ADVERTISEMENT

Aktu Plájiu Nu’udar Assediu Intelektual

Timor Post - Jeral · Justisa · Nasionál · Opiniaun
  • Share
Hakerek nain: Hermenegildo Bubun

Hosi : Hermenegildo Bubun

Fenomena ne’ebé mak akontese iha semana ida ikus ne’e kona-ba plájiu ne’ebé komete husi Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál kopy-paste tomak planu estratejiku Konsellu Imprensa 2022-2026 tau fali ba planu estratejiku SEKOMS 2024-2028, hetan reasaun maka’as husi publiku liu-liu akademiku sira no akademiku sira kondena aktu ida ne’e tanba konsidera nu’udar aktu krime kontra kodigu direitu autór, ne’ebe halo husi Instutuisaun Estadu hanesan SEKOMS.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Estremu tebes kuandu aktu krime ne’e husik buras no kontinua espalla iha espasu publiku ne’ebé lolo’os proibidu tebes. Fenomena ida ne’e hamosu kontradisaun iha akademiku sira ninia hanoin tanba aktu ne’e nu’udar traisaun ba intelektualidade. Nune’e Armindu Moniz Amaral nu’udar akademiku ne’ebé iha responsabilidade moral manifesta ninia lamentasaun kona-ba aktu plájiu ne’e. Liuhusi midía Hatutan.Com Armindu iha opiniaun rua ho titulu “SEKOMS, Plájiu no Mental Instan” (Hatutan.Com,10/032024) no “SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu” (Hatutan.Com,14/03/2024).

Iha fatin hanesan eskritor Timoroan Carlos da Silva Lopes Saky manifesta mos ninia lamentasaun kona-ba aktu plájiu ne’ebé Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál komete no nia konsidera katak: SEKOMS laiha koñesimentu natoon kona-ba saida mak plájiu (Hatutan.Com,13/03/2024).

Husi ha’u nia parte konsidera aktu plájiu ne’ebé komete husi SEKOMS nu’udar assediu intelektualidade (pelecehan intelektual) tanba kopy-paste obra sientifiku kolletivu ida, tau fali ba obra kolletivu seluk “plájiu/na’ok” husi obra ema seluk ninian.

Tanba baibain iha mundu akademiku kuandu halo sitasaun ema seluk ninian obra máximu liu 20% nomos tenke rekoñese liu-husi ninia referensia hanesan “footnote, endnote, roda-p” maibe estrañu tebes kuandu exselensia Expedito Dias Ximenes mosu ho argumentu ida katak “ne’e la’os kopy-paste ka plájiu”.

Liuhusi entrevista Tatoli,I.P exselensia Expedito Dias Ximenes nu’udar Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál dehan katak “Nia konsulta ona mínimu jurista sira  ne’ebé komprende ona-ba direitu autór ne’e dehan katak ne’e la sala. No “Agora ema ne’ebé karik halo buat ne’e sai naruk ne’e, tuir ha’u nia hanoin, karik  iha intensaun ruma que la di’ak”Obrigado! (Hatutan.Com,13/03/2024).

Iha ne’e ita nota katak esxelensia duun fali akademiku sira ne’ebé kritika maka’as atitude ne’e no hakarak halai sees husi faktu kona-ba aktu plájiu ne’ebé nia komete. Seolah-olah akademiku sira ne’ebé kestiona aktu plájiu ne’e atu hadau tiha ninia fatin. Loos duni katak plajiadór la presija lee barak, la presija peskiza. Plajiadór presija maka mentalidade na’ok no presija maka taka oin ho karau kulit.

Ha’u sei lembra tebes wainhira Profesor Utang Suwaryo dehan ba ami nune’e: “Politisi Boleh Berbohong Tapi Tidak Boleh Salah Dan Sebaliknya Akademisi Boleh Salah Tapi Tidak Boleh Berbohong”, maibe realidade ne’ebé akontese la hanesan nune’e tanba “Politisi Boleh Berbohong Dan Sekalian Berbuat Salah” pekadu dupla.

Tanbasa mak pekadu dupla? Primeiru tanba sala, komete plájiu Konsellu Imprensa nia planu estratejiku 2022-2026 no Segundu maka taka falta no bosok publiku hodi dehan katak “la iha plagiarismu no la sala”.

Saida maka plájiu? Plájiu signifika katak na’ok, kopy-paste no foti tomak-tomak obra sientifiku ema seluk nian. Tanba tuir disionariu (Oxford English Dictionary, 2016), termu plájiu define nu’udar: “The practice of taking someone else‘s work or ideas and passing them off as one‘s own”. Plájiu nu’udar pratika ida ne’ebé foti ema seluk ninia traballu ka ideia hodi konsidera hanesan ita-nian rasik.

Iha sorin seluk (Wibowo, 2012) define plájiu katak: “Plagiat dapat dilihat dari asal usul katanya yakni bahasa latin plagiarius yang berarti “penculik“ atau plagium yang memiliki arti “sebuah penculikan“. Dalam konteks bahasa latin dapat diartikan sebagai tindakan menculik atau mencuri karya dan gagasan orang lain dan kemudian diklaim sebagai karya pribadi”.

Plájiu iha lian latina ne’e signifika katak “na’ok ou hakna’ok”, signifika katak na’ok ema seluk ninia obra no ideia nune’e konsidera hanesan ita-nia obra rasik (Napitupulu dkk, 2020:4).

Plájiu planu estratejiku ne’e hatudu inkapasidade rekursu umanu ne’ebé lori dezastre bo’ot ba Instituisaun Estadu hanesan Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál no hamoe Instituisaun ne’e rasik tan laiha kapasidade hodi halo planu servisu nune’e foti fila-fali planu servisu Instituisaun seluk nian.  Tuir lolo’os Instituisaun Estadu hanesan Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál, proibidu husi atitude plájiu maibe kontrariu fali (aneh tapi nyata).

Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál, tenke husu deskulpa ba publiku no rekoñese sala ida ne’ebé akontese ona iha Instituisaun ida ne’e. Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál ne’ebé lideradu husi esxelensia Expeditu Dias Ximenes sente aan laiha kapasidade atu jere Instituisaun Estadu ne’e karik bele hato’o karta rejignasaun ba Primeiru Ministru nune’e nomea fali ema seluk ne’ebé iha kapasidade natoon atu lidera fali SEKOMS. Tan atitude no mentalidade kopy-paste ne’e estraga imagen Governu nian iha mundu rai-klaran.

Hakerek nain nu’udar Alumnu Universidade da Paz 2020, Numeru kontaktu: +67076748275

 7,527 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Aktu Plájiu Nu’udar Assediu Intelektual” A few seconds ago
Lee Mós :
Timor–Leste ho Australia Haforsa Area Komunikasaun Sosiál

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No