ADVERTISEMENT

Loron Valentine La’ós Loron Seksuál

Timor Post - Istilu Moris · Opiniaun
  • Share

Husi: Jose Raimundo Ximenes

Alumnus Pasca Sarjana Universita Sanata Dharma, Yogyakarta

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


 Loron valentinehanesan toman ida ne’ebé ita festeza hanesan loron domin. Loron valentine loron domin, la’ós loron relasaun seksuál nian. Hadomi katak presiza respeitu malu, haraik an ba malu no hadomi halu ho dame. Se-karik ita nia prezensa nu’uda kriasaun Maromak nian entaun respeitu bae ma seluk ne’e hanesan maromak.

Realidade no esperensia moris humanu nian iha tempu agora hatudu katak konflitu barak tebes ne’ebé iha relasaun entre humanu. Los tebes saida mak Jean Paul Sarte dehan “humanu mak infernu bae ma seluk”. Konflitu hanesan intimu husi relasaun entre humanu. Konflitu barak tebes iha relasaun entre humanune’ebé mak itabele hare iha tempu agora, konflitu entre nasaun too hamosu funu, konflitu entre reliziaun, suku, no kultura, konflitu iha servisu, konflitu entre fen-laen too hamosu soe malu, konflitu entre inan-aman ho oan, konflitu entre ema nain rua ne’ebé sei namora hela. No sei iha konflitu seluk tan ne’e mak fo impaktu ba ema nia mentalidade hanesan presaun ba feto-mane, orientasaun seksuál, abortu no seluk tan.

Liu husi konflitu sira ne’ebé akontese ona, ita sei iha nafatin sentimentu respeitu malu ka lae? Apresia hoe ma seluk nia prezensa ka lae? Iha ka domin ne’e? domin ne’e sei iha valor ga lae? Liu husi pensamentu Grabiel Marcel, ita koko atu komprende konflitu husi perspetivu humanu nian hanesan moris no ninia sentidu.

Ema Timor Leste Nia Komprensaun Konaba Moris

Moris ne’e domin, iha moris iha mos domin ou iha domin mak iha moris. Dalabarak ita monu ba lasu ida katak moris ne’e naton deit ba han-hemu, servisu no deskansa. Maibe iha progresu dezenvolvimentu ne’ebé la’o hela dadaun ne’e, fenomenu boot ne’ebé akontese mak konaba aktividade joven sira nian iha sosiedade.

Iha realidade kazu soe labarik ou abortu mos hetan porsentu boot. Tuir dadus ne’ebé Tempotimor publika loron 26 Augustu 2020 katak durante tinan 5 nia laran hahu husi 2015 to’o 2020 hamutuk bebé 49 mak sai vitama tanba irresponsabilidade inan-aman nian. Tuir monitorizasaun fundasaun Alola, dadus ne’ebé sira hetan no observa iha tinan 2019 to’o 2020 ne’ebé rejista iha PNTL hamutuk 49. Kazu soe bebé ne’e la’ós deit irresponsabilidade husi inan-aman, maibe dalaruma iha presaun ruma ne’ebé hanehan sira nia mentalidade (psikolojia) iha sosiedade to’o ikus mai sira foti desijaun ne’ebé la iha responsabilidade. Iha parte seluk, asaun soe bebé ne’e akontese tanba ema menus koinesimentu konaba relasaun hanesan fen-laen (seksuál). Ho ida ne’e ita bele dehan katak disijaun ne’ebé sira foti la’ós bazeia ba sentimentu domin, maibe bazeia deit ba hakarak ou gostu nian deit (nafsu). Ikus mai mosu isin rua no sira rasik la pronto atu simu realidade ne’e. No mos menus konsiensia ba sira nia asaun rasik ou sentidu konsensu nu’udar humanu lakon no mihis iha sira nia an.

Problema seluk ne’ebé akontese iha realidade mak isin rua ho idade ne’ebé ki’ik. Tuir dadus ne’ebé ajensia internasional UNFPA iha tinan 2018, hatudu feto adolexente idade 9-19, ne’ebé isin rua iha 19% no idade 20 mai kraik iha 24%. Alende ne’e prevalensia mortalidade inan iha rai laran 218/100,000 katak husi 100,000 inan nain 218 mak mate kada tinan durante isin rua no partus no mortalidade infantil iha rai laran 30/1,000 labarik.

Dadus hirak ne’e hatudu mai ita katak la’ós isin rua husi feto sira ne’e impaktu husi irresponsabilidade, maibe impaktu mos husi parte seluk. Iha públiku ema barak mos hamosu pergunta katak kazu soe bebé ou mortalidade infantil ne’e se nia responsabilidade, governu ka inan-aman ou responsalidade sosiedade nian?Problema hirak ne’e presiza tau atensaun ne’ebé intensivu katak presiza fó sosializasaun ba sosiedade liu-liu husi ki’ik to’o joven sira konaba saida mak moris? Saida mak relasaun entre feto ida ho mane ida? No saida mak harii uma kain? Atu nune’e sira bele iha konsiensia no koñesimentu konaba saida mak moris, saida mak relasaun entre feto ida ho mane ida, no saida mak harii uma kain. Atu nune’e ema hotu bele iha konsensu konaba realidade moris ne’ebé sira hasoru. Objetivu husi kaben mak moris-di’ak fen-laen nian, prokreasaun, no edukasaun ba oan sira.

Moris katak Hadomi

Liu husi kazu sira ne’ebé mensiona iha leten, mai ita koko hare konflitu no sentidu husi sentimentu no asaun domin nian ne’e iha perspetivu filozofia nian. Iha filozofia humanu koalia konaba domin sempre mosu pergunta hanesan ne’e: animal iha domin ka lae? Ita bele hare katak animal hare sira nia oan hatudu hanesan forma husi domin ida. Maibé, ida ne’e hatudu dunik katak animal iha forma domin hanesan ne’e? Saida mak bele forma domin inting ka rasio? Aristoteles dehan animal ita hanaran animal tanba sira iha espiritu (klamar) instingitvu iha ninia an (espiritu hanesan forma ida husi moris. Iha ai-horis hanaran espiritu vegeter no ba manusia espiritu rasional). Ho ida ne’e, saida mak ita hare hanesan fenomenu husi domin ne’ebé non-rasional?

Tuir Scheler iha buat tolu ne’ebé sai hanesan baze ba humanu nia humanidade nu’udar humanu. Buat tolu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e: 1) reflesaun, atividade ida ne’ebé halo humanu hanesan objetu hanoin nain ida (obyek pemikir); 2) abstrasaun ou ideasaun, kapasidade hodi kaer ou hare esistensia seluk husi nia an; 3) domin, atividade importante hanesan privadu ida nian. Domin ne’e hola parte imprtante mos iha humanu nia moris no ninia diresaun ba liu valor ne’ebé absoluta. Domin ne’e lori humanu atu hakat liu no limita tia humanu frakeza nia sira. Ita ne’ebé presiza hetan impotansia esistensia human nian konaba domin mak hamoris konsiensia iha an rasik no léaldade. Presiza mos laran luan no kontrola an. Tansa presiza kontrola an? Tanba konrola an ne’e henasan idea siguransa ida, atu nune’e humanu keta monu ba hahalok non-moral (tama ba seksuálismu) katak domin ne’e ita hare liu ba hakarak ou gostu seksuál nian deit (domin eros). Domin Erosnia sentidu mak hanesan semtimentu domin ne’ebe iha téndensia ba sentimentu romántuku, domin (love) no luxúriaincentivo (lust encouragement), ninia interese primeiru liu-liu ba situasaun ou atrasaun konaba isin lolon ou interese fiziku (body) feto-mane nian. Domin Eros ne’e itabele dehan hanesan seksuál domin.

Iha fali opiniaun seluk husi Grabiel Marcel, nia dehan katak domin ne’e bolu humanu atu rekoinsese no komprende ninia relasaun esistensial. Domin ne’e la’ós sentimentu emotivu deit, maibé sai hanesan baze moris ne’ebé ho prosesu tomak iha relasaun humanu nian. Grabiel Marsel formula domin ne’e iha faze haat hanesan tuir mai ne’e: 1) disponibilidade (disponibilite): hahalok prontidaun ne’ebé nakloke, husik no fó oportunidade ba ema seluk bele tama no ezeste iha ita nia relasaun; 2) reseptador (receptivite): hahalok inisiativu, komesa atividade husi relasaun halo ema seluk tama mos ba ita nia mundu, ou rona ema seluk; 3) envolvimentu (engagement): hahalok loke an iha relasaun no pastisipa nu’udar ema ne’ebe consensus hodi fó atensaun ba relasaun ne’e rasik; 4) fidelidade (fidelite): hanesan hahalok totalmente ida iha relasaun domin. Fidelidade la’ós deit lao la ho ninia opiniaun, maibé fidelidade ne’e envolve an ho risku ne’ebé iha.

Domin ne’e la naton deit ba teoria, maibé tenke too mos ba iha implementasaun katak asaun hotu ita hala’o iha relasaun domin no moris loron-loron ne’e tenke reprezenta dunik domin ne’ebé perfeitu. Se-karik ita iha hadomi, presiza mos ita tama ba ema ne’ebé ita hadomi nia laran (mundu). Ita labele interpreta implementasaun domin ba iha asaun non-morál katak ita hare relasaun domin ne’e nia baze mak naton deit ba relasaun seksuál.

Se-karik aplikasaun domin ne’e naton deit ba relasaun seksuál. Entaun sentidu husi esistensia domin ne’e lakon ona. Tanba ema hotu hare no aplika domin iha moris ne’e ho orientasaun seksuál nian deit. Lolos ne’e relasaun domin ne’e tenke hatudu ninia sentidu no orientasaun futuruistik katak planu ba moris diak iha futuru. Ho ida ne’e, ema bele komprende katak domin mak ema tenke fiar malu, haraik an ba malu, hadomi malu ho dame, halao relasaun iha fidelidade, hamoris mos domin ho honestidade, no presiza entuda ho kompleta malu nia frakeza. Tanba humanu ne’e moris la perfeitu, entaun presiza tau nafatin importansia ba relasaun domin no moris ne’e nafatin.

Kazu sira relasiona iha leten ne’e la’ós akontese tanba iha loron valentine. Dadus hira ne’e sai hanesan evidensia deit mai ita katak ita presiza konsiensia no koinesimentu uluk wainhira ita foti asaun iha relasaun domin.

Hakerek nain: Jose Raimundo Ximenes

 2,344 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Loron Valentine La’ós Loron Seksuál” A few seconds ago
Lee Mós :
Kazu Médiku simu Osan, KAK Submete Ba Ministériu Públiku

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No