Dili (timorpost.com) – Organizasaun Naun Governamentál (ONG) tolu, kompostu hosi Asosiasaun Chega, Fokupers no Hivos, realiza semináriu kona-ba refleta pasadu hodi Prepara ba Futuru, no enseramentu projetu reforsa hamutuk.
Diretora Ezekutivu Asosiasaun Chega ba ita hotu, Manuela Leong Pereira, hatete programa ne’e koopera hamutuk ho Fokupers, Hivos no hetan fundus husi Uniaun Europeia hodi haforte no mós empodera feto sobrevivente sira husi problema violénsia bazeia ba jéneru inklui mós Sobrevivente husi konflitu pasadu.
“Atividade barak, sira haree liuliu oinsá atu empodera feto sira-nia abilidade hodi nune’e komprende di’ak liután kona-ba oinsá hasae sira-nia rendimentu ba atividade Ekonomia, maibé iha mós apoiu seluk ne’ebé oinsá apoiu sira-nia moris rasik hanesan hakarak ko’alia, fiar Aan no partisipa iha enkontru, tuir formasaun sira no kriatividade halo sira-nia Ekonomia ne’e bele hetan rendimentu boot no mós haluan liután ho atividade sira seluk”, nia dehan iha Salaun Katedrál São José, Vila-Verde, Kuarta (26/10).
Nia dehan, sira-nia servisu kobre iha munisípiu lima kompostu husi Dili, Baukau, RAEOA, Likisá ho Manufahi, ne’ebé sira maka halo hamutuk formasaun hanesan bazar iha fatin, depois sira halo treinu, bazar, workshop no soru-mutu atu liga ho entidade husi Governu sira hodi kontinua servisu hamutuk, ezemplu ajuda fundus no kontinua fó oportunidade ba formasaun no konvida mós maluk Sobrevivente ida maka sira halo. Primeiru sira tuir formasaun hodi nune’e sira bele organiza sira-nia produtu di’ak liu.
“Tanba ne’e ba oin objetivu husi enkontru ne’e kontinuasaun depois ita halo ita-nia projetu ne’e hotu ho Embaixada Europeia”, nia dehan.
Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Fokupers, Maria Fatima Pereira, reforsa tan katak Semináriu ida ne’e hanesan parte konkluzaun enseramentu ba iha sira-nia projetu ba períodu tinan 3, ne’ebá sira halo projetu ne’e naran reforsa hamutuk signifika oinsá sira hamutuk ho sobrevivente sira bele hamutuk hodi reforsa di’ak liután.
“Tanba ne’e ba oin ha’u hanoin sustentabilidade husi projetu ida ne’e maka ami kria tiha ona hanesan pakote ida mós husi atividade projetu nian ne’ebé ami halo oinsá liga ho sobrevivente sira, parseiru pasadu, Governu, setór privadu no sosiedade sivíl ne’ebé servisu iha area relevante”, nia dehan.
Alende ne’e Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Marc Friedrich, dehan ohin loron sira selebra enseramentu projetu ne’ebé Finansia husi Europa rasik, no sira kontente ba ida ne’e no mós iha servisu barak maka sira hamutuk liuliu ba oinsá feto sira nia direitu.
“Uniaun Europa apoiu fundus ba projetu hamutuk seisenta sinku mil. Ba oin ami sei kontinua nafatin hanesan, maibé sei haree atividade oin seluk, mais nafatin suporta ba entidade sira ne’ebé hakarak servisu iha igualdade Jéneru”, nia hakotu.
Tuir Observasaun Timor Post nota iha terenu katak iha semináriu no serimónia taka projetu reforsa hamutuk ne’e iha bazar ne’ebé remata ona ninia implementasaun no Finansia husi Uniaun Europeia, no partisipa iha enventu ne’e maka husi Membru Governu husi SEII, SEKOOP, MTCI, SEFOPE no Embaixada Uniaun Europeia no sobrevivente sira husi munisípiu lima.
1,391 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :