ADVERTISEMENT

Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon Sentidu “Maun-Alin” Nudar Maubere Ou Timor Oan

Timor Post - Arte · Opiniaun
  • Share

Hosi: Pe. Domingos Godinho de Araújo (Missionário do Verbo Divino em Portugal)

Iha tempo luta ba independénsia Timor-Leste, jovem hot-hotu sente-an Maun-Alin, la iha diskriminasaun. Liafuan ne’ebé halibur ita hotu mak “Maun Alin” ka “Maubere Timor-oan”. Durante tempu neba, solidariedade no sentidu maun alin povo Maubere oan metin diak los. Ema hotu-hotu ajuda malu, ho objetivu ida deit atu hetan liberdade ka independénsia.  Maibé, hare ba dekade ikus mai, sentidu “Maun-Alin Timor Oan ou Maun-Alin Maubere oan, komesa lakon nia forsa.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ita hatene katak ho grasa independénsia, ita hotu bele hetan mos liberdade ba expresasaun. Ho ida neé  diversu prática kulturál mos tama mai ita nia rai libre los, inklui mos hanesan arte marsiais sira. Maski ita hatene katak arte-marciais ne’e bele fo benefísiu diak ba ita, hanesan disiplina no autodefesa, maibé realidade hatudu ho akontesimentu sira katak iha dekade ikus mai, iha individuo husi grupo arte marciais sira balu mak halo fali divisaun no konflitu entre Joven Timor Oan (akontese dala barak iha Timor, Indonésia, Inglaterra, Portugal, etc.). Timor oan rasik, sai fali fanatismu ba nia maun alin husi grupu arte-marcias balu, hodi halo problema ou kontra nia maun alin Timor Oan rasik.

Fanatismu ba grupu arte marsiais mak domina fali iha joven sira nia moris. Joven Maubere nebe uluk iha tempu luta, UNIDADE no IDA deit, agora komesa atu lakon nia sentidu. Será que ita prepara hela kultura diak ba ita nia Nasaun Timor Leste, iha futuru?

Lee Mós :
Xanana Husu Komunidade Promove Produtu Lokál

Nudar Timor oan ne’ebé hela iha Portugal, sente moe, laran moras no triste tebes ho incidentes ne’ebé akontese iha madrugada Domingu iha Fátima, loron hirak liu ba, fatin ne’ebé sagrado ba peregrinu husi mundu tomak née. Husi incidenti ne’e resulta, iha maun alin Timor oan ida mak lakon nia vida, ho idade 25-anos, no nain hat seluk mak baixa hela iha hospital. Tuir informausaun nebe ita rona, akontecimentu neé entre grupu individu husi arte marsiais balu, nebe provoka malu hodi hamosu insidenti neé, ne’ebé sira hotu la seluk, mesak Timor Oan deit. Tragedia ida ne’e halakon duni vida Timor Oan ida, kanek nain hát no mos halo moe ita nia komunidade Timor oan iha mundu, sa tan insidenti neé, akontese iha fatin respeitadu hanesan Fátima.

Situasaun fanatismu ba grupu arte marsiais husi joven Timor oan barak, sei sai nudar nudar preokupasaun bot ba ita nia futuru ba “Nasionalismu no Patriotismu” nudar  ema Timor Oan. Ita hot-hotu nudar Timor Oan, liu-liu ba líder nasional no estadu bele halo reflesaun kona akontesimentu sira neé, no hateke ba futuru, será que ita iha hela dalan nebe los?

Nudar jerasaun foun, ita preokupa tebes katak sentidu nasionalismu ba ita nia joven sira. Husi incidente.insidente nebe durante neé akontese, joven sira kontinua hare fali ba grupu interna ida-idak nian, hodi halo divisaun no konflitu oin-oin.

Filozofus sira-nia barak maka koalia kona ba “Perigu ba Fanatismu Grupu”. Jean-Jacques Rousseau, por ezemplu, koalia kona ba “Perigu Grupu Faciosos (Kriminozu)” sira ne’ebé bele halo situasaun sosial sai kaos (problema bot). Nia defende katak, Nasaun ida sei sai diak, presija nia sidadaun sira hamutuk (unidade) hodi lori nasaun ne´e, lao diak liu ba oin, laos atu ida-idak lao tuir nia grupo. Se ita husik hela fanatismu kontinua moris iha sosiadade, loron ida ita hare, ita nia nasaun rasik sei monu ba situasaun khaos ou problema bio nia laran.

Lee Mós :
Hanoin-Lisuk ‘Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmão nia artigu sobre Patriotismo Constitucional (Jürgen Habermas dehan Verfassungspatriotismus)

Violénsia ne’ebé mosu hosi rivalidades hirak ne’e la’ós ameaça deit seguransa publiku, maibé mos hamonu valór fundamental “Solidariedade no Fraternidade (Maun-Alin nudar Timor Oan), ne’ebé tuir lo-los neé, ita tenke haburas, iha nasaun foun hanesan Timor Leste. Ita tenke apriende hosi ita-nia istória nasaun neé, nia istória harii née oinsa, no hanoin fali ita-nia espírito uniaun ne’ebé lori ita ba indipendénsia. Presija atu Lider nasaun sira, Edukadór, Sosiadade Sivil no ita hot-hotu, bele colabora no servisu hamutuk atu promove Sentidu Identidade Komun ne’ebé bele halo ita hotu sinti “Ida Deit” nudar Maubere Oan ou Timor Oan, maski iha diferencia grupu.

Neduni ‘Edukasiaun’ sai nudar papel kruziál iha prosesu ida ne’e. Eskola sira tenke hanorin la’ós deit kona istória Timor-Leste, maibé esplika mos kona ba valor nudar sidadaun Timor Oan nebe diak, hatene respeitu malu, hodi hadoók an husi konflitu. Halo programas ne’ebé integra juventude husi grupu arte marsiais diferente, halo atividade nebe sira hotu bele kolaborativu, atu nunee bele ajuda malu hodi hari hanoin ida, no bele servisu hamutuk nudar Maun-Alin Timor Oan.

Lee Mós :
Carta Pastoral Quaresma 2023, Quaresma, Dalan ba Transformação iha Cristo

Além de ne’e, líder políticos sira mos bele promove atividade ou iventu balu lori joven sira bele partisipa hodi kanaaliza energia no entusiasmo juventude sira hodi hametin sira nia patriotismu no nasionalismu nudar Timor Oan ou Maubere Oan. Halo projetu  komunidade hanesan debate públiku no inisiativas kulturál, karik nuneé bele fo dalan balu hodi kontrola fanatismu klot husi joven sira, ba sira ida-idak nia grupo particular.

Grupu arte marsiais sira rasik mos iha responsabilidade. Kriar ambiente ou kultura respeitu no iha responsabilidade ba ema seluk, nudar Timor Oan. Halo mos torneiu amigavél, halo kooperasaun ho autoridade lokal sira, atu nuneé arte marciais bele fo kontribuisaun positivu ba ita nia sosiadade.

Konklusaun: “Maski ita hatene katak, prática arte marsiais neé, bele sai elementu valiozu iha formasaun ita-nia juventude, maibe importante liu katak nia sei hetan  orientasaun husi prinsipiu: “Solidariedade no Respeitu Malu”. Hodi prinsipiu ida neé, ita mak bele garanti katak:  Timor-Leste sai nudar nasaun ida ne’ebé unidade no forte, hodi honra ba sakrifísiu nebe ita nia héroi sira luta ba ita nia indipendénsia

Futuru ba ita nia nasionalismu no patriotismu depende hosi dalan nebe mak ita hili loron ohin. Importante presija hatene katak, dalan nebe ita hili loron ohin, bele lori ita nia nasaun nia futuru, sei nakonu ho Paz no prosperidade.

 7,803 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No