ADVERTISEMENT

Politika Mamuk, Fasil Hasai Sidadaun Husi Servisu Tan Diferensa Partidu

Timor Post - Opiniaun · Polítika
  • Share

Hosi : VALES DE JESUS PEREIRA / NUEMERU TELEMOVEL +670 75900538 / EMAIL : valesperreira@gmail.com

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Timor Leste hahú nia filozofia “ukun rasik an” (filosofia da Libertação) ho prinsípiu “demokrasia”. Iha ne’ebé fo liberdade ba nia povu hotu hotu atu hetan direitu ba moris. Livre iha nia interesse no nessesidade ne’ebe lori sentidu ba ema hotu nia moris diak (interesse do bem comum). Alicerce husi liafuan “demokrasia” lakon sentidu husi prátika polítika iha Timor Leste. Sentido demokrasia loloos sei la mai ho poder otoritas hodi explora timoroan sira iha ambito saida deit. Demokrasia la separa ho Liberdade. De faktu, Timor hatuur liberdade ida regulada, liberdade iha regras / regulamentu, ho nia ordem no Lei tuir nia Konstituisaun da Repúblika Demokrátika de Timor Leste (K-RDTL).

Sekulu rua ba kotuk, Timor sai husi nakukun iha era invazaun atu hamriik nudar nasaun ida forte ho nia radikalidade atu moris ho Liberdade no iha Liberdade. Nudar objetivu ida atu organiza, mantein no promove interesse sidadaun nian (‘organizar, manter e promover os interesses dos seus cidadãos’, Jhon Locke filosofo Inglesa).

Conteudu husi hakerek ne’e, hakarak lori ita hotu ba reflete situasaun politika rai laran ne’ebé as vezes hamosu situasaun ne’ebe halo timoroan barak sente lakon pertensi ba nia nasaun rasik. Iha ne’ebe lori ita ba iha tensaun politika hodi halakon unidade no fraternidade nasional. En sentidu politika separa ema nia Liberdade, limite ema nia amizade, hakloot ema nia relasaun no haketak ema barak husi sentimentu patriotizmu no nasionalizmu.

DINAMIKA POLÍTIKA IHA TIMOR SADERE LIU BA PODER PARTIDU

Desde Timor – Leste ukun an, Nia hamriik nudar nasaun Republika Demokratika ida. Timoroan barak, luta na’in no elite politika sira hatuur kedas prinsipiu ida katak, timoroan sira hotu, atu moris iha Liberdade nia laran. Iha ne’ebé atu harii, hametin no hamoris unidade Nasional. Unidade Nasional nudar alicerce ida ke metin hodi dezemvolve Timor nia emar ba Futuru ida harmonia no prospera.

Realidade, hafoin tiha Timor Leste ukun an, Timoroan barak maka seidauk moris livre. Moris deit iha politika partidu nia bingga, Poder partidaria, halo ema lakon konfiansa. Politika Bosok, politika traisaun no politika hipócrita. Tuir opiniaun Pesoal, Timor lakon sentidu loloos husi Poder Politika Partidu nian (PPP). Politika ne’ebe kualidade buka hatama nia emar iha kampu de servisu, la’os hasai nia emar husi servisu. Suporta no apoiu nia povu iha nia rai rasik. Nem hare ba rasa, kor, no politika. Ida ne’ebe justu no merese mak nia ne’ebe iha kapasidade no abilidade diak hodi kontribui ba desemvolve Timor nia politika.

Timoroan maioria senti desanimado ka lakon vontade tanba Politika governu de Timor Leste, sadere an makaas no forte liu ba familia politika partidaria. Politika hanesan ne’e sai ona lasu tentativa ida atu hamukit no haterus ema seluk nia moris. Tuir hau nia observasaun no tuir monitorizaun pesoal ba dimensaun politika iha Timor, ha’u nota politika nakonu ho pratika familiar. Tantu familia iha politika partidu kuantu mais familia gerasional. Pratika politika ida ne’e la lori nasaun ba desemvolvimento ida efisiete no efikaz. No sei la lori nia sidadaun ba tranquilidade. Sidadaun barak hahu forma hanoin atu halo barulho no moris iha desordem no desorganizada tanba deit politika estadu nian ne’ebe laloos. Politika Estadu no governo de Timor Leste hatuur, harii, hametin liu iha politika partidu nian. Desisaun politika atu distribui kampu servisu depende iha desizaun politika partidu nian. Agora ita haree, Saida los mak Politika partidu halo no hatudu daudaun? Kontinua hare…………!

Lee Mós :
Eis ME Klarifika Rekrutamentu Professores 3.000 Molok Eleisaun

Politika laek, hasai nia sidadaun husi kampu servisu

Politika ukun governu la’os ema independente. Maibe ema ne’ebe mai ho nia forsa do partidu.  Forma no ukun governu maka “Partidu ida nia politika”. Ema ne’ebe halo parte iha governu tenki mos halo parte iha partidu. En sentidu, elite politika na’in sira, ohin loron afirma nune’e, “o hakarak hetan servisu mai ho ami iha ami nia partidu”. Sentru iha Politika Partidu nian. So partidu deit maka bele fo servisu. Politika laek, laiha liu kedas moral politika no lakon sentimentu humanu koalia liafuan mamuk hodi halo traisaun ba rai ida ne’e.

Logika, tanba sa tenki hasai sidadaun husi nia servisu fatin? Politika nain sira iha media no tv koalia gaya gaya deit, razaun funan funan, dehan presiza ema ne’ebe iha kapasidade no abilidade diak tuir area ne’ebe iha. Bosok ten, traidor hodi hasai nia sidadaun husi servisu ho deit razaun la iha kapasidade.  Razaun dehan lei mak haruka fo para servisu, Lei mak la fo dalan atu sira kontinua sira nia servisu iha fatin refere. Contratu cazuais ka lae, nia nasaun nia ema, tanba sa labele estende! Tanba sa tenki hasai. Politika traidor no bosok ten hodi buka razaun. Afinal laos razaun hanesan nia dehan. Maibe tanba deit sidadaun refere koor seluk ho nia, sidadaun nee la’os nia familia. Ida ne’e mak realidade governu atual hasoru.

Hanesan ativista ida, senti triste hare Timor Leste fasil hasai ema barak ho numeru 800 pessoas liu husi servisu fatin. Politika nain sira koko halo analiza Kritika forte hodi refleta ba futuru. Oinsa ho sidadaun hirak nia moris iha futuro? Nasaun ida la hatene harii unidade maibe justru harahun unidade tan deit politika laek partidu nian.

Politika elite Partidu nian nafatin haksumik an ho Pratika traisaun

Kualidade politika ba atinji politik ida justo no digno maka, politika la iha traisaun. Partidu ida ne’ebe deit maka manan, nia iha obrigasaun no intensaun diak hodi asegura, tulun, organiza no fo prioritiza ba nesesidade sidadaun hotu hotu nian. Iha dalan justisa no igualdade nian. Karater hanesan ne’e maka hatudu katak, politika partidu ida maduru no kualidade. Hadomi no iha sentidu de pertensi boot ba nia sidadaun sira nia moris. Atende no resolve, apoiu no suporta sidadaun tuir plano governo nian ne’ebe iha. Difersnsa ohin loron, Partidu nia boot sira, “fazer como quiser” halo tuir hakarak deit. Ukun povu ho otoritas. Ukun povu ho traisasun. Hatama mak nia militiante, fo oportunidade ba nia koor deit. Traisaun ba ema seluk nia kapasidade. Politik nain sira haksumik an uluk hodi halakon sentidu fraternidade no unidade nasional iha nasaun ida ne’e. Politika dehan sira sei hatama tan sidadaun barak iha kampu servisu, maibe pratika abandona seluk no foti fali seluk. Pratika politika hanesan ne’e, sai ona korente ida lori ema ba tensaun no fasil halo ema barak partisipa iha krime sira. Politika dehan, hamenus krimi hodi ajuda kampu servisu maibe pratika laiha.  Husi perspetiva pessoal, nasaun ida ne’e sei sai nafatin nasaun ida sadere liu ba familia partidu nian. Partidu maka sei halo desizaun tomak hodi hili no haree liu nia sidadaun tuir koor partidu nian.

Lee Mós :
Suku Motael Preparadu ba Eleisaun Suku

POLITIKA LAEK hatuur nia alicerse “Terra livre, povo livre não há Explorasaun”

Hori uluk hori wa’in, Timor nia Sistema servisu / campu de servisu haree no fo liu ba rasa, koor, politika partidu no familia. Nia ha’u nia emar no hau nia militante. Nia soi no merese atu hetan servisu. Dimensaun politika hanesan ne’e mai ho karater finjimentu no traisaun ne’ebe forte hodi halo negasaun ba sentido “povo Livre não há exploração”. Nega nia emar rasik, tanba deit politika partidaria. La hare ba ema nia abilidade /skill no kapasidade/ capacity. Politika na’in sira halo explorasaun boot ba nia povo. Politika Partidu ida mak lidera governu, konserteza nia mai ho pakote. Seluk ne’ebe la’os pertensia ba Partido ida ne’e, maka nia sei fila no sai hanesan ema ida ne’ebe la pertensi ba nasaun ida ne’e. ida ne’e situasaun politika real ne’ebe Timor enfrenta daudaun.

Politika falla, haruka nia sidadaun ida ba servisu, hanesan foti liu deit ba nia maluk ida nia fatin tanba deit sidadaun rua ne’e koor partidu la hanesan. Politika falla, Ukun ho poder otoritas. Politika diak sa mak tenki halo, no fo fali ba sidadaun ne’ebe partidu tebe sai husi servisu fatin.? Servisu la profisional, hatuun ema seluk nia kapasidade tanba deit partidu diferensa. Nune’e ha’u bele dehan politika hanesan ne’e politika bulak ida. Tan deit ho politika bulak partidu nian, ema hasai nia maluk rasik husi servisu fatin. Nem iha intensaun atu buka fali fatin seluk hodi nafatin asegura no corresponde nesesidade sira ne’ebe presiza. Timor oan barak sei falla iha politika. Politika seidauk maduru la refleta vida social.

EMA SELUK HANESAN ASUFUIK / ‘HOMO MOMINI LUPUS’

Maioria timoroan barak, hahu kedas husi politika na’in sira, sei iha sentimentu haree ema seluk hanesan la’os nia ema no nia povo no nia sidadaun. Refleta husi politika realidade maka, Politika na’in sira mout iha tensaun no karater politika hare ema seluk hanesan asu fuik. Estatementu “hare ema seluk hanesan asufuik”, hatudu ho sentidu loloos iha ita nia nasaun. Funu ho sentimento hodi explora ema seluk nia kapasidade. Hasai ema husi servisu ne’e lori sentidu traisaun boot no funu boot liu hodi oho ema seluk nia vontade no moris.

Lee Mós :
Firaku-Kaladi “Fratelli Tutti” (II – filosofia política): Preâmbulo dehan “... desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna”

Terminalogia “homo homini lupus” ne’e mai husi filosofo ida naran Thomas Hobbes ne’ebe nega “sifat Sosial”. Timor Leste daudaun ne’e adota ona ideia ida ne’e hodi pratika iha realidade governo atual. Hakarak ema seluk hetan servisu maibe hakarak ema seluk mos lalikan iha servisu. Iha sentimentu hatama nia maluk ba servisu maibe laiha sentimentu hasai ema seluk husi servisu. Matenek na’in ne’e hatuur nia naturalidade ideal ida katak, “homo homini lupus” ema hare ema seluk hanesan asufuik, ne’e nudar kondisaun ida ne’ebe dudu nia an atu halo parte iha politika perang semua melawan semua ( belum omnium contra Omnes ). Afirmasaun ne’e lori sentidu katak ema ruma ne’ebe iha poder politika hodi harahun / menghancurkan ema hotu hotu ne’ebe la pertensia ba nia partidu politika.  Persis ho pratika politika governu atual nia dinamika iha rai laran. Ema barak bele nota katak, politika atual la hatuur nia aliserce demokrasia ho karater Liberdade ba sidadaun tomak.

Matenek nain no politik nain sira, matan moris neon na’in, nakonu ho carinho no politika kualidade hodi responde ba bem comum sidadaun timoroan tomak nian. Kualidade politika la hare partidu, kor, rasa, no familia. Hare ba personalidade ne’ebe ema ida idak iha, hodi lori nasaun ida ne’e ba paz no justisa.

Ikus Liu / Konklui

Hanesan jovem ativista, insatisfeitu tebes ho politika ne’ebe Timor enfrenta. Iha carater politika barak ne’ebe Timor enfrenta no hatudu hanesan hahalok la soin no la merese nian.

  • Lideransa sira hatun no hamoe malu. Ita bele dehan ne’e politika. Loos. Maibe politika ne’ebe tenki ideal no lori dignidade umana.
  • Lider ida nia fraku la’os lider seluk nia bahan / pontu de discursu
  • Lider sira la imparsial no justu atu halo politika diak ba sidadaun,
  • Timor oan barak lakon vontade no sentidu de pertensi ba nia nasaun rasik, tanba Politik ne’ebe la forte ( politik frazili )
  • Politik ohin loron la resolve problema social.
  • Sidadaun barak terus no susar iha are rural, presiza politika siguransa umana ne’ebe aselarada.

Ukun nain sira, tenki ukun ho sabedoria no prudensia. Servi ho pasensia no badinas. Pratika politika ne’ebe Digno no merese. Sensibiliza rikeza timor nian hodi distrubui ba Timor nia sidadaun ho soin. Lori Timoroan hotu ba moris naroman no prospero.

 4,053 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Politika Mamuk, Fasil Hasai Sidadaun Husi Servi…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No