ADVERTISEMENT

Hikis Kosar Iha Edukasaun No Saude Núdar Odamatan Ba Timor Ida Matak No Buras Iha Espirito Fiar-An Lao Ba Oin

Timor Post - Edukasaun · Opiniaun · Saude · Siensia
  • Share
Diário de Contagem

(Soe hanoin pessoal balun ba lideres atu tetu iha kampanha politika)

*Husi: Luis Pereira, SJ.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Kontexto!

Timor-Leste tama ona ba tinan 20 resin iha ninia restaurasaun Independensia. Tinan sira ne’e, naton ona ba ita atu ita kestiona buat balun, ne’ebé tuir lolós bele konsidera no seriamente tau núdar prioridades. Ha’u hakarak ‘soe’ hanoin balun atu ita bele haré hamutuk no se, partido sira ne’ebé besik ona ba kampanha ne’e, bele tetu no tau ba prioridades, iha sira nia kampanha politika, ha’u hanoin sei sai interesante tebés ba votante/eleitor sira.

Edukasaun no saúde núdar area rua ne’ebé durante ne’e, ema kestiona barak tebes konaba sira nia ‘QUALIDADES’.  Ita iha miniterio edukasaun ba ensino baziko no ba ensino superior. Ita mós iha ministério saúde. Sira halao ona sira nia esforsu barak. Maibé, publiko kontinua lamenta nafatin. Tamba ne’e, ha’u hakarak propoen ideas balun núdar alternativas, ne’ebé bele tulun governo hasae qualidades iha áreas importantes rua ne’e.

A. AREA EDUKSAUN!

Haré ba realidade atual, ita kestiona makás konaba politika governo nian iha hasae qualidade edukasaun iha ita nia rain. Por ezemplo, ema passa 100% iha ezame nacional. Maibé, labele liu iha teste sira tama ba universidade sira iha rai laran. Maioria ne’ebé liu mós, susar tebés atu bele hakerek/forma ‘fraze ida ka parágrafo ida’ ho diak.  Sa tan, hakerek/produz texto ida. Basá, estudantes estuda ba ezame deít, liu tiha ne’e, hotu ona. Miniterio mós hafacil liu tan moris ho ezame nacional ida be eskolha múltipla deít.

Apredijazem la kontinua, halo estudante sira sík deit respostas. Tamba ne’e, ita bele to’o iha konkluzaun ida katak alunos FRAKU tebés iha KONTEUDO. Lós, iha fatores lubuk ida mak kontribui.

Nuné, ha’u hakarak soe hanoin balun, bazeia ba experiensia ha’u nian rasik, núdar alternativas ba solusaun atu ita tetu hamutuk.

SOLUSAUN ARTERNATIVAS:

1) Fokus Iha Hasae Qualidades!

Ba tinan 5-10 mai ne’e, lalika loke tan eskolas ka universidades lai. Ita fokus iha HADIA ULUK lai qualidades eskolas no qualidades universidades ou institutos ne’ebé existe agora. Hadia husi infra-estrutura, prepara no kapacita rekurso humano ne’ebé mak adequados, dezenvolve kurikulum ne’ebé mak diak, opta pedagojia hanorin nian balun núdar guia nacional ida, atu nuné bele facilita evaluasaun no procesu aprendijagem nacional.

Wainhira qualidades hasae ona, ita bele hahu haré fali oinsa mak serbisu hamutuk ho universidade no insitituto sira atu foka iha área especializaun. Ida ne’e, signifika katak, governo preciza investe iha universidade sira no tau prioridade katak universidade ka instituto ne’e, tenki SAI UNIKU/KONHECIDO iha área especializasaun ida. Atu nuné, se ema hakarak foti medicina, nia hatene hili univerisdade ida ne’ebé mak konhecido ona iha área ida ne’e.

Se ema hakarak foti udukasaun, nia hatene hili universidade ka instituto ne’ebé konhecido ona iha área ne’e. nst,. Se ita to’o ona iha nível ida ne’e, ita reduz ona ema ba buka eskola diak iha rai liur. Maibé, ita LOKE ONA odamatan atu ema liur mak mai buka eskola iha ita nia rain.

2). Serbisu Hamutuk!

Governo no igreja PRECIZA serbisu hamutuk atu fo ba kongregasaun religiozo/a sira ne’ebé konhecido/a ho serbisu edukasaun. (bele mós konvida kongregasaun sira iha rai liur ne’ebé serbisu no konhecido ona iha área refere) Atu tau matan ba eskola sira, fo formasaun no kapacita professores ho formasaun sira ne’ebé necesarias.

Hanesan ita hatene, iha ita nia rain, iha kongregasaun balun ne’ebé serbisu makás iha área edukasaun no oferese edukasaun ho qualidade ba rai ida ne’e. Governo, bele aproveita kria parceria diak ho sira. Bele mós, governo indika ba kongragasaun sira ne’e, iha município ida, ami hakarak, por ezemplo imi harí eskola ida ne’ebé sei konhecido iha área Ciensia Sociais. Nuné, estudante sira ne’ebé hatene ona sira nia mehi, bele eskolha eskola ne’ebé sei tulun nia atu ba alkansa nia mehi.

Tipo serbisu hamutuk hanesan ne’e, so bele akontese wainhira governo no igreja preciza kria dialogo sira konstante, iha kriatividades, vizionarios husi ukun nain sira. Tamba ne’e, tenki tau ema lós, iha fatin ne’ebé lós (the right man, on the right place). So nuné deit mak ita bele neneik no bebeik, hasae ita nia qualidade edukasaun iha rai laran.

3). Kapacitasaun Ba Eskolas Publikas!

Governo bele indentifika eskola publika no privada sira ne’ebé bele kolabora iha partilha rekursos. Dala barak, ita iha rekursos maibé ladun uza ho PRUDENTE. Ita ‘waste’ ou ladun uza ho Maximo rekurso humano ne’ebé ita iha. Nuné,  preciza deit ‘ULUN IDA’ ne’ebé matenek atu haré no halo politika interna ida ho jestaun ida diak ba eskolas publikas no privadas ne’ebé iha.

Tenki HOLA RISKU hodi halo decizaun balu atu nuné bele hasae qualidade edukasaun. Se preciza taka eskola balun, tenki taka. Atu nuné, fo biban ba ministério hodi konsentra enerjia no rekurso ba fatin ne’ebé preciza liu. Tamba, dala barak, governo hili ‘silensio’ iha buka solusaun ba problemas ne’ebé eskola sira enfrenta. Silensio ida ne’e, naruk demais to’o mandato mós hotu.

4.) Governo Investe Extra Ba Eskolas Katolikas!

Se governo hakarak serio duni ho edukasaun, investe extra no konfia ba igreja katolika liu husi eskolas paroquiais ne’ebé iha ona. Ajuda sira iha eleva qualidade edukasaun rai laran nian. Basá, eskolas katolikas iha formasaun ‘disciplinas’ ne’ebé mak forte (ohin loron, balun sai fraku ona iha parte disciplina). Mas, se governo investe, governo bele husu atu eskola sira ne’e, fokus no haforsa iha áreas disciplinas nian. Com certeza, tenki fokus liu-liu iha vida akademika.

Simplesmente, ha’u hakarak dehan katak ita bele hasae qualidade edukasaun iha rai laran, se ita iha klareza iha ita nia ponto de vista konaba ita nia problema lolós iha área edukasaun. Ho nuné, ita bele oferese solusaun sira ne’ebé adekuado, no ita la gasta enerjia no rekurso humano iha oferese solusaun sira ne’e.

Ita preciza tau ema lós, iha fatin lós. Atu nuné, nia bele uza rekurso lolós hodi soluciona problemas. Ita mós, preciza serbisu hamutuk entre governo no igreja ho serio no saudável.

Hanesan sujestaun mak diak liu, ministério edukasaun ne’e, labele kahur ho asunto politika/partido. Katak se bele, la bele tau ema partido mak ba tur iha área ida ne’e. Edukasaun bele halo sai tiha ‘projeto nacional ba tinan 5-10’ mai.

B). AREA SAUDE!

Saúde mós mak seitor importante ida iha nasaun ida. Saúde cidadun nian diak, sinal katak nasaun mós diak. Se sidadun diak, ita bele hetan estudantes diak. Ita iha hospital nacional ida no hospital referensial balun. Maibé, ema barak mak kestiona serbisu no atendimento sira iha hospital.

Ita rona iha komentarios katak ema ladun fiar ho hospital. Tambá ne’e, sira halai ba buka aimiruk tradicional. Nuné, vida/moris barak la salva tan deit atendimento fraku, facilidade ladun iha, aimoruk ‘stock’ la suficiente, profesional saúde la serbisu ho serio nst. Ne’e hotu, mesak deit lamentasaun sira publika nian.

Ha’u sujere no hanoin diak atu investe makás iha hospital. Dalan mak fo fiar ka konvida Madre sira OSF ka CB ne’ebé iha hospital diak tebés iha Indonésia ne’ebá, ou grupo seluk ruma ne’ebé hari ka kaer hospital diak iha rai liur, bele loke hospital bót seluk ida iha Timor no governo investe ba ida ne’e, atu ho nia prezensa bele iha kompetisaun ida ne’ebé otomatikamente sei halo hospital nacional hasae nia qualidade service sira.

Ha’u habadak hodi dehan: HIKIS KOSAR IHA EDUKASAUN NO SAUDE NÚDAR ODAMATAN BA TIMOR IDA MATAK NO BURAS IHA ESPIRITO FIAR-AN LAO BA OIN.

(Hakerek nain Jesuita, hela iha Monserrat-Kasait, Liquiçá no Full-time lecturer iha Instituto São João de Brito (ISJB), Kasait-Liquiçá!)

 4,549 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Hikis Kosar Iha Edukasaun No Saude Núdar Odamat…” A few seconds ago
Lee Mós :
EBC Dom Baumeta La iha Profesor Ingles no Relijiaun

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No