ADVERTISEMENT

Resilência Ekonomia Iha Orsamento Geral Hahu Husi 2020 to’o 2027

Timor Post - Ekonomia · Opiniaun
  • Share
Hakerek nain: Apolo J França da Silva

Timor Leste hanesan pais ida nebe foin hahu iha prosesu dezemvolvimento ho problema estruturais lubuk ida maske ita rezista ona progresu balu hahu kedan husi restaurasaun ita nia rai Timor Leste. Problema estruturais maka hanesan ita nia Ekonomia sei dependente makas ba aktividade Governo nia, finansialmente aktividadeekonomia  mai husi orsamnetu petrolifo minarai to agora sedauk konsege kria ou hasae ita nia rikeza ka ivestimento produktivo. Ita nia sector privado sira sei fraku tebes no iha tinan barak nia laran ita nia setor privado sira hetan apoio kiik  tebes husi estado ka Governo ,ita nia maun de obra barak mak sedauk hanesan iha nivel maun de obra nebe iha rezaun Asean nia. ita nia setor non formal nia pezo iha prodotu interna Bruto mos as teb-tebes. dezemprego liu-liu dezemprego entre jovens mos as kombinasaun husi factor ekstrututural sira ne’e mak halo koenkei rendimentu ne’e kiik e  nivel Probeja ne’e as ida ne’e aspectu estrututural ka labele rejolve iha tinan ida ka tinan rua nia laran.

Iha sorin seluk ita nia sistema nasional saude e sistema nasional da edukasaun persija tebes atu hetan miloria siknifikativas ita nia siguransa social sei nurak tebes no persija tempu atu  tasak no  kobertura bot liu ba ita nia sidadadaun,ita hotu hatene katak situasaun moris iha dili capital la hanesan ho situasaun moris iha area rurais ema barak tebes mak sei moris husi agrikultur asistensia balu moris izoladao balun hetan difikuldades konaba asesu ba bens servisu esensiais retratu ida ne’e laos nuvidadu ida mai ita. estudu lubuk ida ita halo tia ona inklui diaknostiku ida nebe komisaun especialisjada nebe’e prepara plano ba rekoperasaun ekonomia foin dadauk halo tuir pedido husi VIII Governo  nia.tinan ida ne’e la hannesan tinan hira liu ba tamba iha fulan março ita hetan soke bot ida nebe rezulta husi pandamia covid 19 soke ida ne’ebe hodi Dezastroza ba ekonomia no mos ba iha sosiadade nia moris iha situasaun krize hanesan nune sidadaun nebe moris ho difikuldade sira nebe buneravel sira ne mak hetan pankada makas liu.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Sira mak terus liu mak ida ne’e tamba sa ida sira laiha kondisoens atu fo resposta ba soke sira hansa ne. sira laiha kapasidade naton atu satan netik soke sira ne.tamba ida ne’e mak estado iha nia Dever atu proteza nia sidadaun sira.wainhira ita iha ona obsaun nebe klaru ba problema estruturais pais nia mak ida ne’e pasu premeiro ou pasu importante atu it bele dezeina politika medidas nebe mak bele ajuda fo resposta ba solusaun hanesan mos iha nasaun sira seluk. Timor Leste mos iha Pandamia covid 19 laos kazu principal ho problema estruturais sira ne’e maibe covid 19 mai agrave at liu tan problema estruturais sira ne’e. rezimi dual desimo durante fulan sia nia laran la fo margen ba governo atu halo motigasaun ba impaktu negativu nebe mosu husi pandamia covid 19 liu-liu la fo kbit atu proteza ba sidadaun nebe persija tulun.

Orsamentu geral Estado 2020 nbe’e foin aprova iha fulan kotuk hanesan istrumentu politikaekomika atu tulun pais ida ne’e labele monu ba raihenek laran kuandu ita lao iha tasi ninin ou tasi ibun ita hare ro’o sira keleur demais iha raihenek  kuandu tasi sae nia la konsege hit nia an tamba nia keleur demais iha raihenek leten raihenek mak hakoi nia tamba ne’e ida ne mak ita lakoi atu akontese iha ita nia ekonomia kuandu resesaun ne keleur demais kuandu ita la rejolve resesaun ne’e ita tama ona iha krize. Prposta orsamento Geral 2021 nia ozetivo atu buka duni atu inverte tendensia negativa iha ekonimiaida ne’e ohin nebe ita temi ona ne’ee ita mos iha dadus kolia konaba kompenete sira nebe kompoin buat nebe ita bolu produtu interno Bruto.

Lee Mós :
MKAE Hato'o Prosesu Evolusaun Adezaun OMK ba PR

Ho orsamento Geral ida ne’e ita hein katak Timor Leste bele toman fila fali taxa kresimentu,iha 2020-2021 espera katak ho taxa 2020-2021 ita hahu rekopera iha 2022,2023 to ba oin tantu rekoperasaun total ida ne’e. previzaun husi planu rekoperasaun ekonomika hahu husi 2022 ba oin, portante orsamentu 2021 ida ne krusial teb tebes. esperança ida ne’e ida ne’e refleta tia ona iha plano rekoperasaun ekonomia nebe foin dadaun ne’e aprova ona husi VIII Governo konstitusional ekuantu ita sei moris iha insertezas konaba pandamia covid 19. Politika VIII Governo konstitusional adopta nia Objebtivo Prinsipal 2  rua mak hanesan tui mai ne’e.

  1. Oinsa mak atu sustenta ekonomia atu labele mout ba bebeik no devende ba bens estar pupulasaun sira nia.
  2. Transforma fundamentus ekonomia no sosiadade nian ida ne’e ba halo sa ida? Halo para Timor Leste bele hetan nia Resilênsia para iha kapasidade bele hasoru soke sira ne’e.

Orsamento Geral do Estado 2021-2022 ida ne’e ita espera katak sei halo koresaun balu opsaun balu konaba dalan sira nebe ita perkore ona e buka atu miliora siknifikamente bens estar sosiadade nia. Atu  recoperasaun ekonomia nebe tama iha resesaun keleur demais ona ita persija politika fiskal ida nebe’e Espansianadu hakrak ka lakoi, tamba so liu husi investementu, maka komsumu bele sae, kuandu liu husi konsumu sae ona maka ita nia out pout Nasional mos sae ona kuandu ita nia out pout Nasional sae ona maka ita nia rendimentu mos sae onaita mos hetan poupansa, kuandu ita hetan poupansa mak ita bele halo investementu, portantu ne’e lalaok ekonomia Normal,ida ne la akontese tamba ita nia ekonomia la iha liquedes. Tamba ne’e mak orsamento ba 2021 Governo propoin ona 1.895 milhoes.

Liu husi politika presektiva politika fiscal montante laos problema importante liu mak ba alokasaun ho programa nebe planea ona husi Governo.nebe primiti kontrola ba kontablidade no monotrizasaun nebe kualidade iha futuru distintu depaeputadu sira sei halo avaliasaun no fiscalizasaun sei foka liu ba kualidade ezukusaun laos deik ba kuantidade.

Moris ho rezemi dual desimo tau tan covid 19 halo liquedes ekonomia ne lakon. Orsamento Geral 2021 importante tebes atu inzeta osan iha ekonomia,kestaun kapasidade ezukusaun laos kestaun principal tamba osan sira nebe la gasta sei fila fali ba Cover Estado liga ho efeito saida mak iha OG 2021 ida ne ba ekonomia social atu responde ida ne komvida ita hotu atu hare dadus konaba kompenentes nebe kompoin ita nia produtu interna brotu iha kompenens 7 iha neba kuando ita disgareda kompenens sira ne’e ita bele hare didiak saida mak efeito politika fiscal iha ita nia krisimento ekonomia. Mai ita hotu hare komponen sira ne’e

  1. Konsumu Privado ho orsamentu Geral 2021 ida ne’e komsumu privado ita espera nia bele sei sae to 4 % ho rezime dual decimal ida ne’e halo koneke iha 2020 ida ne’e halo ita nia konsumu privado tun negativoo 2,5% entau konsumu privado ida ne’e kompenen importante teb-tebes iha GDP produtu interno bruto kuandu nia sae 4% maka nia kontribusaun ba produtu interna brotu nia sei sae ba 3,3% pontois presposto saida mak ida ne’e mai ho nomor sira ne’e preposto principal ida mak ne’e katak ekonomia familia sira sei rekopera fila fali liu husi hafoin soke husi Covid 19 kompenente ida ne mos sei hetan benefisio tamba despezas ho bens servisu nebe sei hetan finansimentu liu husi intermus Cas transver  inetrmus despeisa governo liu husi transfrencia hanesan sesta basica prejemplu.
Lee Mós :
Dadus BCTL Hatudu TL Produtividade Ekonómika Menus Husi 30%

  1. Investementu privado previsaun hatudu katak iha orsamentu Geral 2021 ida ne’e sei iha aumentu 22,2% iha tinan ida ne’e investementu privado regista krisementu negative 30,6% aumentu ida ne sei mai husi aktividade konstrusaun privado no iha investemntu capital ‘’GOUS’’

  1. Parseiro dezemvolvimentu previsun hatudu katak kontribuisaun husi parseiro Dezemvolvimentu sei kontrubui provolta 5,7% iha tinan 2020 kontribuisaun husi parseiro dezemvolvimentu nia monu 23,4% despezas ida ne’e queabanbairua ita sei espera sei kontrubui ba kompras medico no sei halo metigasaun ba impacto covid 19

  1. Konsumu Governo iha Orsamentu Geral 2020-2021 ita espera katak ho konsumu governo ita hein bele sae 1,3% kompara ho 0,4% iha tinan kotuk 2020 kompenente ida ne’e sei hetan kontribuisaun makas husi despeja governo liu husi bens servisu ida ne’e sei la konta ka la inklui ho transfrencia ba familia sira tuir kontas Nasionais.

  1. Investementu Publik previsaun hatudu katak ho orsamentu Geral 2021 bele sae 16,8% iha tinan 2020 ita registo krisimentu ida negative ida ne’e 31,8% ho aumenta 16,8% iha kompenete ida ne’e maka kontrubuisaun krisimentu produtu interno brotu bele sae 2,7% pontoais

  1. Eksportasaun Bens Servisu ita nia previsaun bele sae 3,8% hafoin regista kresimentu negativo ida 48,4% iha tinan 2020 ita espera katak produsaun Kaffe bele sae uituan iha tinan 2021.

  1. Importasaun Bens Servisu previsaun hatudu katak Orsamentu Geral 2021 sei tulun krisementu importasaun sei sae ba 7,9% kompara ho kresimentu negative 11,5% tinan 2020. Presposto katak tinan oin sei akontese normalnizasaun iha kadea logestica hafoin metigasaun ba covid 19 portanto ho montante orsamento geral 2020-2021 ita espera katak kontribuisaun ba kresimento ekonomia provolta 3,3 to 3,9% ida ne’e hanesan mos ho tinan 2016 nebe orsamento geral Aprova ho montante 1.950 Milhoens ida ne’e fo deik krisemento ekonomica 3,4% portantu nia hanesan majemenus iha tempu neba,atu dehan deik katak rekoperasaun ekonomica sei la akontese no dezemvolvimentu ekonomia no social sei la kongkretiza enkuantu kresimentun ekonomico laiha, kresimentu ekonomico sei la akontese enkuantu produtu interno brotu ida temi iha leten ne.la hetan istimulu husi despejas publikas.

Orsamentais nebe hala bazeia ba program sira ne’e tuir tia ona perioridade Nasionais ka lae? Katak orsamentais bazei ba programas bingkula iskrisaun dutasoens prosta OG idak idak  ida nebe iha ligasaun ho aktividade nebe previsto tia ona iha plano anual kada istitusaun plano anual sira ne’e mai husi plano kenkinal plano kenkinal ne mai husi husi VIII Governo konstitusional nia program nebe refleta mos plano estrategia Dezevolvimentu atu dehan deik orsamentu bazeia programas garente ona katak kada despeijas nia finaldidae atu atinji perioridade nasionais nebe esprejas tia ona iha Plano estrategia Dezemvolvimentu maibe ita iha problema ida tamba sa?

Kuandu ita hare iha plano dezemvolvimento no mos iha programas govenrno plano rua ne’e la kotempla krisis ekonomica la kontempla resesaun, la kotempla Covid prejemplo iha plano estrategia dezemvolvimento presejaun ekonimica ba tinan 2017 tuir senario mederado 11% realidade menus 3,8% prozesaun husi plano estrategico ba tinan 2018 10,5% realidade menus 0,18% ba 2019 prozesaun hateten 9,16% realidae 1,8% ba tinan 2020 prozesaun hateten 9,1% realidade  menus -6 menus -7% iha situasaun sira hansa nune ker prgrmas ker despeijas tengke adapta ba nesidade momentu ne’e atu nune bele rekopera fila fali bele retorna trasitoria nebe deside ona iha plano desevolvimento.

Lee Mós :
Kompañia Dela Abandona Projetu Instalasaun ba Liña Eletrisidade

Plano rekoperasaun ekonomika laos programa subtitui ba program dezevolvimento nasional maibe nia hatudu dalan oin sa bele rekopera fali ekonomia nia no lori Timor ba tranjitorio krisimento ekonomia iha resesaun tamba pandamia covid, resposta ba impaktuba metigasaun ba impaktu crize covid 19 tuir livel grabidadenebe pais bar barak inventan mos kapasidade sira nia atu respota maibe buat ida mak klaru teb tebes eleva kualidade no haluan kobertura servisu public hanesan servisu nasional saude sistema public educasaun no sistema protesaun siguransa social ba sidadaun hotu ho covid 19 hetan klaru liu tan papel estadu nia iha ekonomia nudar resposta deskilibur sira nebe mercadu la konsege fo resposta iha Timor Leste hafoin governo implementa regras tempurariamente maka hetan klaru liu tan katak sei persija halo liu tan atu proteza no dinamiza ita nia sidadaun no rekopera fila fali ita nia ekonomia.

Plano rekoperasaun ekonomia nebe governo aprova aprezenta ona diaknostiko situasaun actual sosio ekonomio pais nia kolia konba estruturais no mos propoin kunjuntu medidas lubuk ida iha neba.iha kurtu praju iha tinan ida ne’e 2020 atu hadia impaktu krize nebe provoka husi kovid 19 no impasse politika atu nune impreja sira bele retorma fali sira nia aktividade no familia sira mos  bele retorma sira nia nivel konsumu portantu ita tengke proteza familia sira nia rendementu labele monu.medadas sira ne’e hotu atu  relansa bazico ba rekoperasau ekonomia. Iha medium no longo praju objektivo maka atu rekopera fila fali no buka atu transfoma ekonomia,atu resolve problema nebe egiste iha tempu naruk no responde ba difikuldade aumenta liu tan ho prenzensa Covid 19 iha ita nia rai laran.

Medidas kurtu praju nia ita hotu hatene katak iha medidas 4 hat maka agora implementa dadaun naturalmente medidas sira iha implikasaun orsamnetu no reprejenta ekstr  ba governo, ida ne’e esforso entermus ponto da vista da ezukasaun tamba ida ne’e halo iha tempu badak nia laran plano rekoperasaun ekonomia mos propin medidas 61 medidas ho medium longa prazu hahu kedas iha 2020 -2027 iha area

  • Agrikultura
  • Industria kiik
  • Turismo
  • Abitasaun eduksaun
  • Saude
  • Protesaun social
  • Enerzia renovaves
  • Sentablidade Ambiental no aspeito instisionais

Iha neba reflta hetan ona Orsamento Geral ida ne’e mos refleta ona medidas sira ne’e pakote medidas sira ne’e atu responde krize atual maie mos ho aspeito transformasaun ekonomia no moris diak umanu atu nune’e it abele kongkretija duni mehi Herios sira nia hodi sai Pais ida Forte no Dezenvolvido. Lema husi plano rekoperasun ekonomia maka HALO EMA SAI BA SENTRO PUBLIKU lema ida espera katak ita hotu nia sentimentu kolia konaba rekoperasaun ekonomia. Prekupasaun ita hotu nia mak hau hakarak hatenten liafuan ida ne’e investimentu nebe ita tau iha ita nia ema ohin sei sai reseita sustentavel ba aban bairua nia.

liafuan ikus hau sei foti liafuan  husi ita nia Excelencia Ex Premeiro Ministro Maun Taur Matan Ruak nudar liafuan refelesaun ida mai ita hotu ‘’ katak buat nebe Natureza fo mai ita tengke rega ho ita nia kosar ben no esforso. uluk ita nia nasaun izije nia ran no ita luta, agora ita nia Nasaun izije ita nia kosar been no ita nia servisu maka’as liafuan ne’e sai nuadar lampra nebe sei leno ita hotu nia dalan hodi lao ba to iha finalidade mak moris diak. obrigado

 5,065 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Resilência Ekonomia Iha Orsamento Geral Hahu Hu…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No