ADVERTISEMENT

Deskobre Pontu Fraku Tolu iha Dokumentu pakote MF kona-bá resposta COVID-19 no Rekoperasaun Ekonomia

Timor Post - Jeral
  • Share

DILI—Organizasaun Naun Governamental (ONG) La’o Hamutuk manda karta nakloke ba Primeiru Ministru RDTL, Taur Matan Ruak kona-bá pontu fraku tolu ne’ebé deskobre iha dokumentu pakote Ministériu Finansas (MF) nian kona-ba resposta COVID-19 no rekoperasaun ekonomia iha rai laran.

Karta nakloke ne’ebé Timor Post mós hetan asesu iha loron Sexta (10/04/2020) haktuir, La’o Hamutuk durante ne’e observa servisu Governu nian, no hakarak kongratula komitmentu hodi estabelese sistema prevensaun no protesaun ba COVID-19. La’o Hamutuk mós observa katak foin lalais Parlamentu Nasional promulga ona Pakote tokon $150 husi Ministériu Finansas kona-bá resposta COVID-19 no ekonomia. Nune’e mós La’o Hamutuk apresia medida hirak ne’ebé Governu foti tiha ona hanesan estabelese Estadu Emerjénsia, kriasaun ekipa tékniku saúde Covid task force, fornese sentru fase liman iha fatin públiku sira no hasa’e koñesimentu públiku kona-ba moras COVID-19.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Hafoin simu dokumentu pakote husi Ministériu Finansas nian kona-bá resposta COVID-19 no ekonomia ne’ebé hatama ba Komisaun C Parlamentu Nasionál iha 30 Marsu 2020. La’o Hamutuk halo analiza, no ami deskobre katak:

  1. Pakote ne’e seidauk iha elaborasaun ne’ebé konkretu, no seidauk iha esplikasaun kle’an kona ba oinsá orsamentu hirak ne’e sei aloka liuliu ba grupu vulneravel sira.
  2. Pakote refere fornese de’it montante tokon $36 ba grupu vulnerável sira, maibé oferese tokon $50 ba entidade privadu sira hanesan banku no emprezáriu sira.
  3. Pakote ne’e seidauk esplika klaru ba meius prosesu fornese osan, fahe hahán no ai-moruk ba grupu vulnerável sira, no seidauk esplika loloos se mak tama kategoria hanesan grupu vulnerável.

Hafoin halo analiza La’o Hamutuk rekoñese no toma nota katak, tempu atu halo mudansa ba pakote ida ne’e liu tiha ona, maibé sujere karik ba pakote tuir mai ne’ebé prepara husi Ministériu Finansas bele iha liu informasaun no prioridade detallu bazeia ba situasaun ne’ebé Timor-Leste hasoru.

Sujestaun prinsipál sira mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Tuir La’o Hamutuk, Governu presiza prioritiza asisténsia ba grupu vulneraveis sira liuliu asisténsia ekonómika labele haree de’it ba setór formal ka emprezáriu privadu iha Dili. Ho razaun katak, maioria uma-kain iha Timor-Leste depende husi setór informal, (kios, vendedor ambulante, vendedor modo-tahan fresku iha merkadu sira no vendedor ai-leba, taxistas, kondutór mikrolet sira, toos-nain sira, traballadóra doméstika sira, peskadór sira, estudante, dezempregu sira, agrikultór subsistensia servisu bengkel) no ema hotu ne’ebé tama kategoria (la simu rendimentu formál). Hanesan ita hotu hatene, husi total idade produtivu iha Timor-Leste menus husi 20% de’it mak servisu iha setór formál (Inklui ema hotu ne’ebé hetan saláriu no selu taxa – servisu ba ONG, Sosiedade Sivíl, instituisaun internasionál no nasionál, igreja, eskola privada sira, no banku sira ). Governu presiza fornese asisténsia adekuadu atu sira bele sobrevive iha situasaun ida ne’e, maibé se karik fó subsídiu ba traballadór sira ne’ebé rejistu tiha ona ho sistema seguransa sosiál, ne’e katak traballadór sira iha setór informal sei la hetan benefísiu. Atu asegura katak asisténsia ne’ebé governu fornese la hamosu diskriminasaun bazeia ba status formal ka naun-formal, ami rekomenda atu fornese asisténsia finansas ba ema hotu.

Se Governu labele kontrola presu sira, La’o Hamutuk sujere lista ai-han esensiál sira no sabaun fase liman no distribui kada bairu. Tuir La’o Hamutuk, presiza hakbiit no kolabora metin ho lideransa xefe aldeia no xefe suku sira atu bele servisu no fahe hahán no montante finansiál hanesan ba kada família hotu iha Timor-Leste. Alende servisu hamutuk ho lideransa iha aldeia ne’e bele hafasil prosesu fahe hahán no fahe pakote finansiál liuliu. Hahán hirak ne’ebé atu fahe bele sosa fali husi ita nia agrikultór sira, hanesan koto, fore-keli, fore-mungu, atu nune’e iha tempu naruk bele promove soberania ai-han iha rai laran, no hamenus importasaun.

  1. Bazeia ba pakote Ministériu Finansas nian kona-bá resposta COVID-19 no ekonomia, alokasaun ba setór privadu boot liu fali asisténsia ba ema kbiit laek sira. Tuir ami nia observasaun Banku Dezenvolvimentu Ázia no Banku Mundiál anunsia ona sira nia fundu hodi asiste Governu atu estabelese meius servisu no asegura emprezáriu setór privadu sira labele taka durante krize COVID-19. Maibé atu fó hanoin katak, pakote asisténsia ne’ebé sei mai husi Instituisaun Finansiál Internasionál hirak ne’e, la’ós gratuita maibé nu’udar deve (Empréstimu ho Kondisaun preferénsia sira) ida ne’ebé presiza selu fila fali iha futuru. Uza fundu hirak ne’e atu fornese solusaun ba ekonomia Timor-Leste durante krize COVID-19, tuir La’o Hamutuk meius ida ne’e la’ós solusaun ida sustentável no la efetivu. Se karik Governu deside atu empresta osan atu hasoru impaktu ekonómiku husi COVID-19, presiza uza fundus ne’e atu suporta no hametin ekonomia povu nian (inklui setór informal), depois de krize ida ne’e kompañia boot iha setór formal la hetan vantajen kompara ho setór informal no produsaun lokal.
  2. Asuntu importante liu mak oinsá maioria populasaun hela iha área rurál bele kontinua moris. Liu 80% ema moris iha área rural no 64% husi ne’e moris hanesan agrikultór subsistensia. Atu nota mós katak persentajen ema ne’ebé hanesan, sira nia saúde frajil tebes durante ne’e. Tanba sofre husi nutrisaun ne’ebé insufisiente, frakeza iha pulmaun hanesan TBC no moras seluk ne’ebé mosu tanba te’in hahán la uza ventilasaun apropriadu. Atu nota mós katak, ho medida Governu nian katak, ema hotu tenke hela iha uma atu hamenus risku COVID-19, risku violénsia doméstika mós aumenta. Ami sujere kria grupu inter-ministerial hodi haree ba asuntu asisténsia ba grupu vulneravél sira durante krize ida ne’e.
  3. Solusaun hodi fornese asisténsia ba setór privadu ka kompañia sira tuir La’o Hamutuk presiza halo monitorizasaun ida rigorozu katak asisténsia sira ne’e sei uza hodi selu servisu na’in sira ne’ebé lakon sira nia saláriu tanba krize COVID-19 no la’ós atu hariku emprezáriu nia na’in sira. Populasaun Timor-Leste ne’ebé servisu ba kompañia privadu sira konstitui de’it husi 6.6% husi populasaun ho idade atu servisu, no maioria konsentra iha Dili.
  4. Ami enkoraja atu membru Governu, bloku opozisaun sira hotu, deputadu/a no lideransa polítika hot-hotu atu tau interese partidáriu nian iha kotuk hodi foka atensaun oinsá prevene no proteje sidadaun hotu iha Timor-Leste. Tau matan no kontinua mantén nafatin sistema transparénsia no direitu umanu.

Ikus liu, La’o Hamutuk apresia ba servisu no esforsu tomak governu nian ne’ebé hatudu ona durante ne’e ho lideransa no kometimentu rigorozu hodi hasoru pandemia COVID-19 iha Timor-Leste, ami hakarak fó nafatin korajen atu ita boot sira kontinua servisu di’ak sira ne’e atu hamenus risku no proteje ba povu nia moris iha momentu ida ne’e.

 

Karta nakloke ne’e manda mós kopia ba :

– Exmo Prezidente da Repúblika, Sr Francisco Guterres “Lú Olo”

– Exmo Prezidente Parlamentu Nasional, Sr. Arão Noé

– Exma Ministra Finansas em exercisio, Sra. Sara Lobo Brites

– Exmo Ministru MCAE em exercisio, Sr. Fidelis Magalhães

– Ekipa Jestaun Risku Covid-19

– Media no Públiku

(cao)

 1,336 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Deskobre Pontu Fraku Tolu iha Dokumentu pakote …” A few seconds ago
Lee Mós :
Gestor da ANCT-TL pede que se denunciem fumadores em transportes públicos

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No