ADVERTISEMENT

Xanana Denunsia Australia Ninia Politika Imoral

Augusto Sarmento - Opiniaun
  • Share

AINARO 02 Marsu FEVEREIRO 2023- Komandante Em-Xefe-das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão hala’o vizita datoluk iha fatin rezistensia foho lolon Bunaria, Suku Soru Kraik, Postu Administrativu Hatudu Leolima, Munisípiu Ainaro.

Vizita ne’e hala’o hodi reafiarma pozisaun Xanana, hodi organiza funu hahú hosi Ponta Leste mai too Ainaro. Iha ona tinan 1987 Xanana hahú kontaktu hasoru populasaun no asuwain FALINTIL hodi servisu ho kuadru sira iha vila laran hodi hametin organizasaun klandestina.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Nune’e, maka liga to’o Dili hodi kontaktu Costâncio Pinto ho kuadru FALINTIL sira hanesan, Alberto Esteves Amaral “Alende”, Armando “Ramahana” no Mauquinta “Lemorai” no sira seluk tan ne’ebé organiza no fasilita  Jornalista Rádio Austrália Broadcasting Corporation (ABC), Robert Domm ba entrevista ho Xanana hodi denunsia kontra Austràlia nia politika immoral ne’ebé halo negosiasaun ho Indonezia asina tratadu Timor GAP hodi fahe Timor nia rikusoin.

“Iha foho lolon Bunarai ne’e mak ha’u subar no hanoin oinsa halo ligasaun ho Jornalista Australianu, Robert Domm, nia primeiru jornalista Australianu ne’ebé bele tama too ailaran hasoru ha’u, hodi entrevista ha’u denunsia kontra politika Austrália bainhira ha’u rona radio, Austrália no Indonézia asina akordu fahe tiha ita fronteira no ita nia rikusoin. Austrália rai riku ida, dezenvolvidu ne’ebé rekoñese integrasaun, tanba ne’e maka muzika dehan abaixo imperializmu, depois ita hakruk fali ba buatamak sira naokten boot ne’e,” Xanana konta isotria luta durante vizita obrigu rezistensia ne’e, Bunarai, Soru Kraik, Ainaro, segunda (27/02/23)

Luta ne’ebé Xanana halo hodi defende Timor nia soberania tasi sorin ne’ebé ema okupa la’òs fasil. Iha tempu desifil nia hamriik, entre Timor-oan lubuk ida hodi luta dala ida tan liberta ninia rai.

Nia figura karizmátiku ne’ebé la presiza konta nia pasadu. Ema koñese nia, ho domin no komprimissu ba nia-rain la suru kotu.

Nia moris iha rai ne’e, hamriik iha tempu difisil hodi halakan lilin ba ukun-aan ne’ebé besik atu mate. Ho nia no povu tomak nia apoia, ukun-aan la’ós mehi de’it. Ho ninia prezensa, ukun-aan mós sai realidade.

Ohin dala ida tan, iha fatin istoriku ne’e, Xanana hamriik ho nia povu ne’ebé sei terus hela, hodi luta tan dala ida-tan ba moris ne’ebé di’ak liu. Ho nia, ahi ba dezenvolvimentu kontinua lakan. No, nia sei hamriik nafatin, firme iha nia ema sira-nia oin hodi luta tan ba povu ne’e nia direitu ne’ebé tinan barak ema la respeita. Ho nia, luta ne’ebé sente difisil tebes sai buat fasil ida. Nia lidera ita hodi hetan ita-nia direitu.

Karakterístiku ema nian nu’udar lider ka xefe bele halo diferensa, buat hirak ne’e bele haree husi oinsá organiza ema barak hodi hala’o servisu hodi vizaun hanesan.  Kay Rala Xanana Gusmão hahú ninia-rezisténsia husi ai-laran to’o iha vila-laran. Vizionáriu ne’ebé la rende, sempre hatene no haree oportunidade di’ak bainhira mak hahú ninia-luta no deside futuru.

Rezultadu ne’ebé ohin loron Timor-Leste hetan hodi define fronteira marítima permanente hasoru nasaun jigante hanesan Austrália, la’ós servisu fasil. Nu’udar lider ho vizaun dook, Xanana hakarak atu loron aban sai di’ak, liu husi atualizasaun situasaun hotu-hotu hodi hamosu inovasaun ba estratejia luta nian.

Hanesan ho saida mak akontese iha prosesu ne’e, hafoin Governu Timor-Leste asina akordu Certain Maritime Agreement of Timor Sea (CMATS) iha tinan 2006, liu tinan hitu (7), iha tinan 2013, governasaun Xanana deside hodi inválida ka hakotu akordu CMATS. Prosesu hotu-hotu hatama ba tribunál internasionál arbitrajen, nune’e bele haree fali mekanizmu foun.

Pasiénsia no persisténsia hanesan métodu luta Xanana nia ne’ebe la’ós foin agora. Dezde luta nia kaer metin xave no segredu atu sai lider ne’e responsabilidade boot, dixiplina servisu, konsistente, sai ezemplár, sakrifisiu no tau importansia ba interese públiku.

Durante funu hasoru okupasaun Indonézia nian hatudu ona. Bainhira hetan atake husi militár Indonézia husi Batallaun 744 no unidade sira seluk, Xanana konsege salva-aan. Nia rekoñese situasaun ne’e nu’udar milagre no Grasa Na’I Maromak ho forsa natureza nian tulun, tanba laiha dalan atu bele halai sees husi serku oin-oin ne’e.

Lee Mós :
Selebra Aniversáriu, FMA-TL Ho Indonézia Realiza Sertame ba Estudante Kristal

“Ita ko’alia kona-ba defende tasi-tasi, tanba mezmu ema hurlele ita atu mate dadauk ona, mais ita luta nafatin. Tanba ne’e mak ita ukun aan tiha ha’u kaer nafatin prinsipiu luta ne’e too ita manan tiha fronteira kontra Austrália,” tenik Xanana

Durante luta, nia ho soldadu  sobrevive iha fatuk-kuak laran, duut laran no rai-kuak laran. Fatin subar hirak ne’e mezmu ki’ik hodi bele akomoda de’it ba nia ho nia-ajudante ida. Relójiu, kilat no aparellu metálika soe dook hotu, atu militár Indonézia labele deteta sira.

“Bainhira ami ses aan tama kafe laran boot ida komesa tiru malu lubuk ida mate, falta ha’u ho Teofilo agora iha Lospalos no “Alende” no ha’u deit maka sei moris. Sira tiru malu ami sa’e foho lolon, soldadu TNI nakonu, ami subar iha fatuk kuak boot ida dader too kalan, katuas ida ho ha’u fuma de’it mak sigarru, mais ami tauk inimigu bele hare ami, mais too kalan mak ami la’o sai la han, so hemu bee de’it kala besik loron hitu nune’e sai mai subar iha populasaun nia uma,” nia konta.

Xanana iha pasiénsia boot, rezistente ho mentalidade forte.  fulan tolu bele moris iha rai ko’ak ki’ikoan ho hahán batar-uut uitoan de’it. Istória ne’e hanesan istória pedasuk husi luta barak ne’ebé lider karizmátiku ne’e hakat liu.

Timoroan hotu bele imazina ho duvida no husu!?, se karik Xanana la pasiénsia iha tempu ne’ebá istória moris ninia no vida Timor-Leste nian husi tempu rezisténsia to’o tempu ezisténsia ne’e, bele sai oin seluk.

Ezemplu kiik ida hosu luta naruk ne’ebé nia hahú hosi Ponta Leste mai  Setòr Fronteira Súl hakat ba fronteira Norte  subar iha fatin rezistensia foho lolon Bunaria-Ainaro no fatin seluk tan.

Atu bele proteze aan no subar atu inimigu labele haree hetan, Xanana iha altura ne’ebá fò orientasaun ba Eskoltu Saudozu Armando “Ramahana” hodi sa’e ba foho tutun hamulak ba Na’i Maromak no husu lisensa ba forsa natureza atu satan sira hodi inimigu nia hare no ataka.

“Ami tuur hamlaha los tiha ona, ha’u bolu katuas (Ramahana), iha ne’e rai lulik nusa?, katuas dehan iha. Se iha sa’e ba leten dehan…. ami maka ne’e, ó ko’alia ho sira, se sira iha entrega ita nia vida ba sira dehan prontu lalika funu tan. Entau nia sa’e ba leten nia hamulak tiha, dader nakukun fatuk komesa duir, ami hotu hakfodak nia dehan ba ami nune’e, imi fiar kalae? Ami hatan dehan ami fiar mak haruka o ba ne’e!. Se imi fiar rai lulik iha, ita tun mai ha’u lori imi sai. Ami na’in tolu tun hosi foho lolon, foin atu la’o abu-abu taka, ami tun ses tiha hosi foho lolon tama ailaran, ami hateke ba kotuk abu-abu lakon. Ne’e rai lulik mak proteze ami,” nia konta.

Hakat liu tiha hosi inimigu nia asaltu ne’ebé rezulta eskolta balun mate, maka Xanana haree Lider Tentara Indonesia, Tri Sutrino ba ho elikóptru  aviza iha aviaun leten hosu Xanana atu rende.

“Iha foho sorin ne’e maka Tri Sutrino iha aviaun leten bolu dehan, Xanana mai rende ona. Depois liu kuaze semana ida, katuas ida bolu ami mai subar iha Soru Kraik kuaze fulan tolu maka primeiraves depois invazaun Indonèzia iha 7 Dezembru 1975 mak foin primveiraves ha’u ba Dili liu hosi Gilman dos Santos no Polisia Augosto mai foti ha’u hosi Ainaro ba subar Aliança nia uma iha Lahane,”

Prosesu luta Xanana nian ba fronteira marítima la’ós buat foun, nu’udar vizionáriu, dezde iha tempu rezisténsia nia-laran, iha tinan 1988, Xanana haruka ona senadór Austrália, Gordon McIntosh, nu’udar karta protestu ida hasoru Primeiru Ministru Austrália, Bob Hawke, iha momentu ne’ebá.

Lee Mós :
COVID-19 ho Dezafiu ba Ema ho Defisiénsia

Iha nia karta Komandante-Em-Xefe das FALINTIL hateten, Bob Hawke dehan kona-ba rai barak ne’ebé independente mas konsidera hanesan kiak liu hotu iha planeta, maibé rai balun iha de’it kopra (nuu-maran) atu esporta ho turizmu bele moris no mós balun ho de’it peska. Haree husi “kondisaun mínima” ho rekursu minerais ne’ebé iha, ba dezenvolvimentu rasik Timor-Leste la’ós “repúblika de bananas”, maibé bele nakfilak-aan sai ba “repúblika de petróleu”! Maibé buat hotu hatudu katak, polítika Austrália kona-ba Timor-Leste, determinadu ona tuir oferta husi Indonézia, atu hala’o esplorasaun hamutuk iha “TIMOR GAP”. Konkordánsia husi governu Austrália no Indonézia ne’e hanesan asaun roubu (na’ok) hodi halo esploitasaun ba riku-soin timoroan nian.

Vizaun Xanana nian ba dezenvolvimentu Timor-Leste ne’ebé prósperu liu-husi esplorasaun rikeza iha Tasi Timor mosu ona dezde iha tempu rezisténsia. Durante iha prizaun Cipinang-Jakarta, hakerek poezia no pintura ida ho títulu “Mar Meu” (ha’u nia tasi) ne’ebé eprensia Xanana nia kometimentu luta, ne’ebé iha esperansa boot atu jerasaun foun sira iha futuru bele aproveita riku-soin ne’e hodi dezenvolve Timor-Leste.

Mehi bele sai realidade bainhira persiste no kontinua luta ho pasiénsia. Hanesan rezultadu ne’ebé mosu ohin loron, liu tinan barak nia laran, mehi ne’ebé Xanana iha sai duni realidade, maski buat balun sei iha prosesu laran, liu-liu kontinua defende kadoras mina Timor tenki dada mai Timor-Leste.

Luta ba okupasaun tasi Timor nian remata ona, iha loron 6 Marsu 2018, hafoin Austrália no Timor-Leste asina ona akordu fronteira marítima ba dahuluk entre nasaun rua ne’e. Akordu ne’ebé asina iha Kuartél Jerál ONU, iha Nova Iorke ne’e, atu bele solusiona disputa kona-ba mina no gás iha Tasi Timor.

Maski nune’e, hafoin nasaun rua ne’e deside fronteira marítima permanente, seidauk iha definisaun klaramente kona-ba futuru esplorasaun kampu Greater Sunrise nian. Timor-Leste no Austrália hotu-hotu ‘hadau-malu’ atu ida-idak bele dada ba ninia área.

Austrália ofrese rezultadu 80% husi rendimentu prosesamentu mina no gás ba Timor-Leste, bainhira kanaliza pipeline ba Darwin-Austrália. Nune’e, Timor-Leste mós fó opsaun hetan lukru 70% bainhira dada mai Timor-Leste.

Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, duun katak Austrália ‘piska matan’ ho kompañia mina sira hodi bele kanaliza kadoras ba Darwin la’ós mai iha área Tasi Mane.

Timor-Leste hakarak atu dezenvolve sentru prosesamentu mina no gás iha área Kosta Súl, maibé Austrália duvida tebes ho kapasidade Timor-Leste nian atu dezenvolve setór ne’e.

Xanana husu nafatin ba povu Timor-Leste atu kontinua luta hasoru Austrália hodi define loloos esplorasaun kampu mina matan Greater Sunrise bele dada mai Timor.

“Enkuandu ha’u sei moris, ha’u sei la fó ha’u nia ulun ba Austrália sama, ita hamutuk nafatin atu dada kadora ne’e mai,” Xanana afirma.

Tanba ne’e, povu Timor-Leste tenke esforsa aan kontinua funu tanba prosesu seidauk to’o rohan.  Xanana husu ba povu Timor tenke reza makaas hodi husu tulun ba Maromak, nune’e mós harohan ba matebian sira no mós rai lulik no fatuk lulik sira hodi haforsa nune’e hadau riku-soin Timor nian iha tasi laran ne’ebá.

Vizita Rai Kuak Subar Fatin Soru Kraik

Entretantu hafoin vizita subar fatin iha foho lolon Soru Kraik, Xanana akompaña hosi Fransisco Kalbuadi Lay, Gil da Costa Oan Soru ho veteranu no populasaun  vizita mós rai kuak subar Xanana nian ne’ebé lokaliza veteranu Mauquinta “Lemorai” nia uma.

Iha subar fatin ne’e, Xanana lembra bainhira TNI vizita ba uma ne’e hodi husu aifarina tahan, no hudi dubun, Veteranu Armando nakdedar tebes, tanba tauk ema bele kaer Xanana. Nune’e Armando ho brani bolu atensaun ba TNI sira atu buka tuir Xanana hodi kaptura no oho hodi desfia atensaun iminigu labele deteta.

Lee Mós :
Alvu Institutu Superior Kristal Transforma Edukasaun Kualidade

“Ha’u mai subar iha ne’e tama kalan boot, depois loron ida bapa sira mai, aman dehan jawa-jawa ne’e bapa (TNI) sira, ami tama ba subar iha rai kuak subar, ha’u hafuhu  sai hosi uma laran, hare Armando tauk, nia ain nakdedar loos, depois nia brani ituan nia dehan, Xanana sudah bunuh?, buhun Xanana, depois bapa sira ba nia foin sente di’ak,” nia konta.

Xanana konsidera pasiensia no brani hosi partisipasaun ema hotu ne’ebé fó aan ba mate no  subar FALINTIL sira nu’udar eroi ne’ebé estadu merese rekoñese.

“Xanana mesak de’it labele halo buat ida, maibé ho partisipasaun imi nia sakrifisiu luta no brani maka ohin ita sai nasaun ida independente, obrigado ba imi hotu nia luta ida ne’e,” nia agradese.

     

Caption: Veteranu Mauquinta “Lemorai”

 Iha fatin hanesan, Veteranu Mauquinta “Lemorai” rekoñese atu subar Xanana hosi inimigu labele deteta la’òs buat fasil, tanba tenki brani hodi dezfia inimigu nia konsentrasaun para sira labele deteta Xanana ne’ebé subar hela iha rai kuak hodi hafuhu sira nia konversa hosi rai kuak laran.

“Ami lori maun boot mai subar iha ne’e ami tauk tebes, tanba inimigu besik kedas ami nia sorin, ami kee de’it rai kuak iha kalan nia ho nia eskolta ida maka subar  iha ne’e, na’in rua ba subar iha ai-laran.Naton ha’u loke duni kios ida ne’e, depois tantara sira sosa tiha sigaru ha’u hanoin sira fila ona, agora sira husu fali informasaun ba ha’u. Ita boot sira iha ne’e hare Fretilin kalae?, ha’u dehan Fretilin maka estraga ami, nusa la ba oho, tanba imi ba buka Xanana iha ailaran oho tiha,  tanba Xanana estraga tiha ami, ha’u ko’alia mais ho nakdedar no maun Xanana hafuhu hela ami hosi hadak koak ne ’e,” nia hatete.

Mauquinta “Lemorai” agradese iha tinan 2015 Xanana ho Jornalista Australiano Robert Domm Bele vizita hikas fatin rezistensia ne’ebé Governu Timor-Leste deklara nu’udar Parke Rezisensia Xanana Gusmão no asuwain FALINTIL sira.

Veteranu ne’e husu ba Governu Timor-Leste rekoñese ona fati rezistensia ne’e tenki hadia abrigu registensia ne’e hodi hakerek istória preserva ba jerasaun futuru Timoroan sira atu hatene.

“Ha’u husu de’it ba governu atu hadia fatin ne’e, tanba fatin ne’e istoria luta FALINTIL nian, tanba Maun Boot Xanana mai iha ne’e subar no hela duni iha rai kuak ne’e durante fulan tolu,” nia hatete.

Sentimentu hanesan espresa mós hosi Eskoltu Rezistensia Xanana, António de Araújo “Nikar Agua” agradese bele sai sasin moris hosi luta naruk ne’ebé Kamandante Xanana hahú hosi Ponta Leste hodi organiza ema hotu too lori Timor-Leste hetan ukun aan.

“Ami agradese, maun bele mai konta nafatin istoria ne’e ho ami hodi rai hela istoria furak ne’e ami nia oan no ita nia estoria luta,”

Vizita ne’e Xanana ne’e termina ho presta omenajen ba Xanana nia eskolta feto ida, Saudoza Bernardina Araùjo da Silva ne’ebé mate iha loron 07 Otobru 2022, tanba sofre moras kankru.

Iha ne’eba Xanana ho tanis agradese ba eroina Bernardina ho nia feto maluk sira no familia sira ne’ebé brani tebe-tebes halo luta no subar no tein hahan ba Xanana durante tempu rezistensia.

Entretantu, Governu Timor-Leste deklara fatin ne’e nu’udar Parke Nasionál  Xanana Gusmão hanesan  fatin istóriku ne’ebé uluk Xanana subar ba kompostu kompostu husi, 1) Abrigu Xanana Gusmão iha área Ai-Dila-Okir- Bunarai, 2. Fatin Istoriku Jornalista Robert Domm halo entervista dahuluk ho Xanana no, 3) Fatin  dezeña Bandeira FALINTIL ho Saudozu Armando Fitun ho eroi FALINTIL sira. (remata)

 4,655 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Xanana Denunsia Australia Ninia Politika Imoral” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No