DILI (Timor Post)—Reuniaun Konsellu-Ministru iha loron Kuarta ne’e seidauk iha desizaun finál kona-ba atu taka atividade Grupu Arte Marsiais (GAM) no Grupu Arte Rituais (GAR).
“Seidauk iha desizaun finál, sei elebora hela tanba asuntu ne’e asuntu ida ke ema hotu hakfodak ba akontese ida ne’e, tanba nia nivel ne’e grave ba estadu,” Hateten Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hafoin reuniaun konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Kuarta (08/11).
Nia hatutan, Konsellu Ministru ohin ne’e ho karater estraordináriu tanba relasiona ho akontesimentu ne’ebé akontese iha semana kotuk iha Munisípiu Bobonaru liuliu iha suku Lourba no Karabau inklui iha Munisípiu Baukau no Munisípiu seluk tan.
“Konsellu Ministru ida ohin ne’e mezmu kee iha Kuarta-feira loron normál maibé ho karakter estraordináriu uitoan tanba akontesimentu temporariu ne’ebé ke liga ho perturbasaun públiku. La’ós de’it iha Lourba ho Karabau, iha Baukau, asuntu ne’e ohin Konsellu Ministru bolu mós parte Polísia liu husi komandu jerál PNTL no SNI atu elabora no rekolla hotu informasaun no dadus hotu-hotu atu sai hanesan evidénsia ida ba Konsellu Ministru para depois produs efeitu desizaun saida mak Konsellu Ministru sei halo iha tempu badak,” salienta nia.
Vise-Ministru ne’e haktuir, akontesimentu ne’e halo populasaun sira pániku nune’e mós povu barak mak espresa sira nia lamentasaun ba aktu sira ne’e.
“Tanba ne’e governu sei avalia hodi nune’e bele toma medida ida ne’ebé korretu no efetivu para bele hapara ona aktu sira ne’ebé perturba orden públiku no perturba polítika atu dezenvolve nasaun ida ne’e”.
Daudaun ne’e governu elabora hela informasaun hodi nune’e bele foti desizaun ne’ebé loos. Nune’e bele iha desizaun finál husi konsellu Ministru.
Iha mandatu Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé lideradu husi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha loron 19 fulan Novembru tinan 2020 aprova proposta hodi reativa atividade arte Marsiais nune’e revogasaun rezolusaun Governu númeru 16/2013 10 de Jullu ne’ebé bandu grupu arte marsiais hala’o atividade.
Nune’e mós, Parlamentu Nasionál (PN) aprova iha 6 Marsu 2017 no Prezidente Repúblika promulga iha 12 Abríl 2017, lei númeru 5/2017 19 Abríl kona-ba rejime jurídiku prátika Arte-Marsiál no Rituál sira, Arma Branka, inklui Rama Ambon no kinta alterasaun ba Kódigu Penál.
Lei ne’e iha artigu hamutuk 43, ne’ebé hanesan lei espesifika. Iha tinan-2017 nia laran, PN atualiza lei númeru 5/2017 kona-ba atividade Arte- Marsiál ho finalidade harii Komisaun Regulador Arte-Marsiál (KRAM) ne’ebé tutela ba Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD).
4,917 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :