DILI (Timorpost.com)—Diretor Ezekutivu Centro Nasional Chega, IP (CNC-Portuges), Hugo Maria Fernandes hatete, liga ba selebrasaun aniversariu tinan 50 ba loron Revolução dos Cravos ne’ebe komemora ba loron ohin 25 Abril 2022, maka husu ba joven sira atu buka hatene kona ba istoria libertasaun ukun an ida ne’e.
Nia haktuir, Joven sira presiza komprende didiak ba istoria uluk no prosesu ukun rasik an ne’e.
“Tinan 50 revolusaun Ai-funan signifika revolusaun ne’ebe akontese ba Timor hahu husi Portugal mak prosesu loke fila-fali odomatan ba Timor atu determina ukun rasik an. Ida ne’e joven sira presiza aprende no hatene”. Haktuir Diretor Ezekutivu, Hugo Maria Fernandes ba jornalista sira iha Edifisiu CNC, Balide, Kinta (25/04/2024).
Nia salienta, kolonia portuges rasik hanesan Afrika, Anggola, Mozambike, Guine-Bisaun iha tinan 1997 hahu funu kontra colonial portuges liga ba rekursu rai laran ne’ebe lakon.
“Tanba ne’e mosu revolusaun Flores ne’e atu f”o liberdade ba nasaun colonial sira atu determina rasik sira nia distinu hanesan pais ida. Sei la iha kilat tarutu, demostrasaun, sistema ditadura maibe ho revolusaun ne’e hari fali governu ida ne’ebe libre ba colonial hotu”. Nia informa.Husi ne’e mak iha tinan 1974, iha Fulan Maiu partidu sira komesa hamrik iha Timor hanesan UDT, ASDT-FRETLIN, APODETE, Kota-Trabalista.
“Liberdade ema Timor oan sira la tauk atu koalia politika la tauk ona Intelijen Portugal nian, hanesan Mari Alkateri sira koalia oinsa iha tempu sira halibur malu atu forma partidu, entaun ida ne’e importante ba Timor liu-liu ba jerasaun foun sira atu buka hatene istoria luta ba ukun an ne’e”.
Entaun, joven sira presiza hatene katak luta ida ne’e laos iha 1999 de’it, maibe luta ida ne’e naruk iha prosesu barak maka akontese iha influensia iha aspektu ne’ebe mak, Timor hasoru iha tinan barak nia laran liga ba prosesu luta ba ukun an ne’e rasik.
1,506 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :