ADVERTISEMENT

Pejabat Negara Bermental Karyawan Versus Pejabat Negara Bermental Negarawan dalam Konteks Pembangunan Nasional Timor–Leste

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Husi: Livio da Conceicao Matos ho Aniceto da Conceicao Mauresi

Politika tuir vizaun epidemiolojia katak hatur buat ne’ebe los iha fatin ne’ebe lolos tuir ema, iha nia tempu ne’ebe lolos. Buat hirak ne’e bele akontese wainhira ema tomak iha konsiensia atu hatur evidensia nudar baze esensial iha vida sosiedade tomak.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Evidensia ki’ik ida maka Timor-Leste tinan 24 ona hases an husi okupasaun nasaun Viziñu Indonesia ho performa manajerial ne’ebe do’ok husi performa manajementu durante tinan 24 integra ho Indonesia.

Durante tinan 24 Okupasaun Indonesia nia laran, estadu Indonesia halo dalan publiku ka Estrada aspal husi kapital Dili to’o iha Suku barak iha Timor-laran tomak. Timor oan sira naba-naba ba hasa’e nivel edukasaun lisensiatura iha rai seluk-seluk husi Aceh to’o Papua.

Ema tomak kuaze bele hetan osan lorloron tanba nú tahan bele nakfilak an ba osan, hudi tahan bele nakfilak an ba osan, lakeru tahan bele nakfilak an ba osan, fatuk, rai henek, rai mutin no seluk-seluk bele nakfilak an ba osan iha tempu ne’ebe la determina.

Situasaun diferente hatudu wainhira Timor-oan deside atu hases an husi okupasaun Indonesia. Timor monu ba situasaun ekonomia ne’ebe fraku liu. Mehi atu sai riku ho osan minarai sai hanesan mimpi buruk bagi sebagian besar rakyat negeri ini.

Timor-oan, tanba osan laiha, kampu servisu laiha, manajemen estadu fraku, ididak deside hodi buka moris iha ema nia rai. Tanba sa mak kampu servisu laiha? Tanba sa mak estadu labele loke kampu servisu ba nia ema sira? Durante independensia, politiku ulun sira hili nain ulun ukun nain sira bazeia ba kolega besik, hatene malu, kalega ransu, kolega hemu tua hamutuk, no importante liu mak sira mai husi membru partidu ida deit.

Pejabat Negara bermental negarawan: Timor – Leste persiza nain ulun ukun nain ne’ebe iha kapasidade nudar negarawan. Se los mak ne’e? Nain ulun ukun nain sira ne’ebe badinas servisu, iha vizaun, iha konseitu dezenvolvimentu umana rai ida ne’e nian tanba nia hatene povu ida ne’e.

Nia hatene povu rai ida ne’e nia ksolok no terus, nia hatene povu rai ida ne’e nia diak no nia susar. Nia hatene povu rai ida ne’e nia loron hamnasa no loron tanis. Nia iha konseitu mesak ida ba povu ida ne’e hodi nakfilak terus ba ksolok, susar ba diak no tanis ba hamnasa.

Ida ne’e mak Nain ulun ukun nain ne’ebe iha vizaun. Ida ne’e mak Nain ulun ukun nain ne’ebe iha konseitu dezenvolvimentu umana ka pemimpin visioner.

Durante tinan 24 independente, nain ulun ukun nain sira barak mak badinas servisu maibe laiha vizaun sá tan halo konseitu mesak ida konaba dezenvolvimentu umana. Nasaun barak iha mundu ne’e mak ‘gagal’ tanba sira la hatene halo konseitu dezenvolvimentu umana.

Tanba sa? Nain ulun ukun nain sira iha nasaun hirak ne’ebe gagal, hare ema nudar objetu dezenvolvimentu laos sujeitu dezenvolvimentu. Sira halo sidadaun nasaun sai nudar objeitu ba dezenvolvimentu.

Seolah-olah warga Negara bagi mereka adalah objek pembangunan, bukan pelaku pembangunan itu sendiri. Nain ulun ukun nain visioner sira, hare ema laos objeitu maibe nudar sujeitu ba dezenvolvimentu.

Ema nudar autor ba dezenvolvimentu. Nudar autor, nia tenke involve direita ba dezenvolvimentu umana. Nain ulun ukun nain sira tenke iha konseitu ida ne’e. Povu rai ida ne’e tenke sai hotu autor ba dezenvolvimentu umana rai ida ne’e nian.

Povu rai ida ne’e tenke sai servidor ba povu sira seluk iha rai ida ne’e tuir kapasidade no talentu ne’ebe sira iha. Nain ulun ukun nain sira tenke fasilita no kria kondisaun ba vizaun ida ne’e.
Laiha ema ida ne’ebe labele servi ema seluk. Pejabat Negara bermental negarawan iha konseitu ida atu halo ema sai ema lolos iha nia moris tomak. Sai servidor ba ema seluk hanesan Nain Jesus Kristu ka Nabi Isa nia evanjellu ne’ebe dehan, “Hau mai atu servi.” Ema tomak ne’ebe Moris iha mundu ne’e atu servi ema seluk. Ida ne’e mak pejabat Negara bermental negarawan.

Pejabat Negara bermental karyawan: Durante periodu tranzisaun ukun rasik an to’o ohin loron, ema nota hela emar Timor nia performa iha rai pedasuk ida ne’e. Nain ulun ukun nain sira kuaze ‘sibuk’ hala’o sira nia knar. To’o han meiudia deit, sira tenke han tarde tanba sibuk.

Sibuk meeting, sibuk lansamentu, sibuk tau hanoin, sibuk dan sibuk. Sira sibuk duni maibe sira ladun hatene atu atinji objeitu dezenvolvimentu ida ne’ebe. Kesibukan loron ida ne’e nian atu atinji indikador semanal ida ne’ebe. Kesibukan semana ida ne’e nian atu atinji indikador mensal ida ne’ebe.

No kesibukaan fulan ida ne’e nian atu atinji indikador annual ida ne’ebe. Sira hatene sibuk maibe ladun hatene indikador servisu kada kesibukan hirak ne’e. Ida ne’e mak halo diferensia entre Nain ulun ukun nain sira ne’ebe iha konseitu dezenvolvimentu umana ho Nain ulun ukun nain sira ne’ebe laiha konseitu dezenvolvimentu umana.

Nain ulun ukun nain sira ho mental negarawan hatene servisu no hatene sukat nia servisu. Nain ulun ukun nain sira ho mental karyawan hatene servisu maibe lahatene sukat nia servisu rasik.

Ida ne’ebe mak povu hakarak mak Nain ulun ukun nain sira ho mental negarawan. Hatene halo konseitu, hatene ezekuta konseitu no hatene sukat nia performa ezekusaun. Karik ita bele identifika Nain ulun ukun nain sira ho mental negarawan, Timor ne’e sá boot fali atu dezenvolve? Selamat mencoba.

 789 total views,  18 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Pejabat Negara Bermental Karyawan Versus Pejaba…” A few seconds ago
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error: