Novelino Dos Santos
Alumni instituto Off Bussines(IOB)
Information comunication and Technologi (ICT)
Teknik Informatik
novelinodossantos@gmail.com
Iha era globalizasaun mudansa hosi teknologia ho koñesimentu sientífiku ne’ebé mais avansadu, ema uza “Facebook (FB)” nu’udar meiu komunikasaun ida hodi komunika no partilla informasaun ba malu.
Estabelesimentu FB iha fulan Februari tinan 2004 ne’ebé funda husi matenek nain ho naran Mark Zuckerberg no mós ho nia kolega sira husi Universidade Harvard Amerika mak hanesan Eduardo Saverin, Andrew Mc Collum, Dustin Moskovitzo no mós Chris Hughes.
No FB mós Popular iha mundu até a data.
FB fó Posibilidade ba uja nain sira hodi kria identidade perfil no atualiza informasaun. Perfil hanesan enderesu, númeru telefone, Fotografia nst… Média sosiál FB inportante tebes atu utiliza hodi halo komunikasaun, edukasaun, rekreasaun, promosaun, diseminasaun interaksaun nst…
Maibé iha parte negativu balun, média sosiál frekuentemente utilijador balun sempre utilija ho inresponsabilidade hodi espalla informasaun falsa (HOAX), difamasaun,provokasaun,istigar nst… Ida ne’e perigoju tebes hodi bele rezulta odio no rai vingansa ba malu.
Mudansa teknolójika lori mudansa boot tebes ba sosiedade. Ezisténsia hosi média sosial sai hanesan padraun ida ba komportamentu sosiedade hodi sukat esperiénsia mudansa Kada ema ida nian iha ninian koñesimentu. Husi sírkulus tinan agora kuaze maioria populasaun iha Timor utilíza FB hodi fahe informasaun ba públiku, ho nune’e mak hakerek nain hakerek artigu ida ne’e hodi formula problema mak hanesan inpaktu positivu no negativu husi infiltrasaun FB iha Timor-Leste no buka hatene kona-ba komprensaun hosi FB no ninian influénsia ba mudansa sosiedade Timor leste. Iha abordajen ida ne’e, hakerek nain sei uza métodu deskritivu, atu bele deskreve problema sosiál sira ne’ebé ita enfrenta.
Inpaktu pozitivu hosi média sosiál FB mak hanesan fasilita ita atu halo komunikasaun no divulga informasaun ho lais no seguru embora distánsia dook no tempu la permite ita atu hamotuk, maibé bele asesu, tanba distánsia no tempu laloos sai bareira ba ita-nia hosi FB.
Inpaktu negativu husi média sosiál mak hanesan halo ita desvia ema ne’ebé besik ita, interaksaun ho maneira Cara a Cara (TATAP MUKA) Raramente no halo ema barak sai visiadu (kecanduang) liu ba Internet to hamosu konflitu, problema privadu, kona-ba influénsia la di’ak ba ema seluk.
Mudansa husi relasaun sosiál (SOCIAL RELATIONSHIP) mak hanesan mudansa ba ekuilibriu relasaun no formas hotu iha mudansa kona-ba sosiedade ne’ebé mak influénsia, inklui mós valor valor husi padraun komportamentu entre ema ida ba ema seluk , mudansa sosiál pozitivu hanesan hafasil atu partilla informasaun sosiál ne’ebé mak fó vantajen ba sosiedade em relasaun ho ekonomia no nst…
Pontu sira ne’ebé hatur iha leten mak estimula hakerek nain hodi elabora artigu badak ida ne’e liu husi observasaun ba situasaun atuál iha sosiedade kona-ba influénsia hosi média FB ne’ebé kria mudansa sosiál iha sosiedade Timor leste.
Tuir referénsia hosi péritu website ida ho naran Andreas Kaplan fó definisaun kona-ba média sosiál hanesan “ grupu ne’ebé kompostu hosi aplikasaun hotu mak interligadu ho natureza internet ne’ebé konstrui tuir ideolojia teknolójika”. Rede sosiál sai hanesan situs nebe ema hotu bele kria pájina privadu atu nune’e bele konekta ho ema seluk.
Inpaktu positivu husi média sosiál FB mak hanesan hafasil ita hodi halo interaksaun ho ema barak no bele habelar ita nia amijade ho ema seluk iha rai laran Inklui mós ho rai seluk. Liu husi FB, ita bele atualiza informasaun ne’ebé mak akontese iha rai laran no mós rai liur.
Ezemplu simples hanesan demonstrasaun iha sidade Díli ne’ebé mak organija husi Estudante Universitariu sira hodi kontra polítika Parlamento Nasional kona-ba Pensaun Vitalísia, molok kanal televisaun atu transmite informasoens ba Komunidade iha Munisípiu inklui Postu Administrativu ida-ida, liu husi FB Komunidade sira ne’ebé mak assesu FB bele hatene antes ona informasaun atuál. Média sosiál FB halo ita iha koneksaun barak no fasil atu espresa opiniaun Kritika ba ukun nain sira nebe ukun ho iresponsabilidade polítika.
Inpaktu negativu husi utilizasaun média sosiál FB mós mak hanesan utiliza média sosiál la tuir nia dalan hanesan kria identidade falsa hodi insulta malu, insulta Líder Nasionál sira no vinga malu.
Parte seluk mak hanesan hadok an husi ema ne’ebé besik hela ita, ignora ema ne’ebé iha ita nia Sorin tau prioridade liu mak ba internet, maske tur hamutuk iha sala ida.
Perturba mós saude, deskansa tarde, tanba fahe tempu barak liu ba telefone sein halo atividade seluk.
Foin Loron balun liu ba, públiku mós akompaña fenomena sosiál ne’ebé mak akontese iha ita-nia sosiedade, liga ba pesoál ne’ebé ho inisial DS hasai deklarasaun insulto “GOBLOK” ba Sua Ex. Prezidente Repúblika, imediatamente Polísia halo Kapturasaun ba pesoál ne’e.
Akontesimentu ne’e lori fali hakerek nain ba relembra hikas situasaun balun nebe mak akontese iha époka balun liu ba, wainhira iha Deputadu balun mós mak hasai deklarasaun “Goblok” ba PR!
Hosi hirak nemak hamosu ona Pergunta ba Hakerek nain! Serake Altura Neba Polísia ba halo kapturasaun hasoru Destintu Deputadu ne’e hodi husu mós justifikasaun?
Iha Sorin seluk Publiku mós akompaña iha fulan hirak liu ba, autor imorál ne’ebé mak utiliza identidade Falsa hodi trata Líder Nasionál sira ho liafuan mal ne’ebé mak hetan ona kapturasaun husi Autoridade Seguransa!
Infelismente Ita Hotu Hatene katak Autor(Users) nebe kria identidade falsa hetan hikas liberdade, razaun sein iha lei ruma mak atu bele kriminaliza ka Kondena nia.
Tuir parte seguransa husi nasaun Inggris, “Cyber crime” hanesan materiál ne’ebé ligadu ho internet no kombina komputador ho objetivo atu halo Krime ka babain bolu kriminalizasaun teknolójika altu.
Prespektiva husi Andi Hamzah hateten katak “Cybercrime” hanesan krime iha siénsia Computador emjerál no utilizasaun internet ilegál hodi kria instabilidade atu estraga reputasaun Estadu nian iha mundu.
Husi hirak ne’e hotu mak atu dehan de’it katak, “Cybercrime” hanesan asaun ne’ebé halo hodi kontra lei, nebe utiliza ho materiál Teknologia mak Hanesan Komputador no Kombinasaun ho Jaringan ka Rede.
Tamba ne’e husu ba Entidades Relevantes Atu kontrola no atende “Cybercrime”, ami (Estudante Teknika Informatika Timor Leste) iha oin prepara sasan, tau ida-idak iha nia fatin, ukun nain sira halo lei tuir saida mak ami prepara.
Ami hatene haketak saida mak Hack, Crack, Cybercrime, Cyber Security, nst. hodi bele hafasil lejizlador sira halo lei, atu nune’e bele minimiza no kombate Individu ne’ebé mak laiha morál hodi insulta Líder-sira.
Bazeia ba observasaun iha leten mak hakerek nain atu konklui deit katak, FB mak hanesan rede sosial ida nebe hodi bele komunika malu no habelar amijade ho ema hotu iha rai laran no mos rai liur.
FB mós sai hanesan fontes ne’ebé bele transmite informasoens ba publiku no utilza hodi komunika malu. Liu husi vantazen FB halo ema hotu bele eleva ida-idak nia koñesimentu iha siénsia Teknolójika. Hosi sorin seluk mós atu afirma de’it katak, husu Polísia atu servisu tuir Lei no Ordem ne’ebé iha, wainhira atu halo Kapturasaun ba sidadaun ida.
Haree ba kestaun ne’ebé hatur iha leten mak hakerek nain hakarak rekomenda ba parte relevante sira hnesan Tuir mai ne’e:
1. Forma lei hodi regula “Cybercrime” iha Timor Leste;
2 . Aumenta sistema seguransa rede Komputador ka Teknolojia hosi padraun internasionál;
3 . Aumenta komprensaun no esperiénsia hosi aparellu lei em relasaun ho esforsu prevensaun, investigasun no represaun ba kazu “Cybercrime”;
4 . Eleva koperasaun bilaterál no mós multilaterál ho esforsu “handling” ba “Cybercrime”;
5. Estabelese departamentu ida hosi autoridade seguransa ho naran “Computer crime and intelectual Property section (Referensia Nasaun Amerika)”;
6 . Kria Ajénsia informasaun hodi halo avaliasaun ba dispozitivu seguransa komputador no rede;
7 . Hari portal sosiál média iha Timor-Leste, nune’e bele fasil kontrola.
Ba ukun nain nia konsiderasaun, antesipadamente ha’u agradese!
Maliana , Holsa , Lolooa 16-05-2020
6,053 total views, 15 views today
Bele hare Video Seluk :