ADVERTISEMENT

Ho Bem Aventuransas, La Preciza ‘Segundo Ronde’ Atu Tama Lalehan

Timor Post - Opiniaun · Relijiaun
  • Share

“Rahun diak ba sira ne’ebé kiak iha Espirito, basá, Reino Lalehan sira nian”

(Reflexaun ba Solenidade santo/a sira nian. Ap. 7, 2-4, 9-14; Sal. 24; 1Jo. 3, 1-3; Mt. 5, 1-12).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Hosi: Luis Pereira S,J

Kontexto!

Igreja fahe ba parte 3 mak hanesan: Igreja Triumfa katak sira ne’ebé manan ona grasa moris rohan laek nian. Sira nia festa mak ita celebra iha loron 1, fulan Novembro. Hafoin, Igreja Penitente katak sira ne’ebé sei iha hela purgatorio, iha processo purifikasaun ba sira nia salan. Sira nia loron mak ita celebra iha loron 2, fulan Novembro. No ikus liu mak Igreja Militante/peregrino katak ita sira ne’ebé sei luta hela iha mundo ne’e.

 Ohin, ita celebra solenidade santo/a sira nian. Sira ne’ebé iha ona Lalehan (igreja Triumfa). Sira ne’ebé kanoniza no sira ne’ebé la kanoniza. Santa Kreda tomak haksolok ba vitoria ema wain, mane no feto ne’ebé mak ita hatene no la hatene, husi fatin oi-oin, moris oi-oin, nasaun oi-oin, idade oi-oin ne’ebé mak lao tuir ona Jesus-Kristo no hadomi  Maromak iha mundo ne’e, liu husi sira nia moris bai-bain to’o rohan. Agora, sira haksolok iha moris rohan laek ho ksolok. Solenidade ida ne’e, fo hanoin ita katak Naí Maromak bolu ema hot-hotu ba santidade ou ema hot-hotu bele sai santo/a. Livro Leviticos haktuir katak “Sai Santo hanesan, ha’u Aman mós Santo”.

Saida mak santidade?

Santidade mak moris plena/nakonu iha domin Maromak nian. Jesus rasik dehan ‘hanesan ha’u hadomi imi, nuné mós, imi hadomi malu ba. Hadomi to’o mundo nia rohan’.  Hadomi katak konfigura-an ou konforma-an neneik no beibeik ho no iha Jesus-Kristo: iha hanoin, iha lia-fuan no iha hahalok, núdar forma unika atu sai santo/a ida. Basá, iha nia, ita predestina ona atu sai oan fudin (somos filhos no Filho). Tamba ne’e, mak ita bele bolu Maromak: Aman ou Abba.

Ponto 3 ita bele reflete núdar marka ba santidade:

  1. Simplicidade, fidelidade no solidaridade!

Santo/a sira mak ema baibain ne’ebe mak kontra sira nia paixaun no tendensia desordem sira. Sira mak ema ne’ebé monu dala barak, maibé hatene hamrik fali no tau konfiansa tomak no total iha Naí Maromak. Sira iha dezafius, tentasoens, problemas, susar no terus hanesan ita hasoru iha ita nia moris lor-loron nian. Maibé, sira luta necesariamente no manan ho domin no tulun Naí Maromak nian.

Simplicidade sai marka sira nian. Sira hili moris ida ‘detach’/labelit an ba sasan mundo nian. Sira uza sasan sira ne’e atu tulun lori sira ba sira nia meta moris nian:hahi, hanai no serbi Maromak. Sira moris depende total no tomak ba deít Naí Maromak. Sira nia moris centrado iha ema seluk. Sira buka tulun ema seluk ho dalan oi-oin. Sira luta ba valor umano: justisa, domin, paz, amizade, respeito malu, nst. Sira mak ema sira ne’ebé hatene hadomi tamba sira hatene hewai-an no halo sakrifisiu ba domin Kristo nian no ba ema seluk.

Atu sai santo/a, la necesariamente tenki sai padre, sai madre, bispo, papa, katekista, tama grupo ida ne’e, grupo ida ne’eba. Ita hotu hetan bolu atu sai santo/a liu husi moris ho domin iha simplicidade, fidelidade no oferese ita nia moris rasik núdar sasin/testamunha ba valor sira Kristo nian. Moris tuir Maromak nia ukun fuan. Ida ne’e mak ita hotu ema sarani nia vokasaun.

  1. Kiak iha Espirito, Fuan mós, hamrók ba Justisa!

Evanjelho Saun Mateus haktuir mai ita Jesus hanorin ba eskolante sira no ita konaba dalan santidade nian liu husi bem aventuransas. Kiak iha Espirito mak ema sira haraik-an, moris iha dependensia ba Naí Maromak no moris iha ksolok laran ho saida deit mak sira iha. Ba sira, Jesus dehan rahun diak no Reino Lalehan sira nian. Ne’e promesa ida no santo/a sira koko ona realidade husi promesa ne’e.

Ema ne’ebé moris kiak iha espirito, depende tomak no total ba Maromak. Mosu iha nia an hamrók ida, tanis ida ba Naí Maromak, basá, nia hakarak liu tan Maromak nia grasa no tulun. Nia tanis no hamrók ba justisa, dame, paz, iha nia an, iha familia, iha sociedade no iha nasaun. Ema ne’e hamrok, hamlaha ba buat sira ne’ebé existensial nian, ida ne’ebé fo sentido ba moris, ba miserikordia.

Wainhiraira iha mundo ne’e, santo/a sira, sira halao sira nia moris ho kiak iha espirito, hakonu sira an ho valores: lia los, perdaun, paz, pureza iha fuan, perseveransa iha tempo dificil sira no fo sira nia an ba mate mós. Tamba ne’e sira hetan rekompensa iha Lalehan. Ba sira, Jesus dehan rahun diak, Reino Lalehan imi nian.

  1. Vida, ksolok no Santidade!

Vokasaun universal ita ema sarani nian mak fo moris no sai santo/a. Nuné, ita preciza santifika ita nia atividade sira lor-loron nian no santifika ema seluk ho ita nia serbisu sira. Ne’e katak halao moris ne’e ho ksolok. Papa Francisco dehan laiha santidade, se laiha ksolok/alegria, alegria iha fuan. Nuné, lao tuir Jesus ezize mudansa radikal ida iha ita nia meneira hanoin no moris. So nuné deit mak lori ita ba ksolok ida lolós ne’ebé klean.

Solenidade santo/a sira nian fo hanoin ita katak Lalehan mak realidade ida no posibilidade ida ba ita ida-idak, possible atu moris santo/a no laran metin ba Maromak iha mundo ne’e.

Ita habadak reflexaun ne’e hodi dehan mai ita reza hodi husu grasa ba Maromak Trindade atu ita iha abertura ne’ebé bót no klean ba lia-los husi Jesus nia hanorin sira no husu grasa atu Nai Maromak haraik ba ita fiar hodi banati tuir exemplo no sabedoria santo/a sira nian. Santo/a sira mak ema bai-bain hanesan ita ne’ebé hakbesik an ba Maromak liu husi sira nia kompromisiu ne’ebé klean hodi konforma-an no konfigura-an neneik no beibeik ho no ba iha Jesus-Kristo. Tamba ne’e, mai ita lao tuir sira nia ain fatin liu husi haklean hamrok/longing ba Maromak no hakribi salan. So nuné deit mak ita bele sai kandidato forte ba Lalehan, ne’ebe la preciza tan ‘ronde/putaran ke-2 no  hananu ho salmista: “ema otas ne’e mak buka Naí”. Amen! (lupersj)

 3,804 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Ho Bem Aventuransas, La Preciza ‘Segundo Ronde’…” A few seconds ago
Lee Mós :
120 Dias Kombate Korrupsaun (Rekomendasaun ba Nonu Governor Konstitusionál)

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No