ADVERTISEMENT

Tamba Saida TL Fahe Receitas 30% ho Australia iha Kampu Gas Greater Sunrise

Augusto Sarmento - Opiniaun
  • Share

Husi: Teodoro M. Mota

Pergunta nee pertinente. Polemika no disputas Fronteiras Tasi Timor hahu desde Portuguese ninian tempu antes de 1975, Portugal ho Australia la konsege resolve. Iha tempu okupasaun Indonesia, Indonesia ho Australia konsege asina tratadu sira ninian Fronteiras iha 1971 koalia konaba Seabed Boundary iha Tasi Arafura, no Tratadu Segundu asina iha 1972 iha Tasi Timor Fronteira Indonezia nian. Tratadu ida ne’e mak husik TL nian Tasi iha hela GAP ida ne’ebe konhecidu ho naran TIMOR GAP. Governu Portugues la konsege asegura Fronteiras nunee kontribui mos ba Australia atu negosia ho governu ida ne’ebé bele negosiavel.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Invasaun Indonesia iha Timor ne’ebé suksesu ikus mai kontribui mós ba negosiasaun Tratado TIMOR GAP ne’ebé asinadu husi Indonesia ho Australia reprezenta husi Ali Alatas no Gareth Evans iha aviaun leten hodi desidi ZOC (Zone of Cooperation) fahe ba tolu, ZOC A, ZOC B no ZOC C. ZOC A (agora JPDA) ne’e mak ninian receitas fahe entre Indonesia ho Australia 50:50 depois de kompanya rekupera ninian kustu. Tratadu ne’e ratifika iha 09 Fevereiru 1991. ZOC B no C, nasaun idak-idak mak regula depois nasaun rua fahe 10% husi Taxa ne’ebe mak hetan. Tratadu ne’e mak no fim ita renegosia fali depois ukun an no Premeiru Governu konsege atinzi partilha de lukru ba 90% e 10% iha Tratado Mar de Timor, nunee TL konsege atinzi husi 50% tratadu anterior sa’e ba 90%.

Regime kontratu nebee aplika iha kampu minarai Bayu Undan (BU) no Greater Sunrise (GS) kontinua deit nia regime uluk iha tempu Indonesia no Australia, wainhira 2002 TL restaura independensia. TL mak nain ba rekursu substitui Indonesia. Nunee kontratu sira uluk konverte husi TIMOR GAP mai iha JPDA depois de tratadu tasi timor 2002 asina

.

Tamba nee rajaun partilha 30% receitas ho Australia mak:

1. Tuir tratadu anterior ou IUA (international unitization agreement) nebee governu rua TL ho Australia konkorda katak bazea ba IUA ita unitija ona kampu GS nebe kompostu husi SUNRISE ho TROUBADOUR. Kampu GS quaze 79.9% tama tasi laran Australia nian no 20.1% mak tama mai iha ZOC A, nunee australia mos iha direitu hodi hetan receitas bainhira hahu halo explorasaun ba kampu GS.
2. Rezervatoriu mina no gas nebee iha tasi okos (seabed) tuir estudu hatudu katak potensia mina no gas nebee iha kampu GS laos deit tama iha TL nia area maibe okupa, tama ou pertense mos iha zona Australia nia, nunee tuir akordu IUA Australia mos iha direitu hodi hetan receitas ou fahe receitas.
3. Tuir akordu FM rasik nebee asina iha 06 marsu 2018 preve katak FM hamosu regime spesial foun iha kampu GS katak mesmu tuir median line TL mak nain ba kampu GS, maibe husi kontratu rasik preve ona katak TL tenke partilha rekursu ho australia.
4. Presija intende katak bain-bain iha pratika negosiasaun sempre asosia ho TAKE AND GIVE. Maske wainhira halo produsaun iha GS Australia sei simu receitas 30%. Maibe, pesoal hau nia observasaun 30% nebee sei fo ba Australia mak la se’es husi akordu anterior sira nebee asinadu no halo TL tersandra, inklui hare ba kontestu politika no seguransa mak Australia mos sei fo seguransa no sei asume responsabilidade tomak ba Ita nia tasi liu-liu fo seguransa ba prosesu no aktividades industria sira nebee opera iha tasi Timor, autralia mos sei fo seguransa ba infraestrutura pipeline, hametin kooperasaun bilateral, no reforsa seitor defeza iha regiaun nee. Nunee sei tulun diminui impresaun negativa husi nasaun seluk ou politika externa.

Lee Mós :
PNTL Detein Sidadaun Indonézia ida Tenta tuir Votasaun

Nee kestaun ida estratejiku no sensitivu la halimar, presija tau atensaun seriu. Ita tenke iha vizaun naruk, ho hanoin tenke industrializa, nakonu kompetividade no komersialidade maibe mos tenke reforsa seitor seguransa. “Selae ita hakarak buat hotu, ikus mai ita bele lakon buat hotu”.

Lee Mós :
Delinkuénsia Juvenil La Rezolvidu Promete Hela Dezorden Sosiál Nudar Problema Sosiedade Nian

Depois de ratifikasaun FM no troka ona nota diplomasia entre Australia ho TL, etapa tuir mai kompanya operador ho joint venture sei submete planu dezenvolvimentu kampu GS (Field Development Plan/FDP) ba host country ou governence board hodi tetu, analiza no evalua didiak molok foti desijaun aprova ou veta. Karik host country ou governence board approva no fo lisensa, hafoin kompanya operador ho joint venture bele hahu halo produsaun ba mina no gas iha kampu GS. Governence board sei kompostu husi reprezentante entidade husi nasaun rua TL ho Australia. Governence board nudar orgaun alto, nia knar mak sei kontrola, asegura lisensa no operasaun aktividades tomak nebee sei opera iha kampu GS.

Futuru Aktividade Depois de Ratifikasaun FM?. Investimentu ba kampu GS posibilidade sei kompostu husi investimentu upstream no downstream. Bain-bain industria minarai aktividades hirak nee iha interkoneksaun, hahu husi upstream, midstream no to’o downstream. Aplikasaun regime fiskal nasaun ida-idak nia diferente, depende ba kondisaun no situasaun aktual nasaun origin nian. Iha ita nia rai, liu-liu aplikasaun kontratu fahe rezultadu ou Production Sharing Contract (PSC). Wainhira FM ratifika ona husi parlamentu nasaun rua TL ho Australia sei posibilija hodi deskute klean liu tan sobre futuru dezenvolvimentu kampu GS, inklui aplikasaun Taxa. Importante mak grantia kondisaun equivalente entre kontratores ou kompanya no governu (win-win solution) hodi atrai IOC halo investimentu.

Iha parte seluk, produsaun liquidu ou mina sei faan kedan iha plataforma leten, ou iha termu petroleum bain-bain hanaran upstream katak aktividades nebee ligadu ho halo peskija, perfurasaun, produsaun ou foti mina no gas husi tasi ou rai okos. Nunee rezultadu husi faan liquidu sei fahe receitas kedan entre kompanya ho governu. Receitas husi upstream mak sei partilha 70:30%. 70:30% nee fahe intermu de upstream (produsaun mina iha plata forma no faan kedan rezultadu sei fahe 50%:50%. Husi nee 50% ba kontraktores no 50% seluk ba governu. Governu fahe ba parte rua: Timor leste sei hetan 70% no Australia sei simu 30%). Nemak senariu fahe 30:70%. Nee preve ona iha regime foun nebee sei aplika iha dezenvolvimentu kampu GS.

Lee Mós :
Liga Futeból Timor-Leste Realiza Hahú Fulan Agostu

Entertantu iha parte downstream karik International Oil Company (IOC) ruma hakarak investa hamutuk ho national oil company Timor Gap (TG), koncerteza receitas downstream 100% mai TL tuir regime foun nebee sei aplika. Downstream mak pipeline gas inklui planta LNG ou fasilidade liquifikasaun ba gas natural. Nunee TG ho nia parseria mak sei investa iha parte downstream nebee sei involve instalasaun pipeline, hari fasilidade planta LNG no ect.

Dalang diak liu tuir pratika industria minarai investimentu parte downstream, diak liu TG bele negosia ho IOC ruma hodi investa nunee sei tulun diminui no share risku. Tamba frankamente ita sei menus de esperiensia, konhesementu no teknolojia iha industria minarai. Maibe ho partisipasaun TG iha dezenvolvimentu kampu GS sei tulun tebes timor oan hodi apriende iha seitor nee, bainhira projeitu TLNG dezenvolve sei estimula no sei professionaliza Timor oan, hasae sira nia skills, hasae sira nia kompetensia, transfer siensia, konesementu, no teknolojia ba joven Timor oan sira.

Teodoro Mota

Bainhira TG iha ona fundu independente, akreditadu, esperiensadu, kualifikadu no certifikasaun as, no iha reputasaun excellente iha industria minarai no sucessu iha projeitu boot sira iha seitor minarai ho gas. Ikus mai TG mos bele sai kompanya provider ou service ba aktividades industria minarai global hanesan kompanya minarai sira seluk. Tamba nee diak liu hahu agora tenke halo investimentu boot ba rekursu humanu, hamoris treinamentu no kapasitasaun ba jovem no foin sae sira, fo certifikasaun no hasa’e sira nia kompetensia nudar meius hodi prevene infiltrasaun servisu nain husi liur no garantia oportunidade ba Timor oan nudar rekursu nain. God bless TL.

 2,739 total views,  3 views today


Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No