ADVERTISEMENT

Diplomasia Xina: Harii komunidade Ida-Ne’ebé Iha Futuru No Fahe Ba Malu

Augusto Sarmento - Internasional · Opiniaun
Jornalista : Augusto Sarmento Dos Reis
  • Share
Xi Jinping la’o ho lider hosi nasaun barak iha mundu iha ámbitu simeira Kooperasaun ekonomia Ázia no Pasífiku iha Beijing Kapital Xina Nov. 11, 2014. (Xinhua/Lan Hongguang)

Xina hato’o ninia vontade polítika hodi hetan solusaun atu harii mundu multipolar ida-ne’ebé hanesan no ordenadu, nasaun hotu-hotu, maski boot, hetan tratamentu hanesan.

Partidu Komunista Xina (PKX) kontinua nafatin tuir ninia aspirasaun orijinál no misaun atu buka fó Ksolok ba povu Xina no rejuvenasaun ba nasaun Xina. Hanesan parte kontribuisaun ba progresu umanu no armonia mundiál nian.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Preokupasaun iha tinan 2024, ema iha mundu tomak hein. Oinsá mak ita bele halo mundu sai di’ak liután? Ulukliu, ita presiza komprende ita agora daudauk iha ne’ebé?

Prezidente Xi Jinping Sita hosi sitasaun Charles Dickens hatete: “Iha tempu ne’ebé di’ak liu, tempu ne’e mak aat liu.”

Hasa’e rikusoin no teknolojia avansadu hodi lori sivilizasaun umana iha pontu istóriku ne’ebé as. Maibé realidade katak ema mós hasoru dezafiu no risku sira ne’ebé maka’as.

Kresimentu global la’o lentu. Konflitu jeopolítiku la’o ba oin. mentalidade no polítika iha funu malirin (guera fria) sei nafatin halo ema triste no hanoin barak. Mudansa klimátika, inseguransa ai-han, krize refujiadu, moras infesaun boot – asuntu sira ne’e mak sai hanesan dezafiu sériu ne’ebé ema hotu-hotu tenke hasoru hamutuk.

Ita mós haree dezastre sira iha, saida mak sala ba mundu ne’e? Ita tenke harii mundu oinsá? Oinsá atu harii mundu ne’e?

Hanesan membru permanente Konsellu Seguransa Nasoins Unidas no eziste hanesan nasaun boot ida-ne’ebé responsavel, Xina nia resposta mak husu atu harii komunidade ida-ne’ebé iha futuru ida-ne’ebé Buka Atu fahe ba malu.

Maski ita hakarak atu habelar ita-nia horizonte ka hatene kona-ba buat foun sira, “Viewpoint” mak fonte perfeitu ba ema ne’ebé buka atu hasoru problema sira ne’ebé ita hasoru.

Iha Konferénsia Sentrál kona-ba Relasaun Traballu ba Negósiu Estranjeiru iha tinan 2023 iha Pekín afirma polítika katak “Harii Komunidade ida-Ne’ebé iha Futuru ida-Ne’ebé Fahe ba Ema” sai nu’udar objetivu mais valór ida husi Xina ninia diplomasia ho karakterístika Xina nian responde ba era foun.

Xina husu komunidade ida-ne’ebé iha futuru no fahe ba ema. Xina hakarak atu harii mundu ida-ne’ebé nakloke, inkluzivu, moos no furak, ho dame, seguransa universál no prosperidade ne’ebé fahe ba malu.

Lee Mós :
Kompaña GM Milatos Planu Investe Fábrika iha Timor-Leste

Dalan ida-ne’e mak liu husi promosaun governasaun globál ne’ebé inklui konsulta no kontribuisaun konjuntu ba benefísiu ne’ebé fahe ba malu, ho forma foun ida husi relasaun internasionál sira. Ida-ne’e la’ós hanoin antigu kona-ba konfrontasaun no aliansa, ou mós dalan antigu ba kolonializasaun no hegemonia.

Povu Xinés sempre suporta dame mundiál ba ema hotu. Ida ne’e mós tuir espíritu Konferénsia Ázia-Áfrika nian iha Bandung, Java Osidentál. Xina nunka buka dezenvolvimentu hodi ema seluk nia folin. Jogu sumáriu zero nunka mak ita-nia opsaun.

Xina nunka halo invazaun ka kolonializasaun hodi sai ekonomia segundu boot liu. Inisiativa Estrada no Sinturaun (One Belt Oan Road OBOR), Inisiativa Global ba Dezenvolvimentu, Inisiativa Global ba Seguransa no Inisiativa Global ba Sivilizasaun ne’ebé Prezidente Xi propoin atu ko’alia di’ak ho komunidade internasionál.

Prezidente Xina Xi Jinping simu Primeiru Ministru Timor-Leste Xanana Gusmão iha Salaun State Guest House Hangzhou Tinan 2023.
Ambitu reuniaun bilateral Timor-Leste ho Xina iha State Guest House iha sidade Hangzhou Xina Tinan 2023, Foto Xinhua

Tinan ne’e marka désimu primeiru  aniversáriu bainhira konseitu atu harii komunidade ida-ne’ebé iha futuru ida-ne’ebé fahe ba ema propoin hosi Prezidente Xina Xi Jinping ba dahuluk iha fulan Marsu 2013.

Hahú husi tempu ne’ebá, konseitu ne’e evolve ona ba vizaun ida-ne’ebé iha signifikasaun globál, no hetan rekoñesimentu husi nasaun no organizasaun internasionál barak.

Mai ita haree didi’ak liafuan xave balun husi Xi atu bele komprende di’ak liu tan konseitu ne’e.

Ita tenke haka’as an atu promove harii komunidade ida-ne’ebé iha futuru ne’ebé hanesan ba ema hotu. Xina nia dezenvolvimentu fó benefísiu ba mundu, no Xina labele dezenvolve an iha izolasaun husi mundu.

-Prezidente Xina Xi Jinping nia diskursu iha enserramentu sesaun dahuluk Kongresu Nasionál Povu da-14, 13 Marsu 2023

Ami husu ho laran-moos ba nasaun hotu-hotu atu kaer ema nia valór sira ne’ebé fahe ba malu kona-ba pás, dezenvolvimentu, justisa, justisa, demokrasia no liberdade; atu promove kompriensaun ba malu no hametin ligasaun ne’ebé besik liu ho povu sira seluk; no atu respeita diversidade sidadania sira-nian.

– Xi nia relatóriu ba Kongresu Nasionál Partidu Komunista Xina nian ba da-20, 16 Outubru 2022

 Ema, liuhusi moris iha suku globál ida-ne’ebé hanesan iha tempu ne’ebé istória no realidade hasoru malu, sai ona hanesan komunidade ida-ne’ebé iha destinu komún ida-ne’ebé ema hotu iha ema uitoan de’it.

Lee Mós :
Politicus: Prostitutas das Ideologias

-Xi nia diskursu iha Institutu Estadu Relasaun Internasionál Moskovu, Rúsia, 23 Marsu 2013

Kona-ba konseitu:

Tinan sanulu liubá, bainhira hato’o hanoin kona-ba asuntu internasionál Xina nian iha Institutu Estadu Relasaun Internasional Moskovu nian, Prezidente Xina Xi Jinping husu atu haburas komunidade ida-ne’ebé iha futuru ida-ne’ebé fahe ba ema, iha ne’ebé ema ida-idak iha ai-riin ida iha parte seluk.

Vizaun ne’e hakerek tiha ona iha Konstituisaun Partidu Komunista Xina, Konstituisaun Pais nian, no mós dokumentu mekanizmu multilaterál sira, inklui Nasoins Unidas no Organizasaun Kooperasaun Xangai. Ida ne’e sai ona konsensu internasionál ida.

Tuir relatóriu kona-ba Kongresu Nasionál Partidu Komunista Xina nian ba da-20, harii komunidade umanu ida-ne’ebé iha futuru ne’ebé fahe ba malu mak dalan ba povu hotu iha mundu. Só bainhira nasaun hotu-hotu buka de’it di’ak komún, moris iha armonia, no envolve iha kooperasaun atu hetan benefísiu ba malu sei iha prosperidade sustentavel no seguransa ne’ebé garante.

 Xina iha kompromisu atu harii

 * mundu dame nian ne’ebé metin liuhusi diálogu no konsultasaun,

 *Mundu seguransa universál liuhusi kolaborasaun no benefísiu ne’ebé fahe ba malu,

 *Mundu ida-ne’ebé iha prosperidade komún liuhusi kooperasaun ne’ebé di’ak ba malu,

 * mundu ne’ebé nakloke no inkluzivu liuhusi troka no aprende malu,

 *Mundu ne’ebé moos no furak liu husi dezenvolvimentu green no ho karbonu ki’ik.

Xina Pratika Ba Timor-Leste

Timor-Leste nasaun ida ki’ik no iha faze  hahú ona hadi’a an hodi kontinua la’o ba oin. Iha faze ida ne’e, iha ambitu diplomasia hanesan nasaun soberanu Timor-Leste buka atu hakbesik ba belun sira iha palku nivel bilateral multilateral tantu rejionál no global.

Iha faze konstrusaun nasaun dezde restaurasaun independénsia 20 de Maiu 2002, China hanesan nasaun dahuluk iha mundu rekoñese aprezenta vontade hodi estabelese relasaun bilateral ho nasaun ki’ik ne’e tinan ida ne’e kompleta ina tinan 24 nasaun rua hala’o relasaun diplomátika.

Reflete ba polítika global ne’ebé oferta hosi Xefe estadu China, Prezidente Xi Jinping,  ho tema Harii komunidade ida-ne’ebé iha futuru, Tulun Malu Ba Interese Ben Umana, liga ba relasaun ho Timor-Leste la’ós lia mamuk, maibé iha ona isin no benfísiu mutual no kontinua nafatin ba oin.

Lee Mós :
Fransa Ho China Deklara Konjuntu Preokupa Situasaun Médiu Oriente

Bainhira Timor-Leste hahú hamriik hosi akudesan post referendum 1999, horon ahi anar ninia iis, sa’e mai iha 2002 Xina oferta tulun hodi hadi’a edifísiu atuál Ministériu Negósiu Estranjeiru, Palásiu Prezidensiál, Kurtél jerál military no fasilidade no tulun seluk la mensiona iha ne’e.

Atuál, Tuir estatístika, volume komérsiu bilaterál entre Xina no Timor-Leste iha tinan 2023 maizumenus millaun US$336, husi ne’ebé importasaun Xina nian husi Timor-Leste maizumenus millaun US$262 no esportasaun Xina nian ba Timor-Leste maizumenus millaun US$75.

Xina nu’udar parseiru komérsiu segundu boot liu iha Timor-Leste, ne’ebé konta maizumenus 18.5% hosi totál komérsiu importasaun no esportasaun Timor-Leste nian. Xina mak merkadu esportasaun boot liu iha Timor-Leste, ne’ebé konta maizumenus 46.5% hosi totál esportasaun Timor-Leste nian.

Parseria Estratéjika Komprensivu

Tinan kotuk, Primeiru Ministru Xanana Gusmão hasoru Prezidente Xina Xi Jinping hodi diskute hamutuk atu hasa’e relasaun bilaterál ba parseria estratéjika ida-ne’ebé komprensivu.

Relasaun bilaterál ne’ebé aas liu maka nesesidade pratiku ba nasaun rua atu promove sira-nia kooperasaun, no espetativa ida-ne’ebé fahe ba povu rua ne’e.  Xina prontu atu hamutuk ho Timor-Leste iha viajen modernizasaun hodi lori benefísiu barak liután ba povu rua ne’e.

Parte rua kontinua promove kooperasaun iha área prinsipál haat, hanesan revitalizasaun indústria, dezenvolvimentu infraestrutura, auto-sufisiensia ai-han no hadi’a moris-di’ak.

Primeiru-Ministru Timor-Leste kontente tanba relasaun bilaterál sira kontinua hetan rezultadu pozitivu iha tinan hirak foin lalais ne’e, no povu Timor-Leste sei sempre hanoin-hetan governu Xina nia ajuda iha tempu ne’ebé loos no boot durante luta hasoru COVID-19.

Timor-Leste simu empreza Xina sira investe iha Timor-Leste no ajuda nasaun ne’e ho dezenvolvimentu. Nia hato’o ninia esperansa atu servisu hamutuk ho Xina hodi uza ligasaun bilaterál ba faze foun husi parseria estratéjika ida-ne’ebé komprensivu.

 2,889 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Diplomasia Xina: Harii komunidade Ida-Ne’…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No