ADVERTISEMENT

Hanoin-Lisuk ‘Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmão nia artigu sobre Patriotismo Constitucional (Jürgen Habermas dehan Verfassungspatriotismus)

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Aniceto Guro-Berteni Neves

(Traballador Fakuldade Siensia Sosial – UNTL)

Ita tenki rekonese katak impasse politika ka impasse Governasaun ida hahu hosi tinan 2017 mai to’o Bankada Partidu FRETILIN-PLP no Partidu KHUNTO destitui meja Prezidente Republika loron 19 fulan-Maiu 2020 ne’e explora kakutak, enerjia no tempu ema barak-nian inklui Ha’u nia belun-diak Martinho Gusmao (Padre, Dosente Filozofia). Iha artigu ida ne’ebe ha’u nia belun-diak hakerek no ha’u asesu iha publika liuhosi media social Facebook aserta loos ho diskusaun sira atual konaba papel partidu politiku sira nian hakotu impasse politiku iha Timor-Leste. Pontu interesante ne’e, ha’u nia belun-diak Martinho Gusmao uza perspektiva Jürgen Habermas ho terminolojia Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional).

Ha’u toma nota hosi artigu ne’e, ha’u nia belun-diak la aprofunda ninia artigu ne’e ho diak. Sita terminolojia no sientista oioin hodi halo konfuzaun leitor nia idea. Hahu ho Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional), tama fali ho sub-titlu ida no ikus konklui dehan KHUNTO mak “Susu ita rai bokur// ita isin bokur eei// Bere Mau Bere eei”, tuir kedas ho konkluzaun GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO & FRETILIN NIA GOLPE I-II TUIR CRDTL. Ha’u nia Belun-diak uza konseitu sira demokrasia hodi esplika palavra nativu sira hosi Grande Lider Nicolao Lobato, Borja da Costa no Abilio Araujo nian hodi foritifika ninia kritika ba prosesu institusionaliza demokratizasaun iha Timor-Leste. Belun-diak lakoi ou ho intensional duni ‘hodi lassu leitor sira katak argumentu belun-diak ne’e mak validu, maibe lae, ‘kestionabel’.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ha’u hakarak hanoin-lisuk belun-diak Amo e Padre Martinho Gusmao nia artigu ne’e. Interesante tebes nia uza terminolojia Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional) sai odo-matan tama ba narativu sira iha artigu ne’e. Maibe ho intensionalmete (dengan sengaja) lakoi esplika ba leitor sira terminolojia Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional) ne’e. Tanba buka razaun partial atu justifika ninia kritika hasoru partidu KHUNTO (hanesan Amo Julio Crispin hatete iha ninia estatus Facebook) depois tau marka (labelling) ba partidu sira asentu iha Parlamentu Nasional.

Seidauk explora didiak, maibe ha’u nia belun-diak hakerek kedas ona sub-titlu mai hosi konkluzaun “KHUNTO mak “Susu ita rai bokur// ita isin bokur eei// Bere Mau Bere eei”. Depois, seidauk esplika relasaun pensamentu Habermas konaba Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional) ho prepozisaun politiku Partidu sira asentu iha Parlamentu Nasional nian iha prosesu politiku ida iha koridor demokrasia nian, nia tama kedas ona ho pensamentu nativu ‘Grande Heroi Nicolao Lobato’ , Borja da Costa ho Abilio Araujo nian.

Se mak Jürgen Habermas? Nia moris iha 18 fulan Junu 1929 iha sidade Dusseldorf, Alemana, nia boot iha sidade kiik ida naran Gummersbach besik sidade Dusseldorf iha Alemana. Uainhira nia sai joven, nia esperensia kedas Funu Mundu daruak no nia esperensia kedas ukun rezime Adolf Hitler nian momentu ne’eba. Dala-ruma tanba esperensia moruk ne’e, Habermas hanoin kedas importansia hosi Sistema demokrasia iha ninia rai rasik (Alemana).
Saida mak Jürgen Habermas hatete konaba Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional)?
Verfassungspatriotismus (Patriotismo Constitucional) mak teoria ka paradigm politika ida ne’ebe buka halo esplikasaun konaba direitu ema idaidak nian nudar hatuur iha sistema konstituisaun nasional nasaun ida-nian. Patriotismo Constitucional nia afirmasaun refere ba liberdade ema idaidak nian atu partisipa/involve iha diskusaun ka debate sira ho autonomu konaba Bem Comon (common good) no sira hamutuk atinji akordu ka konsensus konaba valor sira normativu.

Ema sira ne’ebe iha Liberdade ba expresaun ka debate konaba konseitu fundamental ‘Bem Common’ ne’e mai ho sira nia istoria ida ne’ebe akomadativu iha sira nia pensamentu no hatuu iha prinsipiu Konstituisaun Nasional ida. Ema sira ne’e iha Liberdade expresaun nudar elementu hosi kualidade demokrasia deliberativu ida ho karakteristiku ‘normative surplus effect’ or normative spill-over effect’ of the deliberative process. Katak sira laos deit partisipa nudar individu/pesoal maibe sira nia aspirasaun ne’e institusionaliza hodi fornese deliverasaun ida maximu liu-tan. Ha’u sei la tama ba Bem Common, normative surplus effect’ or normative spill-over effect’ of the deliberative process’ iha ne’e.

Constitutional patriotism mos konfirma katak Liberdade expresaun ka debate sira entre komunidade politiku (refere ba partidu partidu) konaba Bem Common: balun sai oponente maibe nafatin iha koridor valor normativu ida ‘fiar-malu, rona-malu’ ikus sira hamosu consensus ruma sobre politika Bem Common ne’e. Sira idaidak iha lejitimidade, kesi-an ho valor normativu no ikus manifesta sira nia pensamentu ne’ebe konsensual (konseitu konaba consensus, akodu). Constitutional patriotism ne’e deskrebe dinamika Liberdade expresaun hosi individu sira ho aplikasaun sistema legal ne’ebe existi (estabelesidu), la kestiona konaba razaun interese pesoal, fe, relijiaun, inklui pratika kulturais, adat, nsst). Liberdade expresaun no debate sira konsidera nudar faktus sosial membru komunidade ordinariu ka komunidade politiku ida nian.

Lee Mós :
TIMOR-LESTE: TENSAUN POLÍTIKA BELE ALTA MAIBÉ CHEGA! BA VIOLENSIA.

Iha momentu ne’ebe sira to’o iha faze ida diskorda ba malu (laiha consensus), ne’e laos problema, maibe ne’e konsidera nudar aset (riku-soin). Ekseptu, diskordansia ne’e hamosu aktu ruma ne’ebe kontra-lei. Liberdade expresaun ne’e nudar soin prerogative ema idaidak nian, laos kulpa. Liberdade expresaun produs konkordansia no diskordansia ne’e bolu ‘collective process of learning’ (prosesu apriendizajen koletivu) ida. Diferensia pensamentu iha Liberdade expresaun ka debate nia fundamentu mak konkorda no diskorda, mai hosi iha valor-sira, asumsaun, preskripsaun ema idaidak nian nudar individu ka nudar komunidade politiku. Diferensiasaun sai baze ba direitu konstitusional no identidade nasional. P-CNRT nia aktu hato’o keixa prosesu no rezultadu destituisaun meza diak-liu kompara ho interpretasaun belun-diak Amo e Dosente Filozofia Martinho Gusmao-nian. Belun-diak ne’e halo interpretasaun no analiza ida ho karakter kontradiktoriu (interpretasi dan analisis terbalik), la tuir Habermas nia pensamentu maske uza nudar odo-matan tama ba artigu ne’e.

GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO & FRETILIN NIA GOLPE I-II TUIR CRDTL;
Iha inisiu artigu ne’e, ha’u nia belun-diak, expresa ninia opiniaun sobre prosesu no rezultadu hosi destituisaun meza Prezidente Parlamentu Nasional nian. Ha’u nia belun-diak expresa ninia diferensia opiniaun sobre lejitimidade prosesu no rezultadu ne’e. Diferensia opiniaun ne’e mak aset ka riku-soin demokrasia nian, maske ha’u nia belun-diak, ikus halo konkluzaun ‘maioria simples ida hadau poder’. Belun-diak rasik rekonese maioria (maske simples) mak manan ne’e mak natureza demokrasia nian. Depois kontinua aprioria substansia maioria simples ne’e. Intensaun bias ne’e iha ne’e: rekonese maioria maske simples oan ida, maibe tanba maioria simples ne’e Partidu FRETILIN-PLP & KHUNTO entaun ne’e sai la loos tiha fali.

Partidu CNRT diskorda ho prosesu no rezultadu, tanba ne’e sira sei hato’o keixa ba tribunal. Partidu Demokratiku fahe votus (4 afavor, 1 la vota). Iha ha’u nia belun-diak dehan PD bidu tun bidu sae, depois la karakteriza an nudar demokratiku. Partidu seluk: PUDD, UDT & FM hili dalan silensia absoluta. Se liga ba teoria Constitutional patriotism hanesan hatete iha paragrafu anterior iha leten, ha’u diferenti ho belun-diak ne’e. P-CNRT nia aktu lori prosesu no rezultadu destuitisaun meja ne’e ba tribunal, ida ne’e mak instituisaun lejitimu atu justifika destituisaun ne’e validu ka lae? Se PD fo votus, 4 afavor no 1 la partisipa, ida ne’e mak bolu direitu konstitusional no identidade partidu-nian. Katak iha sistema demokrasia, iha opsaun atu partisipa fo votus afavor ou la partisipa tanba deskorda. Partidu PUDD, UDT & FM silensiu absoluta: ida ne’e opsaun ida katak sira diskorda. Liberdade expresaun ida ne’ebe karakteiza ho opsaun ‘konkorda no diskorda’ ne’e meramente realizasaun sistema demokrasia ne’ebe hatuur ema nudar individu ka nudar element komunidade (partidu) nia autonomu hanesan Habermas koalia.

Konaba aktu politika Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo nian akredita no reafirma viabiliza VIII Governu Konstitusional, ne’e refleta kompetensia rasik Prezidente Republika nudar orgaun Unipesoal ida. Ha’u apresia no respeitu diferensia opiniaun hosi ha’u nia belun diak ne’e. Maibe opiniaun nudar akademista ida to’o iha konkluzaun ida dehan loron 20 fulan-Maiu 2020 nudar loron “GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO” no ida ne’e kontinuasaun hosi FRETILIN nia golpe I & II hosi muda Asembleia Konstituante sai Parlamentu Nasional bazeia duni ba Konstituisaun RDTL. Konkluzaun laiha fundamentu filozofiku ne’e la kave ba pesoal ho estatutu nudar Dosente Filozofia Politika. Tanba nudar Dosente ida, refere ba Teoria sira Filozofia Politika, atu to’o iha konkluzaun katak akontese GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO no Golpe I-II” tenki prova ninia ontolojia, epistemolojia no axiolojia. Ha’u nia belun-diak Amo e Dosente Filozofia Politiku mak esplika diak-liu konaba baze ontolojia, epistemolojia no axiolojia hosi konkluzaun “GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO” no FRETILIN nia golpe I-II ne’e. Ha’u interese atu rona ka le esplikasaun razaun argumentu filozofiku ne’e.

Iha alinea tuir fali, ha’u nia belun-diak sita definisaun hosi Filozofou Norberto Bobbio, dehan, liafuan “golpe de estado” mai husi “coup d’État”. Filosofia politica hola nafatin definição iha Dicionário Larousse (dalen francês) – “… violation déliberée des formes constitucionelles par un government, une assemblée ou un groupe de personnes qui détiennent l’autorité” – violação ida ne’ebe hakarak halo duni hasoru constituição husi governo ida, ka assembelia ida ka grupo hodi hadau autoridade. Maibe ha’u nia belun-diak ne’e la justifika ninia paragrafu ne’e ho teoria Constitutional patriotism ne’ebe fo preferensia konaba institutu ida ne’ebe akomoda interese koletivu ida no autoridade legal atu verifika. Iha ne’e, ha’u dehan P-CNRT nia razaun hili aktu legal administrativu meramente loos-liu kompara ho hau nia belun-diak nia sitasaun ida atu justifika: simu no adopta formulasaun definisaun hosi Filozofu Noberto Bobbio nian iha artigu ida ne’e.

Lee Mós :
Demonstrasaun AMN Kontra PN Nia Desizaun Sosa Karreta Lux Sport No Laptop: Racionalidade Polítika Vs Moralidade Polítika

Ha’u nia reazen primeiru le to’o paragrafu ida konaba Fretilin nia golpe I-II tuir CRDTL. Ha’u koalia iha laran deit katak hau nia belun-diak atu baralla deit leitor ka publiku sira nia hanoin, finalmente atu provoka leitor sira simplesmente opniaun belun-diak nias loos (konkluzaun bias). Sitasaun hosi livru Between Facts and Norms” (1998) ne’e la kompetu. Ha’u nia belun-diak ne’e la konsege hatete katak iha Between Facts and Norms ne’e, Habermas hahu uluk kestiona konaba implikasaun hosi Theory of Communicative Action (1981) ne’ebe nudar kritika ba The Structural Transformation of the Public Sphere in 1962. Habermas nia obra iha livru Between Facts and Norms ne’e koalia-liu konaba the rule of law (estadu de direito) and the possibility of democracy in postindustrial socieities (posibilidade demokrasia iha sosiedade post-industrializasaun-nian). Belun-diak sita terminolojia Estadu do Direito maibe ho intensionalmente lakoi esplika kontestu ne’ebe Habermsas explora, seraque ita nia sosiedade agora tama klasifikasaun Habermas nian?
Habermas mai ho pedidu/proposta paradigm-foun ida konaba demokrasia iha dikotomia teoria sira politika modernu-nian iha kontextu kontraversial entre liberal no republikanu siviku. Belun-diak halakon tiha finalidade obra Habermas nian. Ha’u diferente hanoin ho sitasaun belun-diak nian kait Habermas nia pensamentu sientifiku ho sitasaun hosi Preâmbulo CRDTL (pontu 1, 2 3) ne’e. Institusionalmente, Konstituisaun RDTL la tama iha krizi implementasaun. So iha deit mak krizi interpretasaun hosi jurista no politiku no akademista- sira. ha kontextu agora, justru konseitu kultura demokrasia, demokrasia pluralista no sosiedade solidaria e fraternal ne’e mak kontribui dadauk ba kualidade demokrasia iha Timor-Leste hodi kondus aktu politiku partidu politiku sira no Prezidente Republika.

“… erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA”
Ha’u konkorda ho paragrafu ne’e: Banati tuir Habermas nia hanoin, wainhira ita temi CULTURA DEMOCRÁTICA, ita ko’alia konaba identidade Timor-Leste nebe hakesi ho lisan bein sira no suku ho dalen sira husi Lorosae ba Loromonu atu sai fatin furak ba Estado de Direito Democrático. Sitasaun paragrafu ida ne’e justifika konseitu kultura demokrasia, demokrasia pluralista ho sosiedade solidaria e fraternal.

Ha’u diferente ho belun-diak ne’ebe difini movimentu Foinsa’e Timoroan sira nian iha tinan 1970 nian nudar tipu ka modelu kultura demokrasia. Diskusaun/debate konaba barlaque, hakerek no le puizia, kanta, nsst hodi defini kultura demokrasia. Ha’u, aseita ho Abilio Araujo nian definisaun konaba sira nia inisiu movement ne’e nudar kapital ba luta kontra kolonial Portuges momentu ne’eba. Sira hahu halo diskusaun/debate konaba barlaque, hakerek puiza no muzika refleta situasaun real momentu ne’e nudar inisiu luta foun ida hosi luta avo bizavo sira nian (Bispo Belo hatete funu kontra Portuges hahu kedas tinan 1700). Abilio Araujo difini sira nia aktu momentu ne’e ho terminolojia atividade kreatividade kultural inklui despotiva.

Iha Constitutional patriotism ne’ebe belun-diak uza nudar odomatan tama ba artigu ne’e, konseitu identidade no kultura demokrasia mak meramente sira koalia konaba konkordansia no diskordansia ho baze valor normativu ida. Ha’u konkorda conceito tomak hamutuk iha volores internos, espirto nian, hanesan fuan, kakutak, filosofia ba moris, tane aas ninia moral, ninia religião, ninia dalen, lalaok tomak lisan bein sira nian, habadak lia kari, ninia historia tomak no lalaok moris loro-loron nian husi loron ba loron. Ida ne’e valor normativu ne’ebe kualifika kultura demokrasia, demokrasia pluralistic no sosiedade solitariu e fraternal ne’e. Valor normativu hirak ne’e kesi-metin kohezaun sosial entre Timoroan sira, maske impasse politiku lao kleur, maske mundu tama iha risku no ameasa ho surtu COVID19, maibe povu Timor-Leste kontinua moris iha koezaun sosial ida metin. Sira kontribui ho hametin funsionamentu Instituisaun sira Estadu nian funsiona regular no efetivu. Ida ne’e halo ha’u diferente ho Belun-diak!
Palavra sira nativu no simbalizasaun palavra Grande Heroi Nicolao Lobato, Borja da Costa, cs loloos adopta nudar narativu istoriku (history as arts and Science). Hanoin hirak ne’e sai bias tiha kuandu uza hodi justifika konkluzaun ne’ebe la prova ninia ontolojia, epistemolojia no axiolojia. Ha’u sujere belun-diak Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmao atu uza biblia hodi aprofunda argumentu ida ne’ebe kritiku hasoru pratika rekrutamentu ba membru ka simpatizante ka militante Partidu KHUNTO. Se uza persepsaun politiku, halo argumentu hirak ne’e sai parsial, tendensiozu, bias.

Desde impasse politiku ne’e hahu, seidauk bele identifika akontesementu ka iventu ruma hodi justifika konseitu ‘Tragedia boot tebes iha cultural democradia” (krizi 2006-2007 bele sai lisaun). Juramentu Ramelau sei la sai forsa ida atu hamosu tragedia boot iha kultura demokrasia. Uza konseitu tragedia ne’e meramente ezajera demaziadu. Sataan uza konseitu the shadow of the terreur” (bayang-bayang terror) hodi justifika prinsipiu “exploração do homem pelo homem” ka “susu ita rai bokur// ita isin bokur// Bere Mau Bere eei”. Narativu ida ne’ebe bias, loloos halo kritika ba metodu rekrutamentu membru Partidu KHUNTO. Seidauk halo estudu ida sistematiku, halo deit konkluzaun ida bias no tendensiozu ne’e kestionabel.

Lee Mós :
SEMI-PREZIDENSIALIZMU HO MULTIPARTIDARIZMU IHA TIMÓR LADÚN KONTRIBUI BA ESTABILIDADE GOVERNATIVA MANDATU IDA TO’O ROHAN

Hanesan pesoal ne’ebe pertensi ba etniku/suku Mambae, haksolok tebes ho narativu tuir mai ne’e:
“Eh! Foho Ramelau, foho Ramelau eh!// Sa be aas liu o tutun// Sa be bein liu o lolon eh!” atu hatudu Mambae sira hare “grandeza” no “imponência”, beran no kbiit iha sira nia fuan laran. Ba sira Ramelau ne’e foho lulik. Iha nia “tutun”, klamar sira horik ba; iha nia “lolon”, ema Mambae sira hare dalan moris nebe “bein liu”. Borja da Costa hatudu ba ita konaba “Naturalistische und religiöse Weltansicht” (liafuan husi Rudolf Otto). Atu dehan, ita nia ema Mambae sira iha fiar “natural”, hare Foho Lulik ne’e sira hare dok liu tan, hateke moris murak no kmook liu tan. Sira la hatene “Aman Maromak” nia kbiit no beran. Maibe, hare Foho Boot ne’e, sira sente hanesan los Israel sira hare FOHO SINAI.

Los duni, iha Biblia Sagrada, FOHO sai hanesan fatin atu “Lalehan ho Rai” hasoru malu (Isaias 14, 13); husi fatin aas Maromak haraik moris (Ezquiel 28, 14-16); maibe foho mos sai fali simbolo ita ema nia arrogância (Isaias 2, 12-15); maibe mos sai fatin lulik no aas liu atu ema harohan no hanai Maromak (Salmo 2, 6; Jeremias 2, 20). Wainhira ko’alia konaba FOHO SINAI, dehan husi nia “lolon”, Lia Na’in (profeta Moises) sae ba nia “tutun” hodi hasoru Maromak. Simu tiha Maromak nia Ukun-Fuan sanulu, Moises lori tinan 40 atu lori Povo ida ne’e ba sira nia LIBERTAÇÃO … lori to’o ba sira TERRA PROMETIDA.

Narativu ida tuir mai ne’e, puramentu refleta Amsal 11:2 (Jikalau keangkuhan tiba, tiba juga cemooh, tetapi hikmat ada pada orang yang rendah hati!; Amsal 18:3: Bila kefasikan datang, datanglah juga penghinaan dan cela disertai cemooh):

“…Liu tiha tinan 45 Borja da Costa hakerek poema FOHO RAMELAU, teki-teki iha ema ida, naran Naimori Bukar, foti’an tiha ba profeta falso ida, hanoin katak nia mak RAMELAU na’in. La’o tun la’o sae iha Timor-Leste hodi lohi ema atu ba jura iha Foho Ramelau. Borja da Costa dehan, “Sa be aas liu o tutun????”; Naimori Bukar tur tiha iha kadeira plastik hodi foti’an aas liu Ramelau tutun; Borja da Costa dehan, “Sa be bein liu o lolon???”, Naimori Bukar maubadak dehan nia mak “bein liu” (nenek moyang) ba Timor-Leste. Lae! Naimori Bukar badak liu, ninia moris mos dabak liu. Naimori Bukar la’os “libertador” maibe “lohidor”, nia halo “terra prometida” Timor-Leste ne’e monu iha humilhação nia laran. Nia halo POVO moe (exemplo: nia fen sai ministra ba ko’alia iha rai liur halo Timor foti oin la sae). Nia halo RAI TIMUR lakon dignidade – Partido Fretilin tanis; PLP hakneak no CNRT moe boot, PD oin kamutis, PUDD, FM no UDT sai tiha “ikan teri”. Lae, Naimori Bukar. Juramento nebe nia halo, sai ona malisan ba nia rasik.

Terminolojia ida loloos atu interpreta paragrafu leten ne’e mak hanesan Dr. Rui Maria Araujo hakerek iha ninia estatus Facebook: Diferensia opiniaun iha Partidu, parte Demokrasia. Uza diferensia atu sokar-lia, ne’e mak Makiaveliku, immoral & laos Etiku. Tanba ne’e “Interpretasaun, Konkluzaun ne’ebe subjektividade ka la objektivu, sei sai nudar Malisan ba Akademista-sira iha Timor-Leste.

Hau diferensia opiniaun ho Belun-Diak Amo e Dosente Filozofia Politika Martinho Gusmao mai ho prepozisaun Habermas nian katak dirkusu/narativu sira iha artigu ne’e la uza interpretasaun ne’ebe konsistent. Opiniaun ne’e la hatudu intensaun atu hetan consensus ka intendementu iha kontestu impasse politiku ne’ebe povu no nasaun ida ne’e infrenta, la konsidera ema individu ka komunidade (partidu) politiku nia autonomu ne’ebe fo efeitu ba diskorda malu nudar aset demokrasia. Opiniaun ne’e ninia substansia no karakter kontraria obra Habermas nian konaba konseitu komunikasaun iha livru Between Facts and Norms” (1998). Hotu!

Nudar Padre, Ha’u nia Belun diak mak Saseluk hosi Jesus Kristu. LOS KA SALA?

“Yesus Kristus mengajarkan kita untuk mengasihi dan mengampuni, bukan balas menyakiti”

 2,544 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Hanoin-Lisuk ‘Amo e Dosente Filozofia Politika …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No