Loron 03/03/2023, Domingos Maia.
Maluk kompatriota sira:
Uluk nana’in, ami’nia Felicitação ba Loron- Veterano, Aswa’in sira Timor-Leste nian.
Viva aos Veteranos de Libertação da Pátria. “Glória ao Povo e aos Heróis da Pátria!” Viva URA!
Tuir fali mak atu reflete:
1. Hosi sorin ida, mak atu hanoin hikas herói Veterano sira-nia loron ne’e kona-bá sira-nia sakrifísiu-todan isin no klamar nebé sira saran tiha ona ba Nasaun RDTL nia URA; razaun ida atu ohin loron, mate-restu sira no derasaan-foun sira bele agradese tan goza ona Rain ne’e nia liberdade no independéncia.
Parte ida ne’e, haree ba lójiku no merese duni atu sidadaun hotu-hotu senti no konsenti ba obrigasaun -moral atu selebra loron-kmanek ida ne’e no ho maneira oin-oin.
Selebrasaun ida ne’e, iha nivel nasional no formal mak hasa’e ona Bandeira Nasional nu’udar símbolu raan hosi Patriota Combatetente Veterano sira nia luta.
2. Hosi sorin seluk, buat ida mak ladauk tama iha kakutak-moos no ilójiku: Loron feriadu nasional nian iha Nasaun foun ida ne’e barak lós. Haree ba:
Feriadu ba loron Santu/a sira, iha Kreda lokal;
feriadu ba loron herói sira nian; selebra loron Instituisaun Relijiiza no Organizasaun Internasional sira nian, etc, etc … Kasian!
Tuir loloos ida di’ak mak atu Nasaun kiik post-konflitu ida ne’e presiza servisu makas liután, kalan-loron, hodi restaura fali nia kondisaun hirak nebé sei naksobu-rahun, kanek, moras, hamlaha-hamrok, ki’ak no mukit, basá feriadu barak liu atu piknik ka sa’e kama-leten toba de’it mak lakon tiha loron efetivu sira barak atu servisu hodi soi hikas moras-todan sira nebé ladauk rekuperadu tan de’it
konsekuénsia hosi funu- naruk no kondisaun ida ne’e sei hafalun hela povu nia kondisaun-ki’ak tebes (mais que 40% da pobreza populacional segundu os relatórios formais).
Sala saida, se iha loron komemorativo hirak ne’e, kria movimentu servisu- estra makaas tan, hafoin hala’o tiha selebrasaun formal sira, atu la bele fó biban-leet ne’e saukati de’it ba ema barak senti kontente “hore, horeee”, sa’e kama-leten ou ba halo tiha piknik grupu ka família nian? Ho atitude baruk-tén (molecidade?) ne’e mak Veterano sira lori soi URA?
Ita husu: Proveitu (lucro) saida mak sei kuu, halibur no haloot hosi moris sosiedade agríkola ida nebé, oras ne’e, hatudu fali nia estilu moris-burgés?
La hatene katak grupu burgés sira haloot nanis tiha ona riku-soin sira atu goza de’it ona? Ezemplu di’ak mak nehek-mean ka ema-xina sira atu haktuir.
Oinsá mak sira fó ezemplu di’ak kona-bá ukun-an ho sistema ekonómiku família no nasaun nian, nebé natural organizadu tebes?
Maske iha mós tendénsia ba materialismu prátiku, basá sira la soi vizaun filozófika abstratu ba buat/ kultu lia-maten sira: “gastar tudo para nada se aproveitar …!” Ba sira, lae!
Ne’e mak kuak (furo)-boot iha/hosi kultura lia-moris, lia-maten, nebé nakloke luan hela, hodi tolan mohuk tlsaukati tiha riku-soin sira hodi haki’ak kondisaun ki’ak no atan. Oinsá harii-an?
Ko’alia mak ladi’ak hotu de’it, basá kultura-na’in sira hana’i kultura liu fali sira an nu’udar na’in. Prátika ida ne’e tenke haloos ukuk, se lae, la konsente, hai’ak rasik kondisaun mukit ba/iha aspetu-moris umanu (a pobreza estruturada plos não conscientes) nian.
Tan ne’e, belun sira hotu: Raut-malu ba polítika naton ona ba, husik ba na’i-ulun polítiku sira mak ko’alia, haree haree no tetu ba saida dei’t mak akontese hela daudaun, ohin loron. Ba ita presiza duni edukasaun no formasaun ida nebé orientada ba domin, “afetividade humana concientizada”, la’ós ba de’it aspetu ida inteletual. Amin.
1,462 total views, 30 views today






