ADVERTISEMENT

Influensia Liberalizmu Ba Loron Valentine

Timor Post - Istilu Moris · Opiniaun
  • Share
Hakerek nain: Jose Raimundo Ximenes

Husi: Jose Raimundo Ximenes

Loron valentinehanesan toman ida ne’ebé ita festeza hanesan loron domin. Loron valentine loron domin, la’ós loron relasaun seksuál nian.Hadomi katak presiza respeitu malu, haraik an ba malu no hadomi malu ho dame. Se-karik itaema ida nia prezensa hanesan kriasaun Maromak nian entaun respeitu ba ema seluk ne’e hanesan Maromak ne’ebe o adora.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Realidade no esperensia moris umanu nian iha mundu modern ne’e, barak liu la hatudu ninia ezistensia hanesan umanu. Tanba konfilitu umanu mak kria hodi halakon no hases tai umanu husi ninia individualidade ne’ebe uniku. Los tebes saida mak Jean Paul Sarte dehan “umanu mak infernu ba nia maluk seluk”.Konflitu hanesan intimu husi relasaun entre umanu. Konflitu barak tebes iha relasaun entre umanune’ebé mak itabele hare iha tempu agora, konflitu entre nasaun too hamosu funu, konflitu entre reliziaun, suku, no kultura, konflitu iha servisu, konflitu entre fen-laen too hamosu soe malu, konflitu entre inan-aman ho oan, konflitu entre ema nain rua ne’ebé sei namora hela.

Alende ne’e, liberalizmu mos fo influensia boot ba uma nia liberdade moris, kona-ba realidade mundasa social, iha envairomentu sosio-kultura, ekonomia no politika. Maibe ida besik liu ba lalaok moris umanu nian mak sosiol kultural. Tanba ho influensia idealizmu modernu nian, halo ema barak aplika sala lalaok moris hanesan individu ne’ebe livre, rasional, no tradisaun hanoin (tradisi berpikir).Atu hadia “Tradisaun Hanoin” ne’e, eskritor sei foti pensamentu husi Julio Teehankee ne’ebe mak koalia kona-ba tradisaun hanoin ne’ebe mak liberal.

Liu husi ideas hirak ne’e, tradisaun modernu nafatin influensia ita? Apresia hoema seluk nia prezensa ka lae?Iha domin ka lae?Domin entre umanu ne’e sei iha valor ga lae?.

Influensia Liberalizme no Individualizme ba Loron Valentine

Tristeza boot, bainhira loron valentine ne’e hanesan loron domin ne’ebe nakonu ho liberadade ba ema hotu, atu espresesa nian domin. Maibe, ho modelu ne’ebe inmoral katak livre hatudu hahalok inmoral iha fatin publiku no seksu livre (iha hotel sira).Tanba ne’e ezistensia husi loron domin ne’e hahu lakon.Ida ne’e mak influensia hahalok liberalizmu no individualizmu?

Influénsia husi realidade mudansa sosiál nian, husi ambiente sosio-kultural.Komprende liberalizmu no neoliberalizmu bele sai parte ida-ne’ebé afeta ba mundu edukasaun.Individualizmu, rasionalizmu, liberdade, responsabilidade, justisa no toleránsia mak idealizmu ne’ebé hamriik metin iha liberalizmu.

Iha tempu hanesan, ideolojia ne’ebé loos kona-ba neoliberalizmune’e mak ezisténsia ideolojia kapitalizmu liberal, liuliu komprensaun liberalizmu ne’ebé iha ba setór ekonómiku.Liberalizmu nia influénsia la’ós de’it iha vida polítika,sosiál no ekonómiku, maibé mós kona-ba edukasaun, ne’ebé hanesan vizaun ida-ne’ebé fó atensaun liu ba edukasaun.Harii kapasidade, proteje direitu no liberdade no identifika problema no tentativa atu aumenta mudansa social, hodi mantein estabilidade ba tempu naruk.

Vizaun sira kona-ba Liberalizmu no Neoliberalizmu hanesan idealizmu Liberal.Iha realidade, ne’e produtu ida husi modernizasaun Oeste nian ne’ebé halo aat (harahun) perspetiva antigu ne’ebé halo hanoin umanu kontrola husi buat ruma ne’ebé iha li’ur. Ideia ne’ebé importante liu ba modernizmu mak iluminasaun, prosesu sensibilizasaun husi kultura kostumeira no nakukun ne’ebé halo ema nia neon nakukun.

Libertalizmu klasiku ne’ebé moris mai husi hanoin-nain barak ne’ebé haka’as an, atu foti ema ida-idak sai na’in independente ba sira-nia mundu ho livre, hadook sira-nia an husi barreira sira ne’ebé impede ema ida nia liberdade atu espresa sira-nia an hanesan umanu.Tanba liberalizmu no individualizmu baibain hanesan buat ne’ebé labele haketak.Sira nain-rua forma ideolojia no perspetiva ida-ne’ebé importante tebes ba kreximentu sedu husi ideia modernu sira husi oeste.

Tradisaun hanoin liberál identifika hanesan prinsípiu báziku neen ne’ebé temi husi Julio Teehankee, hanoin-nain liberál ida husi Filipina, (Julio Teehankee, “Equity and Justice in a Globalized World: A Liberal Re-view”).

1. Individualizmu; Liberal sira fiar katak ema ka individuál mak buat ne’ebé importante tebes. Politika liberál hotu-hotu lidera ka dirije atu fó espasu ba liberdade no direitu individuál sira. Ba liberál sira, individualizmu importante liu fali kolektivizmu.

2. Rasionalizmu; Liberal sira fiar katak mundu iha estrutura rasionál ida, ne’ebé bele kompriende logikamente. Mundu nia orden bele komprende liuhusi deliberasaun hanoin no buka-hatene beibeik kritika.

3. Liberdade: La iha liafuan ida mak importante liu ba ema liberál duke liberdade. Liberdade mak abilidade atu hanoin no atua tuir konxiensia no determinasaun. Filosofia tomak libertalizmu nian la hanesan ho liberdade umanu.

4. Responsabilidade; Liberdade sein responsabilidade mak fuik. Ema dala barak uza sala liberalizmu ba wildism. Liberalizmu mak liberdade no responsabilidade.

5. Justisa: Liberal sira fiar katak justisa nu’udar valór morál ne’ebé tenke defende. Justisa la signifika hasa’e ema nia direitu atu defende ema seluk nia direitu. Justisa fó oportunidade ba ema hotu-hotu atu kompete no atinje sira-nia direitu,

6. Toleránsia; Atitude atu simu ka respeita ema seluk nia hanoin ka asaun, maske sira la nesesariamente aprova hanoin ka asaun sira-nee. Toleránsia mak baze ba moris ne’ebé metin no armonia. Se la iha toleránsia, ita labele kaer metin liberdade.

Ninia idealizmu hanesan nee, maske iha realidade, valór ideál sira iha dalan barak la materializadu. Ema barak liu hakilar ba liberdade, maibé nia la halo buat ida atu manán liberdade ne’e. ka hetan ona liberdade ba nia an rasik, maibé husik ema seluk estragu, ka liberdade ne’ebé la’o ba oin. Dala ruma liberdade hanesan ne’e la iha huun (baze).

Responde Problema Liberalizme iha Sosiendade

Joven barak iha rai ne’e, utiliza sala ideia sira husi liberalizmu klasiku hanesan: Individualizmu, Rasionalizmu, Liberdade, Responsabilidade, Justisa, no toleransia. Tanba sa dehan uza sala? Tanba joven barak komete iha kazu violensia hanesa vilolensia fijiku, seksual inklui kazu sira hanesan soe bebé, atu liu tan joven sira adopta situsaun modernu ba intere ne’ebe inmoral hanesan seksu livre. Tanba ne’e halu sentidu atu hadomi ne’e komesa mihi ba bei-beik.Ideia liberalizmu hirak ne’e, sei problema ba ema Timor iha ninia aplikasuan.

Liu husi kazu sira ne’ebé mensiona iha leten, mai ita koko hare konflitu no sentidu husi sentimentu no asaun domin ne’e,tuir perspetivu filozofia. Iha filozofia umanu koalia kona-ba domin sempre mosu pergunta hanesan ne’e: animal iha domin ka lae? Ita bele hare katak animal hare sira nia oan hatudu hanesan forma husi domin ida. Maibé, ida ne’e hatudu dunik katak animal iha forma domin hanesan ne’e? Saida mak bele forma domin inting ka rasio? Aristoteles dehan animal ita hanaran animal tanba sira iha espiritu (klamar) instingitvu iha ninia an (espiritu hanesan forma ida husi moris. Iha ai-horis hanaran espiritu vegeter no ba manusia espiritu rasional). Ho ida ne’e, saida mak ita hare hanesan fenomenu husi domin ne’ebé la rasional?

Tuir Scheler iha buat tolu ne’ebé sai hanesan baze ba umanu nia humanidade nu’udar umanu. Buat tolu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e: 1) reflesaun, atividade ida ne’ebé halo umanu hanesan objetu hanoin nain ida (obyek pemikir); 2) abstrasaun ou ideasaun, kapasidade hodi kaer ou hare esistensia seluk husi nia an; 3) domin, atividade importante hanesan privadu ida nian. Domin ne’e hola parte imprtante mos iha umanu nia moris no ninia diresaun ba liu valor ne’ebé absoluta. Domin ne’e loriumanu atu hakat liu no limita tia umanu frakeza nia sira. Ita ne’ebé presiza hetan impotansia esistensia human nian konaba domin mak hamoris konsiensia iha an rasik no léaldade. Presiza mos laran luan no kontrola an. Tansa presiza kontrola an? Tanba konrola an ne’e henasan idea siguransa ida, atu nune’e umanu keta monu ba hahalok non-moral (tama ba seksuálismu) katak domin ne’e ita hare liu ba hakarak ou gostu seksuál nian deit (domin eros). Domin Erosnia sentidu mak hanesan semtimentu domin ne’ebe iha téndensia ba sentimentu romántuku, domin (love) no luxúriaincentivo (lust encouragement), ninia interese primeiru liu-liu ba situasaun ou atrasaun konaba isin lolon ou interese fiziku (body) feto-mane nian. Domin Eros ne’e itabele dehan hanesan seksuál domin.

Iha fali opiniaun seluk husi Grabiel Marcel, nia dehan katak domin ne’e bolu umanu atu rekoinsese no komprende ninia relasaun ne’ebe ezistensial.Domin ne’e la’ós sentimentu emotivu deit, maibé sai hanesan baze moris ne’ebé ho prosesu tomak iha relasaun umanu nian. Grabiel Marsel formula domin ne’e iha faze haat hanesan tuir mai ne’e: 1) disponibilidade (disponibilite): hahalok prontidaun ne’ebé nakloke, husik no fó oportunidade ba ema seluk bele tama no ezeste iha ita nia relasaun; 2) reseptador (receptivite): hahalok inisiativu, komesa atividade husi relasaun halo ema seluk tama mos ba ita nia mundu, ou rona ema seluk; 3) envolvimentu (engagement): hahalok loke an iha relasaun no pastisipa nu’udar ema ne’ebe consensus hodi fó atensaun ba relasaun ne’e rasik; 4) fidelidade (fidelite): hanesan hahalok totalmente ida iha relasaun domin. Fidelidade la’ós deit lao la ho ninia opiniaun, maibé fidelidade ne’e envolve an ho risku ne’ebé iha.

Domin ne’e la naton deit ba teoria, maibé tenke too mos ba iha implementasaun katak asaun hotu ita hala’o iha relasaun domin no moris loron-loron ne’e tenke reprezenta dunik domin ne’ebé perfeitu. Se-karik ita iha hadomi, presiza mos ita tama ba ema ne’ebé ita hadomi nia laran (mundu). Ita labele interpreta implementasaun domin ba iha asaun non-morál katak ita hare relasaun domin ne’e nia baze mak naton deit ba relasaun seksuál.

Se-karik aplikasaun domin ne’e naton deit ba relasaun seksuál.Entaun sentidu husi esistensia domin ne’e lakon ona. Tanba ema hotu hare no aplika domin iha moris ne’e ho orientasaun seksuál nian deit. Lolos ne’e relasaun domin ne’e tenke hatudu ninia sentidu no orientasaun futuruistik katak planu ba moris diak iha futuru. Ho ida ne’e, ema bele komprende katak domin mak ema tenke fiar malu, haraik an ba malu, hadomi malu ho dame, halao relasaun iha fidelidade, hamoris mos domin ho honestidade, no presiza entuda ho kompleta malu nia frakeza. Tanba umanu ne’e moris la perfeitu, entaun presiza tau nafatin importansia ba relasaun domin no moris ne’e nafatin.
Kazu sira relasiona iha leten ne’e la’ós akontese tanba iha loron valentine. Dadus hira ne’e sai hanesan evidensia deit mai ita katak ita presiza konsiensia no koinesimentu uluk wainhira ita foti asaun iha relasaun domin.

 2,801 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Influensia Liberalizmu Ba Loron Valentine” A few seconds ago
Lee Mós :
Loron Valentine La’ós Loron Seksuál

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No