DILI (timorpost.com)—Prezidente Komité 12 Novembru, Gregorio Saldanha, hatete, juventude uluk diferente dook ho jerasaun agora. Tanba ne’e husu ba Juventude sira agora aprende husi hahalok juventude rezistensia hodi kria paz no fraternidade iha komunidade tanba tempu tuku malu ho oho malu liu ona, agora tempu ba dezenvolvimentu.
“Agora ita nia rai la hakmatek, ita nia joven sira baku malu hela de’it, ita komemora loron 30 Agostu 1999 nafatin hahalok hanesan ne’e, juventude uluk sakrifika sira nia an ba mate mak ita livre ne’e, maibé ita uza fali livre hodi oho ita nia maluk” hatete, nia hateten ba Jornalista iha Salaun CNE, Kolmera, Segunda (28/08/2023).
Kada tinan selebra 30 Agostu, fila fali ba bairru kontinua tuku malu no oho malu nafatin.
Tanba ne’e, apela ba juventude sira tenke aprende hosi joven sira uluk. Uluk tuku malu ho Indonézia, tanba hakarak ukun an, depois ukun an uza fali liberdade ne’e hodi oho malu, tuda malu, estraga malu. Independénsia atu hadi’a nasaun la’ós atu hasai ema seluk nia vida. Tempu tuku malu no oho malu liu ona, agora tempu ba dezenvolvimentu.
“Uluk ami terus, ema oho ami duni ami prepara aan tenke hasoru ema. Agora ita ho ita oho malu ne’e la moe. Tanba família barak uluk terus agora terus tan, hanesan Timor oan sente arrependidu loos ho hahalok joven agora ne’e,” katak nia.
Nia konta, juventude uluk la hanesan ho joven agora. Tanba uluk luta hasoru inimigu hodi manán independénsia. Joven agora hein nia maluk hodi ataka iha dalan ne’e atu manán saida.
Organizasaun Arte Marsiais ne’e utiliza hodi defende aan bainhira iha tempu difisil la’ós uza baku malu no oho malu.
Ho situasaun ne’e, Governu tenke tau lei ida ne’ebé rigorozu hodi regula arte marsiál no ritual sira.
Bainhira la tuir tenke taka organizasaun, tanba rai ne’e boot liu interese hotu-hotu. Governu labele halimar tenke hakaruk ba estadu ema barak mate ba rai TL.
Iha fatin seluk, Tenente Jenerál FALINTIL-FDTL, Domingos Raul ‘Falur Rate Laek, hatete, loron 30 de Agostu ne’e loron libertasaun povu tomak deside supremu ne’ebé uluk bei’ala sira funu ba identidade ekonomia no polítika.
“Sira funu ho objetivu manán opiniaun internasionál hodi hahú referendum, mak ita realiza ho vitória boot hetan liberdade atu nune’e ema labele hamihis,” dehan nia
Tanba ne’e, husu ba inan aman sira kontrola oan sira labele kria problema iha públiku. Arte marsiais labele kria problema tenke hadomi malu hanesan juventude uluk nian.
1,806 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :