ADVERTISEMENT

Festeja 48 Anos Proklamasaun Independénsia Unilateral “Ukun Na’in Presiza Discermentu Aan”

Hermengildo Da Costa - Opiniaun
  • Share

“Reflesaun 48 anos Proklamasaun Unilateral”

Hakerek Na’in: Hermenegildo da Costa Tilman

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Timor-Leste tinan ne’e komemora loron proklamasaun Independénsia Unilateral ba dala-48, hahú husi 1975-2023. Tinan 48 nia laran ona Timor-Leste liberta nia an husi okupasaun indonézia tanba hakarak liberta rai ida ne’e. Liberta rai ida ne’e la’ós fasil hanesan mehi iha toba nia dukur, maibé sosa ho ruin, isin no ran, ema barak lakon vida, família uma laran tanba de’it hakarak ukun an.

Ohin loron ita tama ona ba idade ida bele dehan karik moris família, idade ida maduru ona, hatene ona nia responsabilidade primer iha família ne’e nia laran. Maibé na realidade ho idade 48 anos, Timor-Leste seidauk iha mudansa signifikan ida iha rai ne’e, dezenvolvimentu nafatin hela ho retórika mamuk, promesa fila-fali ba promesa maibé dezenvolvimentu infraestrutura nafatin hakdasak iha fatin.

Husi prinsípiu uluk, atu liberta povu no patria maski hasoru obstákulu barak maibé timor oan hotu aten barani nafatin luta maski iha ameasa “singa” nia ibun hein minutu para interasaun de’it maibé ho espíritu patriotizmu la ta’uk mate hodi hakilar katak “Mate ka Moris Ukun Rasik An”

Pergunta mai ita depois hetan tiha mehi ne’ebé ita hotu hakarak, saida mak ita presiza halo ba nasaun ne’e ho idade 48 anos ona ne’e? ita hakarak nafatin mate ho promesa ou hakarak mate ho retórika mamuk ou ita hakarak mudansa ba nasaun ne’e. ne’e ezersisiu reflesaun ba ita hotu liu-liu ba ukun na’in sira.

Uluk hakarak liberta nasaun ne’e hodi dezenvolve nasaun ne’e, maibé tanba sá to ohin loron, seidauk iha mudansa signifikan iha rai ne’e. Liga ba infraestrutura, nafatin hakdasak kompara ho nasaun seluk hanesan “Ruwanda” depois de post konflitu ho lalais halo transformasaun mudansa ba nasaun ho tempu ne’e lalais, kompara ho ita nia nasaun riku rekursu barak maibé tanba saida mak ho tinan ida 48 anos ona dezenvolvimentu nasaun la hatudu sinál pozitivu, kulpa ba se? husu ba ida-idak nia an?.

Nasaun ne’e bosu ona ho promesa mamuk sira. Promesa la iha asaun ne’e pekadu. Pekadu iha mundu modernu agora mak ne’e ema fasil retórika maibé mate iha implementasaun. Ida ne’e mak pekadu ne’ebé akontese iha ita nia rai laran, la iha mudansa signifikan maibé kona ba promesa sulin hanesan bani been iha meiudia.

Polítika “Bongkar Pasang”

Ohin loron Timor-Leste tama ona iha etapa evolusaun Governu Konstitusionál da-Sia. Husi konstitusionál Primeiru Governu too agora evolusaun no mudansa de’it mak polítika “Bongkar Pasang” kerdizér estratéjia planu dezenvolvimentu nafatin la iha mudansa, nafatin hela ho teoria mamuk, maibé asaun hela de’it ho kompromisu.

Partidu polítika balun hetan fiar hodi lidera nasaun ne’e mai ho nia espirituálidade katak “Se mak kór la hanesan” bonkar no monta estrutura foun, ita la bazeia ona ba kapasidade no intelijénsia lidera, maibé haree liu ba kór, ne’e virus ida ne’e metin ona iha ita nia nasaun ne’e. No Timor-Leste rasik adota ona ida ne’e sai hanesan identidade kultura Timor nian, hodi hamate dezenvolvimentu iha país ne’e.

Lee Mós :
RIKU SOIN HODI LIBERTA POVU  LA’ÓS ATU KORRUPTUS !

Elite polítika sira ohin loron gosta halo komparasaun maibé realidade nafatin hakdasak, povu nafatin sai atan ba promesa falsu sira.

Povu baibain bainhira hare ba lider polítiku sira, uluk-nanain sei hare ba lider sira ne’e nia istória mak sá, iha prosesu ukun-rasik an ba Timor-Leste. Nune’e, estilu lideransa iha tempu ukun an iha influensia husi estilu lideransa no mós relasaun entre lider sira iha tempu 1975 no tempu rezisténsia nian tó ohin loron.

Ohin loron mosu idea barak iha públiku ligadu ho status ukun nain balu ne’ebé nakonu ho Imprudénsia, Parsialidade, no Inkompeténsia hamosu fraksaun iha sosiedade nia laran. Fraksaun sira ne’e halo povu demonstra nia emosaun hamosu konflitu ikus hodi dudu kulpa ba povu ki’ik.

Polítika “Bongkar Pasang” sai ona kostume negativu iha nasaun ne’e, no hamate ona dezenvolvimentu iha nasaun ne’e. Ohin loron ema barak hakarak mehi hadia no dezenvolve nasaun ne’e no mai ho skill ne’ebé iha, maibé tanba la partisipa iha polítika, entaun hela de’it mehi. Maske balu l mai ho begraun ne’ebé kualidade maibé tanba inkilina an iha polítika nia iha direitu boot hodi partisipa iha mundu servisu. Ho ida ne’e povu nafatin boneka no dezenvolvimentu nafatin primitivu tanba nasaun ne’e sei buras hela ho skill partidiarizmu.

 Povu Boneka Elite Polítika

Ohin loron elite polítika sira uza povu sai hanesan instrumentu boneka hodi halo promosaun ba sira nia polítika.

Promesa falsu sai nafatin konsumu povu nian, ekonomia, infraestrutura, eskola, saúde, eletrisidade, bee mós sai nafatin promesa mamuk.

Nasaun ne’e la’ós foin mak joven, ho idade 48 anos ne’e maduru ona, maibé tanba saida mak dezempregu nafatin buras iha rai ne’e, mudansa infraestrutura seidauk hatudu sinál ruma, to’o bainhira tan mak ita hakarak lori Timor ba mundu karik ita nafatin adota sistema “promesa falsu” hodi hetan konfiansa.

Hanesan nasaun demokrasia “labele” uza povu hodi sai boneka, maibé oinsá hanoin ne’ebé di’ak hodi lori povu ne’e ba moris prósperu.

Nasaun ne’e hakmatek, prósperu, povu tenke moris iha mudansa ekonomia ne’ebé konsisténsia. Nasaun labele buras ho de’it promesa maibé realidade asaun la realiza ne’e susar, konflitu nafatin mosu, dezempregu nafatin buras, nasaun sai perigu.

Dezempregu Hakdasak

Iha tempu ukun an ne’e la iha unidade entre lider polítiku sira tanba lider rezisténsia barak ne’ebé uluk hamutuk agora ida-ida hari Partidu no hare malu la di’ak tanba Partidu ninia vizaun no filozofia la hanesan. Husi filozofia lahanesan impaktu boot ba dezempregu iha rai laran.

Joven barak mak la iha kampu traballu ikus mosu konflitu iha fatin-fatin todan fila-fali ba joven sira. Ne’e problema.

Lee Mós :
Se Mak Vale Liu Ba Nasaun Ne’e "Burgezia" ka "Proletariadu" “Analiza hosi Pensamentu Teoria Marxista”

Los dunik katak, divisionizmu entre Timoroan la’ós de’it tanba prinsípiu, maibé tanba mós idealizmu, katak sá mak Timoroan balun defende nu’udar dalan los ba sira, biar la iha apoiu husi maioria, sira fiar nafatin katak sira nia hanoin mak los, no susar atu simu hanoin seluk no nune’e mós susar atu servisu hamutuk ho ema seluk ka ho governu ne’ebé la mai husi sira nia partidu polítiku.

Gosta Sai Herodes

Ohin loron, elite polítika barak gosta fase liman, hodi dun ba malu. Povu nafatin vítima halerik ba bee mós, saúde eletrisidade ida ne’e sempre sai hanesan promesa elite polítika sira nian. Maibé too ohin loron balun realiza barak liu mak sei hakdasak liu-liu iha area rural sira.

Ukun nain sira presiza discermentu ba an oinsá mak bele realiza polítika tuir dalan ne’ebé legal la’ós mai ho promesa “manis” maibé iha pratika hakarak fó “bokur” ba an. Interese komún sai tiha kurtina hodi tau prioridade ba interese individual.

Iha definisaun no implementasaun polítika Estadu nian, lider sira ne’e balun dala barak hetan kritika husi povu baibain katak iha sira nia hahalok sira hamosu an nu’udar sira de’it mak na’in ba prosesu tomak, nune’e sira nia hanoin de’it mak todan bainhira hakotu desizaun ruma ka halo lei ruma, no dala ruma sira rasik mak la fó atensaun ba lei, bainhira iha situasaun ruma mak presiza solusaun.

Atitude hirak ne’e nu’udar anti-demokrasia ka arrogánsia no egoízmu polítiku. Ita ko’alia kona bá lideransa, ita ko’alia mós kona bá kadeira agora mekanizmu, oinsá atu tuur iha kadeira ne’e mak dala ruma lideransa rasik mós la hatene. Maibé hakarak lalais entaun konvida baze too han malu.

Ukun na’in ne’ebé loyal labele tau interese individual ka interese partidu nian ás liu fali interese nasaun nian ka iha fali lei nia leten, tanba tuir nia hare katak konflitu hirak ne’ebé mosu ikus-ikus ne’e tanba de’it interese ema lubun ida nian. Ida ne’e preokupante tebes iha nasaun demokrátiku ne’e.

Tanba ohin loron ita asiste katak lider barak mak foka liu ba arrogánsia polítika, egoízmu no ambisaun lider polítiku sira nian, bainhira uza liafuan kro’at hodi soran povu no kria grupizmu tanba interese individual ka partidu nian.

Durante ne’e ita hare hotu-hotu mak ko’alia mak demokrasia no direitu [maibé] la [ko’alia] devér boot sira tenke halo buat ne’e kombinasaun, direitu ho devér ho demokrasia. Nia atu halo buat ida mós nia sente katak ha’u nia devér ne’e saida, ha’u nia direitu ne’e atu ko’alia saida, ha’u nia direitu atu husu saida. Ha’u iha devér atu halo saida moris iha demokrasia nia laran.

Estadu de Direitu no Demokrátiku ne’e nasaun ida ne’ebé mak tenke bazeia ba lei, dala ruma ita hanoin katak buat ida demokrasia ne’e mak liberdade. Lae, liberdade ne’e elementu ida iha demokrasia nia laran, maibé iha limitasaun barabarak tebes, tanba iha demokrasia lei mak regula ema nia vida, ne’ebé ema dehan katak moris iha liberdade loloos ne’e mak ita nia avó sira uluk iha ne’ebé estadu ne’e seidauk hamriik, lei seidauk iha, iha ne’ebá liurai mak ko’alia dehan lei mak ne’e, iha ne’ebá mak iha liberdade barak liu, maibé iha estadu modernu ho demokrasia ita tebe rai, maibé iha limitasaun barak liu.

Lee Mós :
Oportunidade no Obstakulu Iha Era Digital ba Jerasaun Milenial

Konkluzaun

Povu bosu ona ho promesa mamuk sira, ohin loron povu hakarak moris iha dinámika dezenvolvimentu ne’ebé prósperu.

Dezde 2002 tesik mai to’o ohin loron, ita bele ona halo sasukat ida ba komportamentu polítika ita-nia polítiku sira, se sira “moris iha polítika” ka “moris hosi polítika”? Karik ita haree didi’ak, ita bele nota katak polítiku barak moris hosi polítika katak ho polítiku sira hetan priviléjiu oioin, manan osan boboot, hetan regalia’s oioin até kria Lei Pensaun Vitalísia ba sira-nia aan atu sira bele goza nafatin bainhira sira nia mandatu remata, enkuantu la dún fó benefísiu di’ak ba povu baibain sira.

Tuir Max Weber hanesan ema filózofu ida iha nia reflesaun hatete, kualidade moral ida oinsá bele sai polítiku ida ne’ebé di’ak, katak polítiku sira presiza uza polítika nu’udar vokasaun ida (vocation) no la’ós uza polítika nu’udar oportunidade.

Ba Weber, polítiku ne’ebé la uza polítika nu’udar vokasaun, nia sei trata asuntu hotu-hotu ba de’it nia interese partikulár ka interese pesoál. Polítiku sira hanesan la iha duni kualidade moral ruma aleinde uza polítika atu sustenta ninia aan mesak. Kualidade ida hanesan ne’e mak Weber temi ho termu polítika “plutocrato” (uza nia riku-soin ka osan atu buka popularidade no influensia ho finalidade hariku nia aan), demagogo (ne’ebé bosok ka lohi povu liu hosi prekonseitu ruma no hamosu polítika vingansa hasoru grupu polítika seluk) no ditadór (ida ne’ebé iha podér ba nia aan mesak sein kontrolu hosi Lei ruma, ka bele dehan liga ba pozisaun ou Lei). Kualidade polítiku sira hanesan ne’e, ita hetan barak loos iha Timor-Leste oras ne’e daudaun.

Mai ita tau importánsia hodi halo dicermentu ba an, iha 48 anos proklamasaun unilateral ne’e. Idade ida ne’ebé boot laos labarik, maibé tanba sa, dezenvolvimentu sei nafatin hakdasak, se mak atu lori kulpa, se mak sai vítima karik ita sente an katak Ha’u nu’udar sidadaun Timoroan hakribi partidiarizmu, nepotizmu, familiarizmu, hamutuk liberta nasaun ne’e ba dezenvolvimentu ida prósperu. Ita fiar katak ita bele, la’ós tanba interese individual maibé interese universal.

 3,603 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Festeja 48 Anos Proklamasaun Independénsia Unil…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No