ADVERTISEMENT

Timor Oan Nia Domin Ba Bandeira RDTL Hahu Mihis

Timor Post - Opiniaun
  • Share
José Raimundo Ximenes

Husi José Raimundo Ximenes

Iha loron 28 fulan Novembru 1975 Timor Leste hahú deklara ninia Proklamasaun Independensia Bilateral, molok tama ba invazaun Indonézia mai Timor Leste iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, ho sira nia dalil anti-komunizmu no kolonializmu.Proklamasaun Independensia ne’e derije husi prokalamador Francisco Xavier do Amaral no mós lider nasionál sira seluk.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Tinan ne’e (2023)ita selebra, Proklamasaun Independensia ba haat nulu resin ualu. Iha oportunidade ne’e ita sei haree no ko’alia kona-ba relasaun entre nasionalizmu ho diknifika bandeira nasionál. Sai pergunta mai ita mak ne’e Timor Oan hotu iha espíritu nasionasizmu ka lae? No ita diknifika ona ita nia bandeira nasionál ka lae? Tanba ne’e oinsá atu ita moris ho espíritu nasionalizmu no oinsá ita diknifika ita nia simbólu nasionál hanesan bandeira RDTL? Presiza hametin ita nia nasionalizmu ho hadomi ita nia bandeira nasionál. Bainhira ita hadomi ona bandeira nasionál ne’e, siknifika ita fo ona ondra ba erio sira ne’ebé mate no luta ba nasaun ne’e nia destinu. Tanba iha era modernu ne’e sidadaun balun kesi deit bandeia ba besi kanu kiik, paralon bee, aisar nia ain, au, besi riin eletrisidade no seluk tan, inklui la uniforme iha medida.

Definisaun Nasionalizmu

Saida mak nasionalizmu? Nasionalizmu mak espíritu ka atitude ne’ebé sidadaun Timor Lesteida-idak tenke iha hodi hadomi ita-nia rai. Signifikasaun nasionalizmu nian mak laran-metin no orgullu ba estadu no nasaun Timor Leste ninia ezistensia, nune’e mós preokupasaun kona-ba ninia fatin no futuru.

Nasionalizmu mak buat ida-ne’ebé ita tenke harii nafatin iha nasaun ida. Nasionalizmu mak komprensaun ka hanorin atu hadomi ita nia nasaun ho ninia simbolu nasionál sira. Nasionalizmu bele hatudu liuhusi espresaun sentimentu no esforsu hodi defende ita nia nasaun husi ema seluk. Tuir Ernest Renan, nasionalizmu mak hakarak ba unidade no estadu. Enkuantu, tuir Otto Bauar, nasionalizmu hanesan unidade ida-ne’ebé hatudu katak ita iha sentimentu hanesan.

Definisaun nasionalizmu nu’udar sentimentu unidade hanesan nasaun ida, ida ho sidadaun hotu iha sosiedade. Tanba sira iha sentimentu ne’ebé maka’as, sira sente domin ba sira-nia nasaun no rai. Bele dehan katak Nasionalizmu revolusionáriu ho nasionalizmu indepedensia iha diferente ne’ebé boot. Tanba uluk ho domin boot, luta na’in sira ho domin tomak no sakrifisiu  an ba mete tanba hakarak bandeira RDTL ita dada ho livre iha ita nia rai rasik katak tenke ukun an. Maibé oinsá ho Jerasaun foun nia nasionalizmu?

Nasionalizmu iha tipu neen: 1) Nasionalizmu síviku mak nasionalizmu ne’ebé estadu hetan lia-loos polítiku husi ninia povu nia partisipasaun ativu. Membru nasaun ida-ne’e voluntáriu; 2) Nasionalizmu etniku ka etnonasionalizmu mak iha ne’ebé estadu mai husi lia-loos polítiku husi kultura orijinál ka etniku sosiedade nian. Membru nasaun ida-ne’e nu’udar liman-rohan; 3) Nasionalizmu romantiku mak forma nasionalizmu etniku ida-ne’ebé estadu hetan lia-loos polítiku hanesan buat naturál no espresaun nasaun ka rasa nian. Nasionalizmu romantiku foka liu ba kultura etniku ne’ebé tuir ideál romántiku; 4) Nasionalizmu kulturál karakteriza ho loloos polítiku husi kultura ne’ebé fahe ba malu, la’ós husi hahalok ereditáriu hanesan kulit nia kór, rasa, no seluk tan; 5)Nasionalizmu estadu nian mak variasaun ida husi nasionalizmu síviku. Iha nasionalizmu estadu nian, nasaun ne’e komunidade ida-ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu no forsa estadu nian; 6) Nasionalizmu relijiozu forma tanba estadu hetan lejitimidade polítika husi unidade relijioza.

Pontudevista no idea krítiku

Tinan haat nulu resin ualu ita selebra prokalamasaun Independensia. Tanba ne’e hahu husi tinan 1975 too 2023 ita iha nivel nivel tolu ne’ebé presiza ita hatene mak hanesan: 1) nivel rehabilitasaun katak ita esforsu ita esforsu kore an husi invazaun Indonézia; 2) nivel kosolidasaun katak hahu ita restoura independensia iha loron 20 fulan Maio tinan 2002, ita tau hamutuk forsa hodi forma no dezenvolve Timor Leste; 3) nivel estabilidade mak hafoin ita ukun an ita konsentra ba aselesaun dezenvolvimentu iha sei hotu hotu, hodi hateke ba Timor ida ne’ebe naroman.

Ita diknifika bandeira RDTL hanesan ita fo ondra ba eroi sira ne’ebe mate ona ba uku rasik an. Maibe tanba-sa ita ukun an tia, ita nia espiritu nasionalismu ba badeira rdtl hahu menus? Ita bele hare loja komunidade sira iha Dili laran, maioria sira la tau importansia atu hasae hasae bandeia RDTL ne’e ho diknu. Tanba balun kesi deit bandeia ba besi kanu kiik, paralon bee, aisar nia ain, besi riin eletrisidade no seluk tan. Ne’ebe tuir ita umanu nia rasionalidade katak ladiknu, inklui mos bandeira ne’ebé sidadaun sira hasae ne’e nia medida la uniforme. Tanba-sa ita nia domin ba bandeira RDTL hahu mihis? Ka tanba investor estranjeiru domin merkadu iha Timor Leste? Ida ne’e hanesan pergunta báziku ida presiza ita hanesan Timor oan atu resposta.

Situasaun ne’e interesante tebes tanba ne’e estadu no governu tenke tau matan ba asuntu ne’e, tanba ita la tau importansia ba problema ne’e ita sei la eduka jerasaun foun sira atu hadomi bandeira nasionál. Saida mak bandeira nasionál? Iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste, parte 1, artigu 150 katak bandeira nasionál nia forma retangulár ho triângulu izóseles rua ne’ebé nia baze hatuur ba malu, iha triângulu kór metan ho altura hanesan un tersu kumprimentu no hatur ba ida seluk ho kór kinur, ida ne’e mak nia aas metade bandeira nia naruk. Iha loloos triângulu ho kór metan nia klaran hatuur fitun mutin ida ho rohan naruk lima, ne’ebe simboliza naroman hatudu dalan. Badeira nia parte sira seluk kór mean tomak.

Ita haree katak bandeira ne’ebé sidadaun sira dada iha uma oin la organizadu no la uniforme nia medida liu-liu loja sira iha capital Dili. Maske governu hasai ona sirkular ba sidadaun sira katak bandeira harii iha uma oin tenke harii ho dignu ho riin besi nia medida metru haat, no labele harii ba lutu ka uma leten. Maibe tanba sa sirkular ne’e sidadaun sira la halo tuir. Iha parte ida Governu la tau importansia atu kontrola sidadaun sira hasa’e bandeira iha uma oin, parte seluk mak sirkular ne’e la iha lei ne’ebe rigor atu obriga sidadaun sira atu hadomi no diknifika badeira nasionál ne’e.

 5,085 total views,  18 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Timor Oan Nia Domin Ba Bandeira RDTL Hahu Mihis” A few seconds ago
Lee Mós :
Serví Maromak Ho Ri'in Fiar-Metin

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No