ADVERTISEMENT

Responde Situasaun Atuál, Igreja Husu Pontu Haat Ba Sarani Sira

Timor Post - Dili · Edukasaun
  • Share

(Reportájen Suzana Cardoso)

DILI (Timor Post) – Hasoru situasaun atuál, igreja hasai karta pastoral liu hosi konferénsia episkopál Timorense hodi husu pontu haat kona ba Eleisaun Prezidensiál (Elprez) no funu entre Rúsia no Ukránia.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Tuir karta Pastoral konferénsia Episcopal Timorese, Bispu de Maliana Prezidente da Konverensia Piskopal Timorense Dom Norberto do Amaral, Arce Bispo Metropolitan de Dili no Pro Prezidente de Konvernesia Piskopal Timorense Dom Virtgilio do Carmo da Silva no Administrador Diosezanu de Baucau Padre Alipi Pinto Gusmão, ne’ebé lee hosi Padre (Pe.) Sejár Joaquim ne’ebé prezide misa datoluk iha Paroquia Maria Auxiliadora Komoro, Domingu (06/03/2022) hateten,  iha loron 20 Maiu 2022, Timor-Leste (TL) nia restaurasaun Independénsia  ba dala-20.

Antes ba to´o iha selebrasaun Restaurasaun Independénsia ne´e, sei selebra uluk lai  festa demokrasia.  Eleisaun Prezidensiál hodi hili Xefe Estadu Períodu 2022-2027. Maibé atu to’o ba eleisaun, presiza hala’o eventu importante sira seluk.

Eventu importante maka, situasaun mundu global nian. Katak TL hanesan moos nasaun sira seluk iha mundu sei hasoru hela problema Covid-19. No, mundu tomak preokupa ho invazaun Russia ba Ukránia ne’ebé hamosu ansiadade no angustia global.

“Tanba ne´e Santu Padre Francisco rasik husu ba uma kreda tomak atu dedika jejún absinensia no orasaun quaresma ba paz iha Ukrania,” lee Pe. Sejár hodi hatutan.

Situasaun seluk, maka situasaun polítika rai laran ne’ebé hasoru namanas. Istória moruk Nasaun TL nia demokrasia. Estadu demokrátiku ida kuaze atu lakon nia illas iha mundu. Tan de’it hanoin la hanesan atu realiza mehi boot. Lori povu ba progresu no prosperidade. Hanoin la hanesan.

Lee Mós :
Papa Francisco Husu Kardeál Foun Sira Sai Roman ba Sarani Tomak

Tuir loloos sai karakter fundamental demokrasia nian. Maibé realidade ne’ebé akontese iha TL, tinan hirak ne´e paralija moris. No halo estadu de direitu demokrátiku ida ne’e la’o ain de’it.  Lori dezesperu, dezgrasa oi-oin no la iha serteza ba loron aban bain rua nian.

“Pontu daruak kona ba uza rasionál idade.  Uza sentiment alidade.  Uza sentimentu  ba Nasaun TL,” katak Pe. Sejár hodi hateten buat ne’ebé Amu Bispu sira hakerek atu fó korajen ba sarani sira.

Sei nafatin hosi karta pastoral para husu sarani sira atu tenke hanoin didi’ak  festa demokrasia  ne’e hodi hili ho konxiénsia Papa Francisco moos iha nia hanorin, “Halo polítika moos, iha espasu atu hadomi. Laos halo polítika atu odi malu, insulta malu.”

Amu Papa Francisco hatutan, halo polítika iha moos espasu atu hadomi malu. Atu oin midar ba malu. Ida ne’e mak bele realiza liu husi karidade sosiál polítika iha domin ne’ebé klian hodi hamosu instituisaun sira ne’ebé forte ho ordenamentu sira ne’ebé justu.

No estrutura sira ne’ebé solidaun. Tanba ne’e sira ne’ebé halo polítika ho domin sei entende polítika nu’udar dalan ida ba ema hotu nia di’ak. Laos de’it buka podér. Papa Francisco moos konvida Timor-oan sira atu sai autór polítiku ne’ebé iha fuan ho laran.  Dezafia ita atu assume responsabilidade bem-estar ba ema hot-hotu nia di’ak hodi hari família umana ida mesak.

Parte datoluk hosi karta pastoral ne’e maka bispu sira iha konferénsia episkopál hakerek konsensu ba umanidade nasionál iha TL nu’udar estadu direitu de demokrátiku ida tenke hatudu sai nia hahalok. No lalauk polítika sira hotu ho erensia moris atu defende estadu ida ne’e nia dignidade iha mundu. Presiza situasaun emerjénsia ida hodi fó liman ba malu hodi buka solusaun ida di’ak no justu.

Lee Mós :
Moras Rabies Afeta Ona Iha Soe

No Parte dahaat hosi karta konferénsia Amu Bispu sira ne’e katak, polítika nu’udar sakramentu ida. Polítika moos sai sakramentu ida. Katak sinál Grasa Maromak nian atu buka moris di’ak ba ema hotu-hotu. Ba nasaun nia di’ak.

Iha kontestu ohin loron nian, Igreja iha obrigasaun atu sai oferta. Hala’o ninia knar profétika iha palku polítika hodi karakteriza sarani sira nia identididade. Halo polítika nu’udar profeita ida manu ain hodi buka lia loos no bem estar.

Polítika konxiénsia maka identidade ema sarani nian. Polítika fuan nian. Polítika solidariedade nian no polítika ne’ebé hala’o iha  espasu entre jardín Oliveira no foho Kalvariu. Defende lia loos. Hosi Jardín Oliveira ba too foho Kalvariu.

Ema insulta Jesus, maibé Jesus sempre defende lider ne’ebé di’ak. Defende lia loos. Defende justisa. Ho identidade ida ne’e igreja hamriik hanesan inan no mestra ne’ebé hanorin ho konxiénsia profétika hodi hametin fiar esperansa no karidade.

Dimensaun profétika ida ne’e maka sai nu’udar element konstitutivu ba envolvimentu hotu uma kreda nian iha vida sosial polítika ekonómika no kulturál sosiedade ida nian.

“Tanba ne’e ami bispu sira husu atu sarani katóliku sira halo sira nia devér no obrigasaun hanesan sarani di’ak no polítiku di’ak hodi fó partisipasaun ativa no konsente iha vida nasaun nian no polítika estadu RDTL nian,” hateten karta Pastoral ne’e hodi hatutan.

Lee Mós :
Lia Nain Karketu Mota Ain Hato'o Karta Protesta ba Parlamentu Nasionál

Labele sai Judas, hodi trai vokasaun nu’udar sarani.  Sai hanesan Pilatus ne’ebé fase liman hodi halai hosi responsabilidade. Ida ne’e ezizi kompromisu no filedade ba Evanjellu.

Antes remata Pe. Sejár hateten, konkluzaun Amu Bispu sira hakerek katak nu’udar ema fiar na’in hotu-hotu hetan konvite. No iha tempu hanesan nu’udar misaun ida ne’ebé obriga ita atu moris nu’udar sarani di’ak no sidadaun di’ak.

Nune’e ema fiar na’in sira  nia vokasaun no misaun boot ida atu fó sasin kona bá lia loos, justisa no pás. Respeitu no hadomi malu, unidade fraternidade no solidaridade, nu’udar ema sarani katóliku ba ne’ebé de’it iha tempus as de’it ita iha obrigasaun atu hamoris ita nia fiar no lori pás, unidade no fraternidade.

“ Ikus liu amu Bispu konvida Timor-oan ida-idak. No povu Timor-Leste tomak atu halo buat hotu ne’ebé defende ita nia kapasidade nu’udar ema kona bá buat sira ne’ebé ita laiha kbiit atu halo ita hosi ita Na’i Maromak nia liman,” dehan Pe. Sejár.

Husu ba sarani sira hotu Harohan ba Na’i Maromak atu nia tau matan ba ita nia rain iha tempu eleisaun ida ne’e. Ho esperansa no konsiderasaun tomak ami hato’o votus de planu susesu ba ezersisiu demokratiku liu hosi eleisoens prezidensialne’ebé ita hotu sei partisipa. Sao Jose sei tulun ita hotu ho nia harohan da’et.(Lee notisia seluk iha jornal Timor Post/Asesu You Tube Timor Post)

 1,932 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Responde Situasaun Atuál, Igreja Husu Pontu Haa…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No