Ermera(Timorpost.com)-Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, informa, uma seguru ka uma mahon sei harii iha fatin hotu-hotu, bainhira mosu kazu sira ho karakter Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) no sobrevivente atu ba buka iha fasilidade saúde tenke hakmatek no seguru.
“Uma mahon ne’e ita tenke harii no harii uma mahon to’o bainhira ita ne’ebé maka tuur iha ne’e fuuk mutin, harii iha uma laran, eskola fatin, servisu nian, fatin públiku sira hotu”, Odete Maria Freitas Belo, hatete iha Sentru Saúde Internamentu Gleno, Ermera, Tersa ( 07/ 03).
Fatin seguru ne’e pesoál saúde sira sei uza hodi halo atendimentu ba kazu sira ho karakter Violénsia Bazeia ba Jéneru ka Violénsia Doméstika, abuzu seksuál ka asaltu seksuál, tanba kazu sira ne’e kuandu mosu no sobrevivente atu mai buka tulun iha fasilidade saúde tenke iha Fatin ida hakmatek no seguru atu nune’e sobrevivente bele sente seguru.
“Se lae tinan-tinan ita presiza osan ba ai-moruk no ekipamentu médiku, oan sira ba eskola foti espesialidade ba saúde nian, maibé kontinua tau osan ba asuntu ne’ebé mak bele halo ba ida-idak nia-an rasik”, Odete akresenta.
Nia haktuir, presiza harii mahon ne’e iha ida-idak nia fuan atu nune’e rekursu ne’ebé mak iha uza ba buat importante seluk.
Tanba ne’e parseiru sira iha Timor-Leste prontu tebes atu apoiu, la’ós iha fatin uma mahon nian, maibé sira fó liu oinsá bele redús númeru mortalidade labarik nian. Portantu liafuan fuan mahon ne’e hanesan liafuan ida hodi tatoli ba ema sira.
Dala-ruma nu’udar ema umanu hanoin kria material hanesan uma mahon ne’e rezolve problema, maibé la’ós uma mahon ne’e fuan mahon, hakmatek la istória malu, la trata malu, la baku malu.
Ne’ebé mai hakmatek iha Uma mahon ne’e tanba baku malu, fuan ne’e la’ós treinamentu maibé tenke treinu-an atu sai ema ne’ebé mak hatene ko’alia ho liafuan di’ak, la’ós liafuan makaas atu nune’e labele soke malu, ikus mai baku malu iha dalan.
853 total views, 3 views today






