Husi: Pe. Mouzinho Pereira Lopes
Momento atu “moris hakmatek” iha Timor hanesan la familiar ho Timor oan sira. Problema mai la hotu de’it. Timor hanesan agonia, governu la la’o, orsamentu estadu xumbadu, doadores sira nia tulun barak tebes intupidu, ekonomia molenga, empregu sira dada iis, povu agonizante…
Problema iha ne’ebé?
Iha ha’u nia haree, fundamentu ka abut nasaun la tau iha nia fatin. Brevemente ha’u esplika:
SISTEMA UKUN iha TL
Tradisionalmente Timor la koñese “Sistema Fahe Poder/SFP” (basea ba democracia). Buat tradisaun liga ho karater, ho kultura ka Toman (costume). Iha parte ne’e Timor hatene mak LIURAI no com serteza PRESIDENTE. Sistema ne’e ita hetan iha sistema Monarquia (ne’ebé dehan basin ona, la demokrátiku) no Sistema Presidensiál (ne’ebé tahan Liu no demokrátiku). Agora oinsá mak mosu derrepente Sistema Fahe Poderes (semi Presidencial) ne’ebé fora do Contexto Timor??? Pergunta ne’e cabe ba Fretilin iha primeiru governu nia responsabilidade. Sistema ida ke permite grupu kapitalista sira iha li’ur mai aproveita, no halo planu atu Timor la mate maibé mós labele moris.
SÍMBOLOS
Nu’udar nasaun, forma ida atu hatudu identidade mak uso dos símbolos. Maibé se mak dehan Bandeira RDTL, Hino Nacional, Uma Adat Lospalos, Lafahek…. Hirak ne’e representa objetivamente Rai TL?
Questionavel…….
Hanesan mós Sistema Governu temi ona iha leten, símbolo hirak ne’e hotu criado por um grupu, um grupu arrogante, sem iha referendum ka CONSULTA popular ka socialzação oan ida. Sira halo lalais-lalais atu dehan sira mak Manu aman no Inan lolos TL nian…. nem interece sa mak sei mai…
Mentalmente TL oan la pronto simu sira nia libertação hodi organiza didi’ak Nasaun.
REZULTADO?
La’o tiha besik tinan 20 ita identifica Sistema Governu nune’e ninia fraquêsa barak demais, to’o halo governu ida labele la’o. Ita ukun-an besik tinan 20 ona, governu no ukun-na’in iha ne’ebé? Sira existe atu tarata malu, atu la hamutuk, atu uza povu nu’udar objeto de’it ona. Povu fali??? Agonia. Nune’e Ukun-na’in produz de’it Confusão.
Iha parte seluk, durante ne’e ita haree hela katak eleição dala 5 ona ne’e partido ne’ebé mak manán ho Maioria Absoluta? Quase la iha. Iha de’it dala ida maibé ho número la meyakinkan… Forma karik Aliança mós hetok problema sai boot no barak liu tan. Coitado tamba Partido sira mosu hanesan lalar tempo udan, la iha critéria rigorosa, la iha bando… Nune’e, quando ukun, sira hotu husu “jatah” cadeira, osan no garancias. Sira la husu povu moris di’ak ona ka lae…
Enkuantu haree fali Símbolo sira nasaun nian…. Hirak ne’e representa de’it grupu ida ka rua. La iha efeitu husi no ba domin povu nian. Nune’e la representa Povu TL.
REFERENDUM Nu’udar Recomendação
Big Problem necessita Big Thought and Big Action. Ha’u bele hanaran: “Revolução”. Lei-na’in sira lalika garganta demais Kona ba EA ka saida tan oras ne’e; tamba wainhira funu sa’e, sira ne’e mak halai uluk-uluk, no lei artigu atus ba atus la iha ona folin. Timor necessita muda Sistema Governu no Nasaun, tuir Timor nia lisan, hatalin ho Democracia ne’ebé iha ninia responsabilidade. Iha ne’e ha’u refere ba “Referendum”. Necessário halo processo ba “Consulta Popular” ida. Povu precisa involvido, La’os de’it atu ba vota iha eleição ba ukun-na’in be problemático.. Lei fo dalan ita halo Consulta ne’e, tuir povu nia moris.
Timor labele moris nune’e eternamente tuir Ukun-na’in sira Barak be la hún la dikin.
1,232 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :