ADVERTISEMENT

Opiniaun: RETIRA PEDIDU DEMISAUN HOSI PM BA PR, RETIRA DALAN BA HETAN LEI OGE 2020

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Mestre Pe. Júlio Crispim Ximenes Belo, Drs., MDpri.

(Jurista no Akadémista)

  1. FAKTU RELEVANTE JURIDIKAMENTE

Iha loron 8 Abril 2020, Primeiru-Ministru  (PM) VIII Governu Konstitusionál retira hosi pedidu demisaun, no hetan aseitasaun hosi Prezidente Repúblika (PR). Faktu ne’e rasik bele rezulta impaktu ne’ebé bo’ot ba interesse nacional do Estado, liu-liu, kona-ba problema inezisténsia Orçamento Geral do Estado (OGE) iha tinan 2020 no, bele de’it, kontinua to’o 2021. Nune’e, elaborasaun ne’e mosu, hodi fo esplikasaun balun kona-ba efeitu jurídiku hosi actus sira-ne’ebé mak PM no PR ezerse tiha ona.

  1. ENTENDIMENTU NO EFEITU HOSI “ASEITASAUN” BA RETIRA PEDIDU DEMISAUN PM

            Koa’lia kona-ba pedidu demisaun GOV hosi PM, idea ne’e liga ho  CRDTL art. 112.º n.º 1 al. (b) ne’ebé hateten “implika demisaun ba Governu: karik iha aseitasaun hosi PR ba pedidu demisaun aprezentadu hosi PM”. Espresaun ne’e manifesta “pricípio de interdependência dos poderes  [CRDTL art. 69.º] nu’udár ninia matéria no konsagra actus rua ¾“pedidu” hosi PM no “aseitasaun” hosi PR ¾ nu’udár ninia forma. Presupostu formál rua ne’ebé temi ona ne’e, obedese konsekuénsia ipotétika rua: 1) PR só bele fo “aseitasaun” se karik iha “pedidu” hosi PM; 2) Termu “aseitasaun” rasik atribui fakuldade ba PR atu realiza (facere) “aseitasaun” ou “rejeisaun” (em contrário sensu) ou bele mos suspende (non facere) temporariamente, karik liga ho konsiderasaun ba forsa maior Corona Virus (COVID-15) ne’ebé Timor-Leste no mundu enfrenta hela. Bazeia ba konsekuénsia ipotétika-kondisionál ne’ebé aprezenta ona, bele kompreende katak, actus “aseitasaun” PR ba retira pedidu demisaun GOV ne’e, em contrário sensu, sai nu’udár “rejeisaun” ba pedidu demisaun aprezentadu hosi PM. Nune’e, la kumpreende katak, PR aseita PM retira (tanba irrelevante konstitusionalmente), maibé entende katak, PR rejeita pedidu demisaun PM.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Lee Mós :
Esperança Ba Governasaun Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão

Actus “rejeisaun” PR ba “pedidu” demisaun PM ne’e, posivelmente, lori risku  ba Estadu nia sustentabilidade ekonómika, liu-liu kona-ba dalan atu iha Orçamento Geral do Estado (OGE) 2020. Relasiona ho PL OGE 2020, iha ipóteze rua ne’ebé, PR bele utiliza nu’udár konsiderasaun:

            Primeira mak ipóteze kona-ba PL OGE 2020 retirada ou, tuir linguajem konstituisaun, bele dehan, PL OGE 2020 não votada [CRDTL art. 97.º n.º 4]. Ideia ne’e, fundamenta ba actus retira PL OGE 2020 ne’ebé VIII Governu Konstitusionál realiza loron 3 Dezembru 2019. Faktu retira PL OGE 2020 ne’e implika efeitu rua: 1) PL OGE 2020 labele renova iha sesaun lejislativa rasik no labele renova iha sesaun lejislativa tuirmai [CRDTL art. 97.º n.º 4]; 2) PL OGE 2020 so bele kaduka ho demisaun Governu [CRDTL art. 97.º n.º 5]. Nune’e, atu bele iha OGE 2020, CRDTL haruka halo demisaun ba Governu [CRDTL art. 97.º n.º 5 konjuga ho art. 112.º].

Segunda mak ipóteze kona-ba PL OGE 2020 não aprovada ne’ebé ninia efeitu mak grave crise institucional ne’ebé implika disolusaun Parlamentu Nasionál (PN) [CRDTL art. 86.º al. f)] no, konsekuentemente, lori direta ba Eleisaun Subsekuente (ES) ou Eleisaun Antesipada (EA) [CRDTL art. 100.º n.º 2].

Haree ba actus ne’ebé PR foti durante ne’e, bele dehan katak, PR rasik konsidera duni katak, primeira ipoteze ou PL OGE não votada (retirada) mak sai faktu ne’ebé juridikamente relevante ba situasaun aktuál. Liga ho ideia PL OGE 2020 não votada bele dehan katak, demisaun Governu ne’e sai conditio sine qua non, atu nune’e Governu foun bele submete PL OGE 2020 ne’ebé foun. Atu halo demisaun ba Governu, iha presupostu tolu ne’ebé mak pertinente ba situasaun atuál, dezignadamente,  aprovasaun mosaun sensura ho maioria absoluta hosi deputadu sira-ne’ebé mak iha efektividade funsaun nia laran, aseitasaun hosi PR ba pedidu demisaun aprezentadu hosi PM no inísiu nova lejislatura [CRDTL art. 112.º n.º 1 al. f), b) no a) (lee hosi karaik mak sae ba leten)]. Fundamenta ba presupostu sira-ne’e, pedidu demisaun hosi PM ne’e bele sai rezerva ida atu bele realiza demisaun ba Governu, atu nune’e, bele asegura mos OGE 2020 (ne’ebé sai interese nasionál ne’ebé krusiál tebes ba sobrevivénsia povu no sustentabilidade ekonómika Estadu). Nune’e, loloos ne’e, PR bele foti dalan hodi “suspende” lai pedidu ne’e nu’udár rezerva ida, to’o Estadu Emerjénsia (EE) hotu tiha lai, mak foin halo konsiderasaun profundamente hodi bele foti desizaun.

Lee Mós :
Metanoia: Mudansa Iha Hanoin, Iha Fuan No Iha Hahalok ‘Hakribit imi an ba, hodi fila ba dalan diak. Basá, Reino Lalehan besik ona’

Hosi ideia ne’ebé aprezenta ona, bele dehan katak, actus “rejeisaun” PR ba pedidu demisaun PM hakloot posibilidade atu halo demisaun ba VIII Governu Konstitusionál no, konsekuentemente, hakloot mos dalan atu iha OGE 2020. Bele dehan katak, hela dalan rua mak sei bele utiliza atu salva OGE 2020: mosaun sensura no inísiu nova lejislatura (ne’ebé lori ba ES ka EA) [CRDTL art. 112.º n.º 1 al. f) no a)]. Karik, dalan rua ne’e mak la utiliza hotu, VIII Governu Konstitusionál bele “monu rasik” iha 2021 tanba laiha Lei atu bele ezekuta orsamentu, maibé, ne’e mos for risku boot liu ba Estadu (tanba atu iha OGE, presiza tempu ne’ebé relativamente naruk). Rejime duodesimál ne’ebé GOV utiliza hodi ezekuta orsamentu mos so bele aplika to’o de’it iha dezembru 2020, tanba laiha baze legál atu ezekuta orsamentu iha tinan 2021. Nune’e, posivelmente, Estadu sei la iha OGE iha tinan ne’e no mos iha tinan 2021 [CRDTL art. 97.º n.º 4], no tenke hein to’o tinan 2022 hodi bele hatama fali PL OGE. Situasaun ne’e, bele prejudika sobrevivénsia povu no sustentabilidade ekonómika Estadu Timor-Leste.

Lee Mós :
Insultu Malu Kontinua Sai Topiku Iha Konsolidasaun Partidu Polítiku Dadaun Ne’e!

KONKLUZAUN

Hosi esplikasaun balu ne’ebé aprezenta ona, bele konklui katak: Primeiru, pedidu demisaun hosi PM loloos bele sai rezerva ida atu bele realiza demisaun ba Governu, hodi bele asegura OGE 2020; Segundu, actus “rejeisaun” PR ba pedidu demisaun PM hakloot posibilidade atu halo demisaun ba VIII Governu Konstitusionál no konsekuentemente, RETIRA mos dalan atu iha OGE 2020.

REFERÉNSIA BIBLIOGRAFIKA:

CUNHA, Paulo Ferreira. Direito Constitucional Aplicado, Viver a Constituição, a Cidadania e os Direitos Humanos. Quid Juris: Lisboa, 2007.

GOUVEIA, Jorge Bacelar. Direito Constitucional de Timor-Leste. Gráfica de Coimbra, LDA.: Coimbra, 2012.

MIRANDA, Jorge. Manual de Direito Constitucional, Vol. II, Tomo III e IV. Coimbra Editora: Coimbra, 2010.

MIRANDA, Jorge. Manual de Direito Constitucional, Vol. III, Tomo V, VI e VII. Coimbra Editora: Coimbra, 2010.

PEREIRA, António Pinto. Princípios Gerais de Direito, 1.ª Ed., Coimbra Editora: Coimbra, 2013.

VASCONCELOS, Pedro Carlos Bacelar. Constituição Anotada, República Democrática de Timor-Leste. Empresa Diário do Minho, Lda.: Braga, 2011.

 810 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Opiniaun: RETIRA PEDIDU DEMISAUN HOSI PM BA PR,…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No