Autoridade Munisípiu” Depende Demais Ba “Governu”

Orlando Oqui - Opiniaun
  • Share
José Lino Costantino Pereira

La’ós ona fenomena foun kuandu populasaun Timor-Leste (TL) halerik no hakilar bei-beik kona-ba dezemvolvimentu, hanoin katak (tinan 21) wainhira povu Timor-Leste restaura Independensia nu’udar reflexu ida ba povu Timor-Leste atu bele simu ou orgullu ba dezemvolvimentu hotu-hotu iha Timor-Leste, maibé imposivel dezemvolvimentu sei fakum (la la’o), mezmu ke nune’e povu Timor-Leste nafatin orgullu tanba iha duni dezemvolvimentu iha aspeitu oi-oin, maibé ladauk atinji porsentu 100 (100%).

Durante tinan 21 Governu iha polítika ida ke di’ak hodi desentraliza “Distritu” sai “Munisípiu” Ne’ebé lideradu/a hosi “Prezidente Autoridade Munisípiu” sira, hanesan Governu Lokál, atu bele ajuda “Governu Sentral” hodi kore povu nia sofrimentu sira, mais realidade oin seluk, “Governu Sentral” estabelese “Governu Lokál” besik tinan 10 ona mais dezemvolvimentu sei sai preokupasaun boot ba povu Timor-Leste.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Governu Sentral nia polítika hodi estabelese Governu Lokál, nu’udar planu ida ke di’ak tebes, oinsá atu urbaniza no sentraliza preokupasaun povu nian..! Mais diferente, loloos karik Governu Lokál tenke Independensia hosi OJE (Hamri’ik mesak hosi OJE) Governu Sentral nian, hodi ajuda Governu Sentral iha baze liuliu dezemvolvimentu sosiál sira, tuir panorama ne’ebé estabelese ona ba Autoridade Munisípiu ida-idak iha Timor-Leste.

Governu Lokál politikamente tutela ba iha ramu governu nian hanesan Ministeriu Administrasaun Estatál (MAE) hodi defini nia servisu tuir metas Planu Estratejiku Dezemvolvimentu Nasionál (PEDN) nune’e bele alkansa objetivu vizaun (PEDN).

Planu no asaun saida mak “Governu Lokál” liuhosi “Autoridade Munisípiu” sira atu halo,planu no asaun sira ne’ebé atu realiza mak hanesan tuir mai ne’e; 1). Servisu Munisipal Saúde, 2). Servisu Munisipal Edukasaun, 3). Servisu Munisipal Agrikultura, 4). Serbisu Munisipal Obras Publikas no Transporte 5). Servisu Asaun Sosiál no Jestaun Dezastre Naturais 6).Servisu Munisipal, Jestaun Merkadu no Turizmu, 7), Servisu Munisipal Seguransa Alimentar, 8). Servisu Munisipal Bee no Saneamentu Baziku, 9). Servisu Munisipal Rejistu Notariadu, no Kadastral, 10). Servisu Munisipal Finansas, 11). Administrasaun Postu Administrativu.

Lee Mós :
Na'i-Ulun no Ukun-Na'in Sira Sai Modelu Inspirador?

Hosi seksaun servisu sira ne’e hotu, ita nia “Governu Sentral” kada tinan ida sempre aloka “Orsamentu Jeral Estadu” (OJE) ho montante bo’ot eseptu OJE tinan 2022 Hamutuk “$3,210,924,506.10 Billaun” no koloka ba Autoridade Munisípiu Dili (AMD) “$10,908,701.44 Millaun” no fahe ba seksaun servisu sira hanesan tuir mai ne’e:

  1. Serviços Municipal de Saúde $391,471.00 Mill no ezekuta to’o 92.7%
  2. Serviços Municipal de Edukasaun $1,993,310.00 Millaun no ezekuta to’o 99.2%
  3. Serviços Municipal de Agricultura $152,979.00 Mill no Ezekuta to’o 97.1%
  4. Serviços Municipal de Obras Públicas e Transportes $55,050.00 Mill no ezekuta to’o 79.6%
  5. Serviços Municipal de Ação Social e Gestão de Desastres Naturais $136,173.00 mill no ezekuta to’o 70.5%
  6. Serviços Municipais de Gestão Mercados e Turismo $610,717.15 Mill no ezekuta to’o 96.6%
  7. Serviços Municipais de Segurança Alimentar $9,749.00 mill no ezekura to’o 90.1%
  8. Serviços Municipal de Água Saneamento Básico e Ambiente $4,045,529.79 Millaun no ezekuta to’o 63.8%
  9. Serviços Municipal de Registos Notariado e Cadastrais $6,455.00 mill no la ezekuta 0.0%
  10. Serviço Municipal de Finanças $2,907,605.50 Millaun no ezekuta to’o 95.5%
  11. Administração do Posto Administrativo $599,662.00 mill no ezekuta to’o 98.9%

Hosi orsamentu sira ne’e hamosu perguntas oi-oin maka hanesan tuir mai ne’e:

  1. Orsamentu ba servisu agrikultura kada tinan “Autoridade Munispiu Dili” sempre ezekuta to’o 80% ba leten, maibé komunidade lahatene ezekuta ba saída…?
  2. Orsamentu ba servisu jestasaun merkadu konsege ezekuta maibé tamba saída mak negosiante Timoroan kada loron ba loron sempre faan sira nia produtu iha ambiente publiku no hetan duni bebeik hosi “Guarda Munisipiu” nian..?
  3. Orsamentu ba turizmu mós konsege ezekuta, mais tamba saída mak area turizmu abandonadu, lahatene orsamentu ezekuta ba saída…?

Ita ko’alia kona-ba setor Agrikultura nu’udar setor ida ke importante tebes atu salva Fundus Petroliferu, no Setor Agrikultura nu’udar Setor Non-Petroliferu ida ne’ebé produtivu no bele ajuda tebes Estadu hodi evita Timor-Leste nia dependensia ba Nasaun seluk nia Agrikultura, dezemvolve setor agrikultura la’os tenki “Governu Sentral” de’it maibé lolos karik “Governu Lokal” tenki dezemvolve mós Setor Agrikultura hodi fó retornu ba Estadu, inklui liu hosi dezemvolve Setor Agrikultura nu’udar mudansa ba dezempregadu sira atu halo mudansa ba sira nia an duke kada tinan politika governu haruka bebeik Timoroan ba servisu iha nasaun seluk hanesan Korea no Australia.

Lee Mós :
SEPS Sensebeliza Lei Protesaun Sivíl

La’ós mós asuntus foun ba Estadu no povu Timor-Leste atu koalia kona-bá dezemvolvimentu setor agrikultura, “Governu Sentral” nia politika ba estabelese “Governu lokal” nu’udar espasu pozitivu ida atu bele ajuda Estadu, mais diferente durante besik tinan 10 ona estabelese Autoridade Munisipiu,ita nia Governu Sentral hasai despezas “OJE” ba “Governu Lokal” maibé retornu hosi Autoridade Munisipiu laiha.

Kestaun seluk mak “Setor Turizmu” nu’udar setor potensial ida ne’ebé ita hare hosi politika dezemvolvimentu loloos setor Turizmu tinan 21 ona, bele fó retornu di’ak ba Estadu, ita koalia kona-bá setor Turizmu, la’os tenki gastu Orsamentu boot hodi ba halo estudu viabilidade oi-oin iha Nasaun seluk, iha Governu Sentral mós iha ramu Governu ne’ebé koalia kona-bá “Ministeriu Turizmu Komersiu Industria” (MTCI, sigla Portugéz) tantu mós iha Autoridade Munisipiu sira mós iha seksaun servisu ida mak koalia kona-bá “Turizmu” mais imposivel setor potensial sira ne’e Autoridade Munisípiu nunka dezemvolve hodi fo retornu ba Estadu, ita duvidas kada tinan Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ne’ebé koloka ba seksaun importansia Munisipal nian konsege ezekuta ho nia pursentu ida ke bo’ot maka %80 ba leten, maís ita lahatene orsamentu sira ne’e ezekuta ba saída..? eseptu Orsamentu ba servisu Munisipal Jestaun Turizmu, no Seksun Servisu Agrikultura hanesan Munisipiu Dili nian, to’o ona iha ne’ebé dezemvolvimentu setor Turizmu iha area Munisipiu Dili..? orsamentu ezekuta maís dezemvolvimentu setor laiha..!

Lee Mós :
Diskursu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo iha okaziaun abertura III Sesaun Lejizlativa ba V Lejizlatura

Tanba-sá mak hakerek nain konsidera Governu lokal somente gastu Orsamentu Jeral Estadu “OJE”…?

Tanba durante besik tinan 10 ita nia Governu Sentral koloka OJE ba Autoridade Munispiu sira ho Orsamentu Montante maka “millaun”, maibé imposivel besik tinan 10 nunka fó retornu ruma ba Estadu…? Hanesan hakerek nain esklerese liu ba Orsamentu koloka ba Autoridade Munisipiu Dili liu-liu ba iha seksaun servisu Agrulikultura ho Montante bo’ot no konsege ezekuta, maibé ezekuta ba saída..? karik Orsamentu ida ne’é ajuda ba Komunidade Agrikultura iha Manleuana,Kaikoli, no Hera..? karik Autoridade munisipiu bele resposta katak, Orsamentu seksaun serbisu Agrikultura ne’e ajuda fali seksaun servisu seluk..! karik mak nune’e duni, seksaun estabelesida ne’e nia funsaun saída.?

Governu Lokal ne’ebé ita garante mak la halo jestaun di’ak ba Orsamentu povu nian, somente gastu maibé retornu laiha, no kada tinan somente depende hela de’it ba Governu Sentral nia Orsamentu, hanesan mós governu Lokal Kontribui hodi invade povu nia Osan.

Rekomendasaun..!

Dezemvolvimentu iha Timor-Leste ne’ebé sei iha interogativa nia laran ezije komponente estadu hotu-hotu ne’ebé iha estadu ne’e nia laran hodi serbisu ho seriu, nune’e hakerek nain prefere pontus importante sira hanesan tuir maí ne’e;

  1. Governu sentral liuhusi nia ramu hanesan Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) tenki tau atensaun makas ba Autoridade Munisipiu hotu-hotu liu-liu iha seksauk servisu sira.
  2. Komisaun Anti Korupsaun (KAK) tenke investiga klean Orsamentu ne’ebé kada tinan koloka ba Autoridade Munisípiu sira, liuliu Autoridade Munisípiu Dili, hodi hatene orsamentu nia nesesidade utiliza ba saida…?

 1,492 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Dezemvolvimentu Iha TL Hakdasak Tanba “Autorida…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No