Kuartél-Jenerál F-FDTL, 2 Fevereiru, 2020
Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,
Señór Primeiru Ministru,
Señores Eis-Titulares Órgauns Soberania,
Señores Membrus Parlamentu Nasionál no Governu
Señór Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste,
Señóres Embaixadores no Reprezentantes Korpu Diplomátiku,
Señor Komodoro James McCormack, Komandante Forsa Defeza Australiana Indo-Pacific Endeavour
Maun-bin-alin sira no kompañeirus Veteranus no Kombatentes Luta Libertasaun Nasionál,
Belun Konvidadu sira,
Señoras no Señores,
Militares Timor-Leste, kombatentes horiuluk nian, ohinloron nian, no beibeik.
Memória, orgullu no barani mak lori ita hotu mai halibur ohin, iha fatin ida-ne’e, Forsas Armadas no Timor-Leste.
Ha’u hahú uluk ho saudasoins ba órgauns Estadu no hatutan mós ba imi ida-idak no, liuliu, ba membru hotu-hotu hosi FALINTIL-Forsas Defeza Timor-Leste, iha loron ohin, ita selebra hamutuk data harii ita-nia instituisaun militar.
Ohin ha’u hakarak saúda mós ita-nia asua’in Kombatentes Libertasaun Nasionál tanba Nasaun ida ne’e hamriik ho sira.
Nu’udar Prezidente Repúblika no imi-nia Komandante Supremu, ha’u hato’o kumprimentus ba imi hotu-hotu ne’ebé sei ativu hela iha ita-nia Forsa Defeza. Ha’u fó parabéns ba imi-nia profisionalizmu no dedikasaun tomak hodi serbí Rain ida-ne’e, ba imi-nia esforsu hakbesik-an ba sidadaun sira no tane aas ita-nia interese nasionál.
FALINTIL-FDTL harii tinan 19 liubá. Ita presiza hanoin hikas kona-ba dalan naruk ne’ebé ita liu ona to’o ohinloron hodi buka komprende kona-ba dalan sira-ne’ebé ita hili, hanoin klean kona-ba tempu ohin nian no oinsá ita lao ba oin hodi hadi’a babeibeik ita-nia instituisaun ida ne’e.
Ita-nia luta libertasaun nasional durante tinan ruanulu-resin-haat husik hela legadu ida nakonu ho aten-barani, domin ba Pátria no sakrifísiu hosi jerasaun ida ne’ebé hatene tuba rai metin, hatene tahan terus no hatene sakrifika-an tomak hodi luta ba objetivu ida de’it: Povu Timor-Leste tenke ukun-rasik an.
Istória FALINTIL-FDTL nian kahor ho istória harii ita-nia Rain no ita-nia Identidade Nasionál no nune’e, ita iha istória ida de’it. Istória ne’e mak ita-nia istória luta ba independénsia no liberdade; istória ne’ebé ita-nia Gloriozas FALINTIL halo ho ligasaun metin ba “povu no rai”, ba Komunidade no ba rai-lulik ne’ebé imi hotu-hotu jura atu defende.
Espíritu FALINTIL nian nakonu ho onra no glória. Legadu ida ne’e mak sira husik mai ita. Tanba ne’e, importante tebetebes rekoñese no tane aas nafatin prinsípius, valores no lisaun sira-ne’ebé kombatente sira FALINTIL nian husik hela mai ita. Ita tenke hatutan legadu ida-ne’e ba jerasaun sira tuirmai, ba Ukun-na’in sira no sidadaun sira, ba profesór sira no estudante sira, ba inan-aman no oan sira.
Distintu konvidadu sira. Militár sira,
Timor-Leste, timoroan hotu-hotu nia obra. Nu’udar timoroan, ita iha devér atu fó onra ba ninia legadu no hatene oinsá uza legadu ne’e hodi lori ita ba futuru di’ak.
Ita harii Timor-Leste nu’udar nasaun soberanu, ho Konstituisaun ida ne’ebé haree duni ba dignidade ema nian no mós ba povu nia hakarak atu harii sosiedade ida ne’ebé livre, justu no solidáriu. Ita hala’o hela prosesu atu hametin fronteira País nian; ita iha relasaun di’ak tebes ho povu ho kultura oinseluk; ita hetan ona respeitu hosi komunidade internasionál no haka’as-an hela hodi kontribui ba seguransa no pás iha mundu.
Pátria ida ne’ebé ita timoroan iha ohin, ho identidade rasik, hametin ho imi-nia konrtibuisaun, maluk militár sira. Ita-nia Forsas Armadas, hosi horiuluk to’o ohinloron, hatene interpreta povu nia sentimentu no hakarak, no nune’e, hatene oinsá defende no garante Timor-Leste nu’ udar nasaun livre no independente.
Ho onra boot tebes mak ha’u mai iha ne’e hodi selebra hamutuk Loron FALINTIL-FDTL ho Ita-Boot sira, nu’udar Prezidente Repúblika no Komandante Supremu. Tanba ne’e, hamutuk ho imi, ha’u hakarak hato’o hotu-hotu ninia respeitu no omenajen ba maluk militár sira hotu. Hamutuk ho imi, ita hanoin hikas sakrifísiu hosi ita-nia Povu no hosi ita-nia Kombatentes Libertasaun Nasionál.
Militár sira FALINTIL-FDTL,
Nasaun livre no soberana ne’ebé de’it presiza forsa armada ida hodi asegura defeza militár – ho ninia meius rasik ka liuhosi aliansa ho rai sira seluk – hodi bele hasoru agresaun ka ameasa esterna ne’ebé de’it.
Uluk, ohin no aban-bainrua, Forsas Armadas mós komponente ida ne’ebé kontribui no garante ita-nia identidade nasionál – valór ida ne’ebé Nasaun tenke kaer metin no fó orgulhu ba Komandante Supremu.
Desizaun ne’ebé foti iha 2000 – atu forsa gerrilla nakfila ba forsa militár konvensionál ida, nasionál, hodi serbí sosiedade, hakru’uk ba podér polítiku konstitusionál, harii ho ita-nia ema profisionál, kompetente, preparadu no motivadu – mak desizaun estratéjika di’ak liu ba interese Nasaun nian.
Polítika Defeza Nasionál hatuur ho konseitu estratéjiku rua – ida mak Defeza no Seguransa, ida seluk mak Militár. Polítika ne’e define Forsas Armadas sira-nia misaun, sistema forsas nian no dispozitivu. Lakleur tan ita sei aprova dokumentu kona-ba asuntu sira ne’e. Importante tebetebes katak dokumentu estratéjiku sira-ne’e kompleta malu.
Dokumentu sira ne’e iha valor boot tanba ita sei hamosu ita-nia doutrina estratéjika rasik kona-ba defeza militár. Ita buka liuliu atu identifika no justifika opsaun estratéjika militár sira-ne’ebé F-FDTL presiza atu bele hala’o sira-nia misaun.
Hanesan mós ita halo ho instituisaun sira seluk, ita halo avaliasaun ba servisu saída mak institisaun militár hato’o. Kona-ba Forças Armadas, ita haree ba oinsá sira kontribui ba estabilidade Nasaun nian.
Haree ba senáriu atuasaun sira-ne’ebé identifika ona iha Konseitu Estratéjiku Militár, Timor-Leste, nu’udar nasaun ida ne’ebé ho área responsabilidade ne’ebé luan, ho rai ketaketak no vulnerável, ita presiza iha Forsas Armadas ida ne’ebé iha kapasidade atu kumpre misaun oioin.
Importante hatuur FALINTIL-FDTL iha territóriu nasionál tomak, halo sira hakbesik-an ba komunidade sira no kontribui ba estabilidade no seguransa nasionál liuhosi apoiu militár, bainhira presiza.
Maibé importante mós ba ita haree oinsá de’it ita-nia militár timoroan sira bele partisipa iha misaun ba pás no estabilizasaun internasionál, no kontribui hodi hametin liután modelu ida kona-ba seguransa koletiva rejionál hasoru riskus no ameasas foun, atu nune’e ita bele kumpre Estadu ninia polítika esterna. Ha’u fiar katak ita-nia militár sira, iha FALINTIL-FDTL, prontu atu kumpre misaun sira-ne’e bainhira oportunidade mosu.
Aleinde misaun fundamentál sira-ne’ebé mak fó ba sira, ambiente seguransa daudaun nian ezije vizaun ida ne’ebé integradu liu, katak laiha fronteira entre seguransa rai-laran no seguransa esterna. Ita presiza vizaun ida ne’ebé loke oportunidade ba militár sira atu serbisu hamutuk ho Forsas no Servisus Seguransa iha situasaun ameasa boot ka perturbasaun ba orden konstitusionál demokrátika ka kalamidade públika.
Importante tebes hatene valoriza ita-nia jeografia, potensiál estratéjiku no oportunidade sira-ne’ebé Tasi bele fó mai ita ho ninia rekursus ba kreximentu ekonómiku. Tamba ne’e, ita presiza iha estratéjia nasionál ida ba Tasi, iha modelu Autoridade Marítima ida ne’ebé inkluzivu, no haburas FALINTIL-FDTL nia komponente naval atu bele kontribui di’ak liu ba seguransa marítima.
Tanba ita rekursus uitoan de’it, podér polítiku mak tenke define saída loos mak hakarak, fó rekursus ne’ebé adekuadu ba desizaun saída de’it mak foti, no tenke prontu atu simu risku saída de’it ne’ebé iha ligasaun ho misaun Forsas Armadas nian. Forsas Armadas tenke haree oinsá ajusta ninia estrutura, organizasaun no meius ba kompromisu orsamentál sira-ne’ebé asumi ona no mós ba knaar sira-ne’ebé determina ona.
Podér polítiku tenke tetu didi’ak kona-ba efetivu Forsas Armadas nian tuir misaun sira-ne’ebé mak fó ba sira, no presiza mós hadi’ak rásiu despeza nian entre komponente tolu – pesoál, operasaun no manutensaun, no investimentu – katak define persentájen ida hosi Produtu Internu Brutu nu’udar kompromisu orsamentál ne’ebé estável ba Defeza Nasionál.
Ha’u rekoñese katak harii Forsa Armada ida ba futuru tenke liu duni hosi prosesu naruk ida. Ita presiza aposta iha modelu ida ne’ebé haree maka’as ba kestaun prontidaun no mobilidade meius sira-nian no haree mós ba ekilíbriu entre kualidade no kuantidade husi kapasidade no meius sira-nian.
Hosi rekursus hotu-hotu, ita-nia ema mak Instituisaun Militár nia rikusoin boot liu. Sidadaun ida ne’ebé hili karreira sai militar no jura serbí nasaun, no prontu atu simu sakrifísiu ne’ebé de’it, inklui fó ninia vida rasik, la’ós sidadaun baibain ida. Sidadaun ida ne’e, feto ka mane, simu katak kondisaun militár mak ne’e duni no simu ho laran hakmatek.
Ne’eduni, importante tebetebes haburas polítika ida ne’ebé valoriza ita-nia ema, ho padraun aas kona-ba Formasaun, Kualifikasaun no Treinamentu, no fó dalan ba sira hakbesik-an beibeik ba komunidade sira iha territóriu tomak.
Nune’e, FALINTIL-FDTL tenke hadi’ak ninia kapasidade rekrutamentu no retensaun rekursus umanus. Atu halo ida-ne’e, FALINTIL-FDTL presiza tetu filafali ninia enkuadramentu legál hodi hasa’e liután membrus Forsa Defeza nia dezempeñu, la haluha sira-ne’ebé fó sira-nia an tomak hodi serbí Timor-Leste, no bolu-tama mós ita-nia foin-sa’e sira atu hili profisaun militár hodi asegura sira-nia futuru.
Ita Timoroan fiar no identifika-an ho ita-nia Forsas Armadas nu’udar fatór afirmasaun ba ita-nia identidade no garante ba ita-nia independénsia nasionál no ba ita-nia koezaun, estabilidade no seguransa.
Ha’u hakotu hodi hato’o ba imi katak, nu’udar imi-nia Komandante Supremu, ha’u prontu hamriik iha imi-nia sorin, iha tempu di’ak no susar. Haree ba interese Forsas Armadas nian ha’u sei defende imi beibeik. Ha’u fiar katak interese sira-ne’e tama hotu iha objetivu-sira Timor-Leste nian.
Obrigada.
1,336 total views, 3 views today
![Like](https://timorpost.com/wp-content/plugins/36/public/assets/img/reactions/like.gif)
![Love](https://timorpost.com/wp-content/plugins/36/public/assets/img/reactions/love.gif)
![Haha](https://timorpost.com/wp-content/plugins/36/public/assets/img/reactions/haha.gif)
![Wow](https://timorpost.com/wp-content/plugins/36/public/assets/img/reactions/wow.gif)
![Sad](https://timorpost.com/wp-content/plugins/36/public/assets/img/reactions/sad.gif)
![Angry](https://timorpost.com/wp-content/plugins/36/public/assets/img/reactions/angry.gif)
![Diskursu Kompletu Prezidente Repúblika iha Aniversáriu F-FDTL ba dala 19](https://timorpost.com/wp-content/uploads/2020/02/0f0280c1-e2d9-4d12-af08-7b614d26dcdf.jpg)
Bele hare Video Seluk :
![loading](https://timorpost.com/wp-content/plugins/ytuples/images/gallery-page-loader.gif)
![play](https://timorpost.com/wp-content/plugins/ytuples/images/playhover.png)
![play](https://timorpost.com/wp-content/plugins/ytuples/images/playhover.png)
![play](https://timorpost.com/wp-content/plugins/ytuples/images/playhover.png)
![loading](https://timorpost.com/wp-content/plugins/ytuples/images/gallery-page-loader.gif)