ADVERTISEMENT

Reposta ba deklarasaun Teofilho Caldas konabá UMA KULTURAL LAÚTEM NE’EBÉ LAIHA VALOR KULTURAL

Mateus da Cruz - Internasional · Opiniaun
  • Share
Novis Risa Moto

Husi : Novis RisaMoto

  1. Introdusaun

Iha Artigu ne’e hau hakarak resposta ba Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK) relasiona ho nia Deklarasaun iha Loron 9 de Fevereiru de 2022 ne’ebé  fosai iha media RTTL no Jornal hateten katak, UMA TRADISIONAL IHA LOSPALOS LAIHA VALOR KULTURAL” deklarasaun ne’e hatudu katak minimiza ona Costumes tradisionais hanesan instrument ida ne’ebe bisavo sira uza to’o agora, no prosesu arkitektura ba uma tradisionál no valór kulturál sira hanesan valor sosio-ekonómiku sira.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Liu husi artigu ne’e hau mós nudar Laútem oan ne’ebe sente triste tamba rona Sr. Teofilo Caldas nia deklarasaun hateten katak uma kultural LEE ZIAVAL laiha VALOR KULTURAL hanesan Laútem oan husu ba Sr. Teofilo Caldas nia esplisaun konabá definisaun Valor nemak saida.???

Segundu, Uma-Kulturál husi Munisípiu Lautém konsidera nudar mós simbolu indentidade Timor-Leste, iha nivel nasionál no Mundu Internasionál. Uma-traditional nasionál ne’e simbolu unidade no fraternidade ba Povu Timor Leste embora nudar Lautem nia identidade kultural, nune’e mós konsidera hanesan Centru kultural hodi demonstra no sai Prezervasaun no dezenvolve sai icon turizmu kulturál iha Timor Leste.

Infelizmente, kondisaun simbolu unidade ne’e rasik ho kondisaun Grave no labele repara no monu tanba hari’i tinan barak ona no laiha manutensaun desde hari’i. Sistuasaun ida ne’e insisti Kominidade Laútem oan tur hamutuk hari komisaun no iha tinan 2020 Trabailhador Laútem oan ne’ebé hela iha Inglatera hodi koileta Fundus.

Lee Mós :
Papél Nasaun Parseiru Krusiál Apoia Adezaun TL ba ASEAN

Ístoria ka Etimologia Munisipiu Laútem

Naran munisipiu Lautem mai husi lian Fataluku “Lau-Teinu” signifika Tais-Lulik (Tetun). Iha Munisipiu Lautem forma husi lian tolu ne’ebé to’o agora sei eziste ne’e maka Fataluku, Makasaé, Makalero no Sa’ani nune’e mós ho nian ramifikasaun sira seluk tán. Iha Timor-Leste iha lian lima ne’ebé konsidera nudar lian Non-Austronesian ka lian Papua nian, ne’e maka hanesan Fataluku, Makasa’e, Makalero, Mambae no Bunak. Haree tuir arkitetura tradisionál iha Munisipiu Lautem hatudu katak orijen uma tradisionál iha Munisipiu Lautem mós iha relasaun ho lian Papua, ne’ebé tama iha Lautem iha tempu bei ala sira nian, hanesan mós relata ona iha livru “Arquitetura Timorenese” ne’ebé hakerek husi autor Portugues Rui Cinatti. Haktuir nia katak simbolu “Lakulili” (lian Fataluku) sira ne’ebé eziste iha parede uma tradisionál Lautem (Lee Jiaval) nian identiku ho simbolu sira ne’ebé eziste iha uma tradisionál husi nasaun Fiji. Haree husi angulu istória sosiedade feudal Munisipiu Lautem nian relasiona ho lian papua ne’ebé ohin loron eziste. Munisipiu Lautem mai ho nian ninia istória lian no kultura ne’ebé komplexu liu kompara ho sira seluk iha Timor-Leste, haktuir rezultadu peskiza barak husi liur ba Timor.

Aspeitu Unidade

Uma Tradisionál Munisipiu Lautem reprejenta mós simbolu Unidade Kultural ida ne’ebe halibur sosiedade grupu lubuk bo’ot, hodi tane malu no tulun malu iha nia prosesu konstrusaun to’o remata. iha prosesu ne’e hamosu mós tradisaun tane malu (nita Somsomone iha lian fataluku) no tradisaun hakbit malu/halibur sasan hodi tulun malu (horu horun iha lian fataluku).

Lee Mós :
Ba Oin Eleisaun La Presiza Ona Tinta no Halo Ku’ak Boletin Votus

Alen de ne’e iha nia prosesu harii Uma Tradisionl ne’e hahoris valor lubuk ida, hanesan Valor Sosial ne’ebe kesimetin relasaun sosial entre Lautem oan sira no mós valor ekonomiku hodi halibur sasaun atu tulun malu nu’udar Umane, Feto Sá no maun alin. tanba ne’e iha Lautem laran laiha ema Seluk no Let maibe mesak Maun Ailin, Inan Feton Tiu no Tia iha relasaun Kultural.

Uma Lulik mós sai fati no sentru atu halibur malu hodi fahe mós tarefa(Serbisu) no responsabilidade ba malu nu’udar membru familia ne’ebe iha ligasaun ho Relasaun Feto Sa, Umane no Mau alin atu halibur malu no serbisu hamutuk, hahú husi prosesu konstrusaun to’o iha ninia selebrasaun ba seremonia Inagurasaun Uma Tradisionál ne’e.

Alen de valor sosial ne’e Uma Tradisionál ne’e mós kesi metin valor ekonomia komunitariu ne’ebe ho karakter ko’opetrativu, hodi halibur malu no halibur mós materiál sira (Fasilidade Konstrusaun), Animal no sasan seluk ne’ebe presija iha prosesu konstrusaun to’o iha inagurasaun ba Uma Tradisionál ne’e.

Produtu hirak ne’e sei halibur ho karakter kreditu (acaleu iha lian fataluku) tantu serbisu fijiku no materiál ne’ebe halibur nu’udar tusan ida. Han Isin sikat Ruin, hodi kesi relasaun Sosial no Ekonomiku hodi bele tulun malu fila fali iha tempu seluk wainhira presija malu.

Lee Mós :
TL Partisipa Reuniaun CCS Iha Jakarta

Aspeitu Turizmu

Timor-Leste depois determinia nina idenpendénsia, presiza iha planu estratéjia ba dezenvolvimentu iha multisetorál. Setor importante ida mak mak hanesan turizmu kulturál. Mehi atu realiza setór ne’e ho di’ak maka presiza konseva no halo prezervasaun ba kultura Timor-Leste fokus liubá kultura uma lisan tradisionál. Iha Timor-Leste iha lisan oioin ho nian uma lisan tadisionál ketak-ketak. Iha oportunidade ne’e ita fokus ba uma lisan tradisionál Lautem ho naran famozu “Lee-Jiavál”. To’o ona tempu atu komesa hanoin konstrutivu oinsá planu estratéjiku atu harii filafali ka halo rekonstrusaun uma lisan tradisionál Lautem hodi sai sentru kulturál iha Munisipiu Lautem. Nune’e bele sai riku soin fíziku atu bele atrai turista sira iha futuru mai nu’udár parte rekursu lokál ne’ebé kategoria renovavel. Tanba ita labele dependénsia ba rekursu natural sira ne’ebé non renovavel hanesan ita nian riku soin mina ne’ebé bele to’o tempu balu oin mai bele mara. Tanba ne’e nu’udar Lautem oan no joven jerasaun foun komesa hanoin oinsá iha estratéjia atu dele dezenvolve retór turizmu ne’ebé fokus liubá riku soin kultura tradisionál sira hanesan uma tradisional Lautem no asessóriu lokál sira.

 5,650 total views,  9 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Reposta ba deklarasaun Teofilho Caldas konabá …” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No